Kako je saopšteno iz izdavačke kuće „Universal Geffenom", koja je sarađivala sa Džonom Lenonom, Aerosmitom, Nirvanom, a prenosi Mondo, papa Benedikt XVI će krajem godine izdati svoj debi album.
Album koji nosi naziv „Something about Mary" sadržaće dvanaest pesama i dva remiksa i inspirisan je neuzvraćenom ljubavi prema Devici Mariji. Album sadrži pesme, koje su u hip hop fazu, na latinskom, italijanskom, portugalskom, nemačkom i francuskom jeziku.
Kako je najavljeno, krajem septembra meseca pojaviće se prvi singl sa ovog albuma, pesma „Papa Does Preach", a Benedikt XVI već uveliko snima spot za nju, koji će se zavrteti na MTV i VH1 kanalu.
Sprema se i posebna verzija albuma za japansko tržište na kojem će se naći bonus pesma „Sympathy for Jesus".
Već je stereotipno reći - hajde da u moru neveselih tema isforsiramo i jednu od onih lepih, koje su ređe. Ipak, teško je to reći na neki suštinski drugačiji način, osim, otprilike, tako. Nego, hajdmo na stvar. Za predstojeći Svetski dan mladih uradio sam letak (čija prva strana se vidi dole, na slici). Pa, rekoh, zašto da promocija tog po simbolici najlepšeg dana mimoiđe blog naš. Može se s pravom ispostaviti primedba - Da, tema je ok, no, zašto se ona gura već danas, a 12. avgust je tek za tri dana?! To je zato da bi svi koji natrče na ovaj blog, a iz nekog razloga ne
састав на тему . . . какосусе борећи изборили малтежани
манир понашања мене складатеља повремених трућ трућ причица које (Вам) постирем указује ми подуго већ да ову која ће уследити не пропустим да измислим јер историјска је ,одзаправо .
елем,
Nekoliko puta sam pocinjao blog o Ekatarini Velikoj, ali nikako nisam mogao da prodjem drugu recenicu, a da me ne obuzme neko cudno osecanje koje mi nije dozvoljavalo da nastavim dalje i da artikulisem, na neki nacin, ono sto zelim da napisem o tim ljudima i o nama samima. Nekako mi se srce stegne, mozak mi se zarobi i jednostavno ne mogu dalje. Onda se opet vratim, ali na kraju obrisem sve, i tako mesecima. Medjutim, ovog puta sam odlucio "da izdrzim", i da ipak srocim koliko-toliko neki zapis o toj grupi, vremenu i sta je ona meni, a koliko vidim i mnogim drugima, znacila.
Bio sam
Danas se navršava 80 godina od smrti doktora Arčibalda Rajsa, velikog prijatelja Srbije, čoveka zaljubljenog u Srbiju, zemlju koju je smatrao svojom. S pravom. Prošao je golgotu Albanije, sva stradanja srpskih vojnika u Prvom svetskom ratu, a nakon njega od srpske policije napravio instituciju kojom se svaka zemlja mogla ponositi. Umro je razočaran, a srpskom narodu je ostavio posmrtno zaveštanje "Čujte Srbi". O tome ću pisati u nekom od sledećih tekstova.
Imala je Srbija još jednog velikog prijatelja, "Arčibalda Rajsa devedesetih", priznatog japanskog diplomatu Jasušija
Iako nismo znali kakva je farma još uvek, samo saznanje da smo ponovo došli negde u vukojebinu da beremo jagode nije baš oraspoložavajuće uticalo na nas. Drugim rečima prvih nekoliko dana smo bili kao popišani, narodski rečeno. Jedna od najgorih stvari je bilo što nemaš vodu i WC u našem bermudanu nego za sve moraš da ideš 100-150 metara. Nego šta je tu je, naš bermudan se nalazi na samom kraju kampa, tako da smo tamo bili Srbi u ćošku. Iako bermudan nije imao elementarne uslove za život, bio je u mnogo boljem stanju nego ostali tako da za to nismo mogli da se požalimo.
Petar Surla je rodjen 1979. godine i njegova struka je marketing. On i moj muž su se nekim čudom pronašli u raljama liberalnog kapitalizma, gde su obojica glumili poslovne ljude. Ali, kako istina kad tad izadje na videlo, tako je Cvexkeks ubrzo shvatio da Petar ima mračni predmet želja - fotografiju. I to ne bilo kakvu, već railway photograpy! Dakle, on je jedan od onih...Zaljubljenik u vozove, pruge i daljine...Evo šta o njemu kaže Google: Petar has participated in many tematic
Evo jednog za mene uzbudljivog događaja, koji još traje. Sedim tako ja predveče za mašinom (na šestom spratu, pored Taša), kad li nešto tresnu u prozor s desne strane, baš pored kaveza sa moja dva metuzalemska papagaja. Pogledam, kad ono nije Poov gavran na Paladinoj glavi nego sivi soko (Falco peregrinus) na usijanom limenom simsu. Malo ošamućen, upiljio se čas u mene čas u papagaje, i ne kaže ništa.
dorucak, kafa, novine...
odlazak na reku, iznajmljivanje 2 bicikle, voznja...
sedenje na klupi, gledanje reke...
hiljadu pitanja i jedan veliki osmeh...
pijaca, priprema hrane, spavanje...
rucak, razgovor, smeh...
film na dvd-ju, igrica na pc-ju...
setnja...
tusiranje, vecera, pranje zuba, prica za laku noc...
knjiga...
malo li je?
Vrlo kratko:
Da li je moguce da niko od urednika vecerasnjeg TVD nije pogledao snimak nesrece iz Makedonije,koji je preuzet sa web sajta makednosnke TV A1.
Ako su vec Makedonci snimili i pustili momenata kad sluzbenik, verujem MUP-a , lopatom sklanja spaljeni les iz automobila , i to po svemu sudeci deciji, zasto to mora javni servis RTS-a da pokaze.
Napadali smo Kurir, i ostale tabloide (secate se kad su objavili les unakazenog mladica u Zoloskom vrtu prosle godine), milsim da je ovo ako ne gore, onda bar podjednako. Misle li casni urednici RTS-a da mozda neko
U doktrini savremenih armija, uključujući sve zemalje sa vodećom demokratijom, ključni je sledeći doktrinarni stav: Koristeći tenološku nadmoć svog oružja neprijatelja treba napasti sa distance, iznenaditi ga i uništiti, a pritom ostati van domašaja. Visoko kotiraju komandanti koji u oružanoj borbi napadnu i pobede neprijatelja dok spava, kad je bez oružja, pri prevoženju, u pozadini, jer tako dejstvujući ne izlažu svoje jedinice opasnosti.
„Puška okačena na zid u prvom činu, u trećem činu mora da opali"
Mada u „najboljim godinama“ još uvek ponekad umem sebi priuštiti i malo nepatvorenog mazohizma, kao obavezni trening krvotoka, želuca, logike, strpljenja i sveopće izdržljivosti.
Odmah da se razumemo – tu ne spadaju povremeni „Ko izdrži duže“ ekscesi slušanja narodnjaka s prijateljima u kojima, a što to ne reći - često pobeđujem.
EDIT: morala sam da otkljucam jer me neki blogeri zamolili da to uradim zbog dobrobiti covecanstva.
Al ja imam tolko posla pa ne mogu da komentarisem puno...obaveze
Linkujem vam tekst LAURA A. MUNSON iz New York Times-a koji sam procitala jutros. Procitajte ako smete. Ja sam isla do kraja i ne kajem se.
Those Aren't Fighting Words, Dear