Calebasse, Haiti (CNN) -- Lelly Laurentus thought he was doing the right thing when he handed his two young children over to an American woman who promised to take them to a better place.
Laura Silsby, a member of Idaho-based New Life Children's Refuge, had given him a flyer from her charity saying that it wanted to help "children who have lost their mother and father in the earthquake or have no one to love and care for them."
She promised schooling, soccer fields and even a swimming pool. She told Laurentus
Avganistan, priča druga
Razgovor sa mojom dugogodišnjom prijateljicom, sada nevladinom aktivistkinjom u Kabulu.
Upozoravam da su neki delovi teksta potresni.
„Da nije bilo ratova u XX veku danas bi nas bilo 20-30 miliona" je česta rečenica koju možete čuti u Srbiji. U duhu tradicionalnog srpskog sporta „proklinjanja zle sudbine", Srbi uz rakiju, vino, šah i karte često pričaju o ovoj temi. Gledanje ka budućnosti nije toliko omiljeno kod nas, pa nikoga ne treba čuditi da u Srbiji ne postoji nikakva populaciona politika.
Bela kuga je odavno zagospodarila Srbijom. Dok nas vlast zamlaćuje praznim pričama, za to vreme Srbi odumiru. Poslednji smo po broju živorođene dece u Evropi, na vrhu liste smo i na svetskom nivou, četvrta smo
Pre dve nedelje sam počeo da pišem tekst o Zinu. Povod je bila nagrada Njujorškog univerziteta koja se godišnje dodeljuje, a laureati se biraju među ispisnicima istog. Nagrada Martin Luter King se daje humanitarcu koji služi za primer i otelovljuje ideje koje je MLK promovisao – "viziju mira, istrajnost i inspirativnu akciju." Hauard Zin odgovara ovom opisu u potpunosti.
Avganistan, priča prva
Kao novoimenovani regionalni savetnik za politička pitanja veoma sam se radovao svojoj prvoj poseti jugu Srbije. Nakon što sam tokom prve nedelje u Srbiji u ambasadi u Beogradu išao sa jednog brifinga na drugi, jedva sam čekao da, iz prve ruke, saznam sve o delu Srbije o kojem su mi ljudi na sastancima pričali.
Pre nego što nastavim, možda bi trebalo da se detaljnije predstavim. Iako sam stacioniran u Beogradu, pozicija je regionalna, što znači da, pored Srbije pokriva i Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Svrha te nove funkcije jeste da obezbedi sveobuhvatniji strateški pristup radu na sprečavanju konflikata kroz projekte i programske aktivnosti, koje britanska Vlada finansira na Balkanu.
Iako su problemi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu različiti, svi se sreću sa istim izazovima poput reforme sektora bezbednosti, jačanja uloge i funkcije građanskog društva i funkcionisanja etnički raznolikih zajednica. Obzirom da su se na ovim prostorima dešavali nekih od najkrvavijih sukoba u nedavnoj istoriji, nije iznenađujuće da tenzije još postoje.
Upravo ovaj poslednji izazov - funkcionisanje etnički raznolikih zajednica - odveo je mali tim ambasade i mene na jug Srbije. Taj deo Srbije, koji se graniči sa Kosovom i Makedonijom istovremeno je jedan od najsiromašnijih, ali i jedan od najinteresantnijih delova Srbije, u smislu etničke raznolikosti.
Od istraživanja na temu etničkih stereotipa na Balkanu posle najnovijih ratova, izdvaja se ono koje je sproveo Nebojša Petrović. On je 2002. godine istraživao mogućnosti pomirenja između Srba, Hrvata i Bošnjaka. Prema rezultatima tog istraživanja, Srbi i Hrvati jedni druge vide gotovo identično i ta slika je donekle, ali ne preterano, negativna. Bošnjaci
Za stereotipe postoji više opšteprihvaćenih definicija, a jedna od njih glasi da su to "moderne bajke s pojednostavljenim ulogama": na jednoj strani su dobri, a na drugoj zli junaci. Narodi na Balkanu su te uloge međusobno tako podelili da je razlika između "dobrih" i "loših" momaka baš kao i u bajkama: dobri su pripadnici vlastite nacije, zli "one druge".
U
Neki od blogera će se setiti mog prethodnog teksta o kontroverznoj hemikaliji bisfenol-A koja se koristi u proizvodnji polikarbonatne (PC) plastike, i koja se u mnogobrojnim studijama dovodi u vezu sa rakom prostate, dojke, promenama na mozgu i trajnim promenama na hromozomima. Naime, godišnja svetska proizvodnja ove hemikalije je 2.2 miliona