Ustav i nepotrebna administracija

Saša Radulović RSS / 29.04.2009. u 21:37

U vreme kad nepotrebna administracija ponovo maltretira celu naciju sa svojih ustavom danih 7%, kada male interesne grupe, nazovi stranke, bile one penzioneri ili nepotrebni administratori, uništavaju svaku priliku za konzistentnu politiku vlade, u vreme velike krize, u vreme potpunog ludila administracije, pokretanje diskusije o spornim odredbama ustava i pratećih zakona koji cementiraju ovakvo stanje, mi se čini više nego primereno.

I drago mi je da se predsednik odlučio da pokrene ovo pitanje. Pa evo da se i ja pridružim i pružim svoju skromnu, ali zato potpunu, podršku njegovoj inicijativi. Ako ništa drugo, ono iz niskih pobuda i sitnih interesa, da držim predsednika za reč. A pokrenuo je nekoliko važnih tema:
- regionalizacija Srbije
- 250 poslanika
- izborni sistem u Srbiji

Ne znam da li je u ovu svoju inicijativu uključio i diskusiju o nepotrebnoj pokrajinskoj administraciji. Znate one koji kada bi se samoukinuli, niko ne bi primetio da ih nema. Osim oni sami. Jer nikakvu svrhu nemaju i nikakvu uslugu ne pružaju. Osim sami sebi. Našim parama. Ali, nema veze, ja ću. Ne mora sve on.

Ustav kaže:
Budžet Autonomne pokrajine Vojvodine iznosi najmanje 7% u odnosu na budžet Republike Srbije, s tim što se tri sedmine od budžeta Autonomne pokrajine Vojvodine koristi za finansiranje kapitalnih rashoda.

Znači: nepotrebnoj administraciji i njenom šerifu iz predsednikove stranke ustav garantuje brdo novca da investira (kapitalni rashodi). A šerif voli da priča o budućnosti, o našoj deci, o ... A šta je i posao administracije ako ne da investira naše pare. Oni to znaju najbolje. Recimo da kupe neku banku (Metals banku) pa da udare po odličnim projektima. Šteta što IMT nije u Vojvodini, inače bi sigurno bilo strateškog mesta za proizvodnju traktora u glavi barem jednog administratora. A za veliku štetu, dovoljno je da bude u glavi samo jednog.

Da ponovim: u vreme krize, nepotrebnoj administraciji dajemo novac da investira po sopstvenoj proceni i dogovoru partija tih istih administratora.

Da li treba da napominjem da stavljanje ovakvih stvari u ustav ...

Ustav kaže:
Jedinice lokalne samouprave su opštine, gradovi i grad Beograd.

Pokrajinska administracija je nepotrebna i najveća smetnja istinskoj regionalizaciju u Srbiji. Istinska regionalizacija bi dovela do formiranja 15-20 regija (od toga barem 3 u Vojvodini) dovela bi do ukidanja tona nepotrebne administracije na opštinskom nivou počev od skupština opština. Dovela bi i do ukidanja pokrajinske administracije. Ne Vojvodine, jer Vojvodinu kao ni Šumadiju, ne možete ukinuti. Niti nekome to pada na pamet. Regije bi imale izvršnu vlast i samo izvršnu vlast. Regije bi imale i izvorne prihode. Ali prave, ne ove miki maus prihode. Kako dolazimo do izvornih prihoda za regije?

Porez na imovinu. I tu me je silno obradovao intervju ministarke finansija: Pripremamo veliku poresku reformu. Ministarka kaže da će osnovica za porez na imovinu biti promenjena, pa će se koristiti ista osnovica kao kod poreza na prenos apsolutnih prava: tržišna vrednost. I da neće više biti amortizacije ... Konačno. Ministarka finansija u Srbiji koja govori o reformi poreskog sistema i govori o pravom porezu.

I još pričamo o ukidanju naknade za korišćenje građevinskog zemljišta. Duplo bravo. Nepotreban namet, dupla i nemoguća administracija. Treba država da vodi računa o tome ko šta i koliko koristi.
Pa šta me briga. Vlasnik plaća porez od 1%. I to ne na knjigovodstvenu vrednost imovine, već na tržišnu. Pa ako ne možeš da plaćaš veliki porez na atraktivnim lokacijama, moraš da ih prometuješ. Prodaš. Time podižemo ponudu i zadovoljavamo potražnju. Pa nam cene ne divljaju.

Pa ne bi onda mogla ni da se vodi velika imovina na tetku bez prihoda. Jer bi morala da plaća porez na nju. Niti bi mogli da pokupujete zemlju uz autoput, da je samo držite i ucenjujete kupce i veštački održavate nerealnu cenu. Ako 1ha građevinskog zemljišta na periferiji ima tržinu vrednost od milion evra, onda bi vas samo porez koštao 10.000 evra godišnje. A da ne govorim o zemljištu na kome može mnogo da se gradi gde je ova vrednost mnogo veća.

I ukinuti poresku olakšicu za članove domaćinstva. Ko to može da proverava i kontroliše? Da li znate da u Beogradskim opštinama, recimo Voždovcu, na celokupnoj administraciji i uterivanju poreza na imovinu radi 10, i rečima 10, ljudi? Pa oni treba da provere na teritoriji opštine ko gde živi i koliko članova domaćinstvo ima? Ili ko koristi koliko zemljište? Ili koje godine je izgrađen neki objekat da bi mogli ispravno da izračunaju amortizaciju??? A sve ovo moraju da rade danas.

A šta da radimo sa ljudima koji imaju male prihode ako ukinemo olakšicu za članove domaćinstva?  Uvedemo neoporezivi deo.

Ovo sve naravno predstavlja povećanje poreza. Značajno. A ne može samo da se povećava porez na iste prihode. Ubiste privredu. Znači treba neki drugi porez smanjiti. Evo na primer ukinuti doprinose za zdravstvo.

Inače, regije treba da finansiraju i školstvo i zdravstvo. Ne republika.

Ustav kaže:
Narodnu skupštinu čini 250 narodnih poslanika.

O poslanicima neću. Previše je očigledno i golim okom vidljivo. Nas je 7.5 miliona.

Ustav kaže:
Narodni poslanik je slobodan da, pod uslovima određenim zakonom, neopozivo stavi svoj mandat na raspolaganje političkoj stranci na čiji predlog je izabran za narodnog poslanika.

Na kraju, o izbornom sistemu. Mislim da nam treba kombinacija većinskog sistema (direktni izbori za čoveka koji dolazi iz tačno određenog dela zemlje) i proporcionalnog sistema (birate političku opciju). U našem sistemu, političke partije su se otele kontroli. Sa druge strane političke partije su način kanalisanja i izraz političke volje biračkog tela. Treba naći balans.

Mislim i da nam treba predsednički sistem. Predsednički sistem jedini dovodi do potpune podele između zakonodavne i izvršne vlasti. Funkcija zakonodavne vlasti, pored zakona, je i nadzor izvršne vlasti. Skupštini naravno trebaju mehanizmi kontrole predsednika. Da ne bi bilo kao devedesetih.

Ovakav sistem dovodi do stabilnosti. Jedino tako možemo dobiti vladu koja može zacrtati konzistentan program i izvesti ga bez ucena, npr. penzionera ili nepotrebnih administratora.

Saša



Komentari (77)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

dilan_dog_93 dilan_dog_93 21:44 29.04.2009

@

Znači: nepotrebnoj administraciji i njenom šerifu iz predsednikove stranke ustav garantuje brdo novca da investira (kapitalni rashodi)

Mozda bi trebalo da se preziva Serifovic?
zeks92 zeks92 21:45 29.04.2009

A sta sa svim onim Tetama i Cikama

sto vredno i posteno rade ?


Jebes Predsednika!
AlexDunja AlexDunja 22:39 29.04.2009

Re: A sta sa svim onim Tetama i Cikama

zeks92
sto vredno i posteno rade ?


Jebes Predsednika!


drug.clan drug.clan 22:02 29.04.2009

oktroisani

I drago mi je da se predsednik odlučio da pokrene ovo pitanje. Pa evo da se i ja pridružim i pružim svoju skromnu, ali zato potpunu, podršku njegovoj inicijativi. Ako ništa drugo, ono iz niskih pobuda i sitnih interesa, da držim predsednika za reč.



Bez obzira na moje slaganje ili neslaganje sa ovim ustavnim promenama moram da podsetim da nije njegovo da radi ovaj posao dok god se potpisuje sa Predsednik Republike Srbije, cak naprotiv, jedna od svega nekoliko njegovih funkcija je da stiti "cast i ugled" ustava.

Mislim da se nas mali vodja poceo ugledati na svoje tiranske prethodnike pa resio da svom narodu pokloni jos jedan okroisani ustav (treci u poslednjih 30 godina posle Slobinog i Vojinog)
Mishaa Mishaa 22:26 29.04.2009

Pa hvala bogu da se setio...

Hvala bogu da se setio da uradi i nesto korisno. Vec sam poceo da ne razumem ni sta prica ni sta radi. Nazalost sve ostale mere koje ce preduzueti su ocaj zivi... povecanje poreza na plate, povecanje PDV-a, cena registracije vozila... pretpostavljam da ce povecati i normu za obavezno kaznjavanje policiji, inspekcijama i svima koji mogu nekoga i nesto da kazne... Naravno sve ce to dalje smanjivati potrosnju umesto da je poveca i stimulise....
drug.clan drug.clan 22:33 29.04.2009

Re: Pa hvala bogu da se setio...

Mishaa
Hvala bogu da se setio da uradi i nesto korisno. Vec sam poceo da ne razumem ni sta prica ni sta radi. Nazalost sve ostale mere koje ce preduzueti su ocaj zivi... povecanje poreza na plate, povecanje PDV-a, cena registracije vozila... pretpostavljam da ce povecati i normu za obavezno kaznjavanje policiji, inspekcijama i svima koji mogu nekoga i nesto da kazne... Naravno sve ce to dalje smanjivati potrosnju umesto da je poveca i stimulise....


Pa zar nas prekomerna potrosnja nije uvalila u sve ovo? Zar nismo trosili skoro duplo vise od onoga sto smo proizvodili (robe i usluge) pa sada ispastamo, slicno kao i ostatak zapadnog sveta.

Slazem se da od povecanja poreza nema vajde posto smo tu gde smo al u ovom trenutku tesko da nasi mogu ista bolje da urade.
Saša Radulović Saša Radulović 22:36 29.04.2009

Re: Pa hvala bogu da se setio...

Slažem se da su ideje o povećanju poreza na plate i povećanje PDV-a potpuno pogrešne. Pogotovu u vreme krize.

Naša država se finansira pola od poreza i nameta na rad (porezi i doprinosi na zaradu) i pola od poreza na potrošnju (PDV). Porez na imovinu finansira manje od 1%.

Porez na rad je previsok i potpuno neizbalansiran. Treba ga značajno smanjiti i dovesti u održiv balans.
Porez na potrošnju je na dobrom nivou.

Na ime smanjenja poreza na rad, treba povećati porez na imovinu. Time i prekinuti zavisnost regija od centra. Tako da građani Vojvodine, Šumadije, Raške ili Vranja ne mole Beograd za kintu. Imaju svoju.
Mishaa Mishaa 22:39 29.04.2009

Re: Pa hvala bogu da se setio...

Pa zar nas prekomerna potrosnja nije uvalila u sve ovo? Zar nismo trosili skoro duplo vise od onoga sto smo proizvodili (robe i usluge) pa sada ispastamo, slicno kao i ostatak zapadnog sveta.


Pa ne, cela ova frka je nastala jer je svetska potrosnja pala za oko 10%... mada nisam ti ja neki strucnjak. Neko će već to bolje pojasniti. Ne mislim na javnu potrosnju nego na potrosace...

omega68 omega68 23:05 29.04.2009

Re: Pa hvala bogu da se setio...

Tako da građani Vojvodine, Šumadije, Raške ili Vranja ne mole Beograd za kintu. Imaju svoju.

drug.clan drug.clan 00:05 30.04.2009

Re: Pa hvala bogu da se setio...

Mishaa
Pa zar nas prekomerna potrosnja nije uvalila u sve ovo? Zar nismo trosili skoro duplo vise od onoga sto smo proizvodili (robe i usluge) pa sada ispastamo, slicno kao i ostatak zapadnog sveta.


Pa ne, cela ova frka je nastala jer je svetska potrosnja pala za oko 10%... mada nisam ti ja neki strucnjak. Neko će već to bolje pojasniti. Ne mislim na javnu potrosnju nego na potrosace...




Pa da ali zasto je odjednom potrosnja pala? Zato sto su se vec toliko zaduzili da vise nisu mogli ni samo kamatu da placaju a ne da nekoga nateraju da im da robu i usluge opet na kredit a ne mogu da vrate ni postojece

kljucno pitanje je pitanje odrzivosti ali u danasnje vreme svako vodi racuna samo o sledecem kvartalnom izvestaju a sta ce posle biti nikoga nije briga.
mix 018 mix 018 16:40 30.04.2009

Re: Pa hvala bogu da se setio...

Hm,jedan "mali" problem lezi u tome da se gospodin guverner ne bi bas slozio sa ovim oko poreza na imovinu,njegova imovina nije bas tako mala,tako da bi mu porez bas pokvario raspolozenje,kada se onako silovito branio da mu se ne smanji plata,kako mu nebi ugrozili servisiranje kredita za vilu na Dedinju,mogu misliti kakav bi skandal napravio da mu jos i oporezuju dodatno tu "kucicu"!
Mishaa Mishaa 23:19 29.04.2009

Mnogo si ti ovo fino napisao...

Čitam ovaj tvoj tekst i mislim se... mnogo si ti ovo fino napisao... toliko da nema o čemu da se diskutuje... sve što je trebalo si rekao.. još samo da se nadamo da će i uraditi nešto od toga što nam obećavaju... nešto sam čuo previše neispunjenih obećanja da ću poverovati u još jedno...
sentinel26 sentinel26 23:20 29.04.2009

Da ne zaboravi

mogli bi ga navijači takvih promjena podsetiti:

Ovaj sadašnji Ustav su pisali B.Tadić, V.Koštunica i T.Nikolić, glasalo ga 242 poslanika i prihvatilo 43,4 % gradjana na dvodnevnom referendumu, bez onih 1,5 milion isključenih gradjana.

Za novi Ustav predlažem:
- da se obavezno ukinu sve stranke osim DS i Srpske Nazadne Stranke,
- udruženje "G" - plus - minus - da se proglasi zaštićenim grupom,
- sve prodaje imovine da se ponište i da se u novome zapiše da samo Dinkić može da prodaje,
- Vlada da se ukine, to ne treba, tu je predsednik ako nešto zatreba,
- broj ministara da bude = broju savjetnika,

Sjetio sam se da je Venecijanska komisija imala primjedbu na ovu odredbu Ustava koja kaže da su političke stranke vlasnici poslaničkih mandata.

Pa da amortizujem nečiju eventualnu ljutnju na moje "predloge" evo jednog malog dijela iz mišljenja (komentara ) Venecijanske komisije o postupku donošenja ovog važećeg Ustava a kojega svakodnevno krše gospodin predsednik i vlada.
.....................................................
Na srpskom:

4. Konačno usvojeni tekst je pripremljen veoma brzo. Mala grupa partijskih vođa i eksperata je pregovarala u periodu od oko dve nedelje u cilju utvrđivanja kompromisnog teksta, prihvatljivog za sve političke stranke uključujući i Srpsku radikalnu stranku. Ovaj kompromisni tekst je finalizovan u petak, 29. septembra i izglasan na posebnoj sednici u subotu 30. septembra. Poslovnik o radu Narodne skupštine je izmenjen 29. septembra da bi se omogućio ovakav postupak. Svih 242 prisutnih članova Narodne skupštine je 30. septembra glasalo za usvajanje novog Ustava.

Na engleskom (original ):

4. The finally adopted text was however prepared very quickly. A small group of party leaders and experts negotiated during a period of about two weeks to achieve a compromise text, acceptable to all political parties including the Serbian Radical Party. This compromise text was finalised late on Friday 29 September and voted by the National Assembly at a special sitting on Saturday 30 September. On 29 September the Rules of Procedure of the National Assembly were amended to make such a procedure possible. On 30 September all 242 members of the National Assembly present voted in favour of the adoption of the new Constitution.
dilan_dog_93 dilan_dog_93 23:44 29.04.2009

Re: Da ne zaboravi

- da se obavezno ukinu sve stranke

Ovo formulacija je dovoljna.
Mishaa Mishaa 02:44 30.04.2009

Re: Da ne zaboravi

Ovaj sadašnji Ustav su pisali B.Tadić, V.Koštunica i T.Nikolić, glasalo ga 242 poslanika i prihvatilo 43,4 % gradjana na dvodnevnom referendumu, bez onih 1,5 milion isključenih gradjana.


Samo da se pribeleži u neki notes da ja nisam bio u tih 43,4%... bilo mi je nešto sumnjivo u tom grupnjaku...
NNN NNN 08:49 30.04.2009

Re: Da ne zaboravi

Samo da se pribeleži u neki notes da ja nisam bio u tih 43,4%... bilo mi je nešto sumnjivo u tom grupnjaku...

drug.clan drug.clan 12:24 30.04.2009

Re: Da ne zaboravi

Mishaa
Ovaj sadašnji Ustav su pisali B.Tadić, V.Koštunica i T.Nikolić, glasalo ga 242 poslanika i prihvatilo 43,4 % gradjana na dvodnevnom referendumu, bez onih 1,5 milion isključenih gradjana.


Samo da se pribeleži u neki notes da ja nisam bio u tih 43,4%... bilo mi je nešto sumnjivo u tom grupnjaku...



Mozda nisi glasao ali je tvoj glas verovatno brojan.

Setimo se samo kako je iako je referendum trajao dva dana u poslednjih sat vremena glasalo 15% biraca jer je trebalo navuci izlaznost.


- Vlada da se ukine, to ne treba, tu je predsednik ako nešto zatreba,

Radan neki covek, sve radi u zemlji osim onoga sto mu je ustavna funkcija: da stiti ustav zemlje.
expert92 expert92 00:38 30.04.2009

Svaka cast

"Nepotrebna administracija maltretira celu naciju u vreme velike krize"
Gospodine Radulovicu, glasali ste za ustav, zelite da kazete da ustav ne treba da se postuje? U ustavu pise 7%, ne pise "7% sem u slucaju svetske ekonomske krize"
Svaka Vam cast gospodine Radulovicu, vi ste jedan od retkih ako ne i jedini koji ovde na Blogu b92 otvoreno poziva na nepostovanje ustava i ukidanje Vojvodine u svakom pogledu
vitabug vitabug 04:22 30.04.2009

Re: Svaka cast

expert92
"Nepotrebna administracija maltretira celu naciju u vreme velike krize"Gospodine Radulovicu, glasali ste za ustav, zelite da kazete da ustav ne treba da se postuje? U ustavu pise 7%, ne pise "7% sem u slucaju svetske ekonomske krize"Svaka Vam cast gospodine Radulovicu, vi ste jedan od retkih ako ne i jedini koji ovde na Blogu b92 otvoreno poziva na nepostovanje ustava i ukidanje Vojvodine u svakom pogledu


Kako se gosp. Radulovic nije setio jos korisnijih ekonomskih resenja: na pr.da se ukine nepotrebna administracija koja trosi ostalih 93%.To bi bila prava usteda.I kad se vec ne postuje ustav predlazem da Republika Vojvodina ima u svom sastavu Autonomnu pokrajinu Sumadiju i da Beograd ima samoupravu.Garantovano bi se pre izvukli ne samo iz ove krize,a imali bi ekonomski uredjeniju drzavu i vec bi bili u Evropskoj uniji.Vitabug.
Lionsgate Lionsgate 09:55 30.04.2009

Re: Svaka cast

Kako se gosp. Radulovic nije setio jos korisnijih ekonomskih resenja: na pr.da se ukine nepotrebna administracija koja trosi ostalih 93%.

Istina bi pre ovako glasila:
-administracija Vojvodine dobija svoj deo i od onih 93% budzeta koji ostaje po "odbitku" 7% koji im ide direktno na ruke. Policajce, zdravstvene radnike, prosvetare, administrativne radnike, penzionere iz Vojvodine placa naravno rebublicki budzet od onih preostalih 93%. Kapitalne projekte po Vojvodini, puteve, obilaznice, mostove, uredjenje recnih obala, kanala, univerzitete takodje finansira republicki budzet. Pokrajinska administracija sa "svojih" 7% samostalno raspolaze (raspolagace) ulazuci ih po svom nahodjenju, cesto i nerazumno - slucaj nepotrebnog buduceg mosta u NS ispod Varadina. Na primeru raspodele novca od prodaje NIS-a ostatak Vojvodine moze videti kako se ponasa pokrajinska administracija, novac se ulaze u taj most a od sume koja je isplacena za NIS Pancevo recimo nece dobiti ni dinara od kapitalnih pokrajinskih investicija iako je najveci deo NIS-a na teritoriji njihovog grada.

I onda se u NS ljute kada se u Pancevu pokrene inicijativa za odcepljenje iz AP Vojvodina...
expert92 expert92 10:25 30.04.2009

Re: Svaka cast

Pretpostavljam da je gospodin Lionsgate clan partije koja je sinonim za neobavestenost. Taj most je gradski projekat do cije realizacije ima jos puno vode da protekne Dunavom. Najkapitalniji je put od Sapca preko Rume pa ispod Fruske Gore pored Novog Sada i Zrenjanina do rumunske granice. Pare od NIS-a nisu namenjene za pomenuti most vec za druge projekte.
NIS jeste delom u Pancevu ali daleko od toga da pancevacki deo te firme cini vecinu. Licno se nadam da ce se barem u dogledno vreme ostvariti ideja o povezivanju Zemuna i Panceva mostom koji bi jako koristio Sremu i Juznom Banatu (pa i samom Beogradu) ali tu nazalost glavnu rec treba da vodi beogradska (jer sa obe strane Dunava je teritorija grada Beograda), vrlo potrebna, administracija koja nije u stanju od kako se SFRJ raspala da napravi ni jedan bitan projekat. Za vasu informaciju grad Beograd ima veci budzet od Vojvodine
Lionsgate Lionsgate 11:13 30.04.2009

Re: Svaka cast

Pretpostavljam da je gospodin Lionsgate clan partije koja je sinonim za neobavestenost. Taj most je gradski projekat do cije realizacije ima jos puno vode da protekne Dunavom. Najkapitalniji je put od Sapca preko Rume pa ispod Fruske Gore pored Novog Sada i Zrenjanina do rumunske granice. Pare od NIS-a nisu namenjene za pomenuti most vec za druge projekte.
NIS jeste delom u Pancevu ali daleko od toga da pancevacki deo te firme cini vecinu. Licno se nadam da ce se barem u dogledno vreme ostvariti ideja o povezivanju Zemuna i Panceva mostom koji bi jako koristio Sremu i Juznom Banatu (pa i samom Beogradu) ali tu nazalost glavnu rec treba da vodi beogradska (jer sa obe strane Dunava je teritorija grada Beograda), vrlo potrebna, administracija koja nije u stanju od kako se SFRJ raspala da napravi ni jedan bitan projekat. Za vasu informaciju grad Beograd ima veci budzet od Vojvodine
*novo 


Lionsgate nije clan nijedne partije a nikad nije ni bio niti ce biti...
Most u Novom Sadu ce se raditi izgradskog budzeta Novog Sada ali uz podrsku pokrajinskih vlasti i Republike - tako bar kaze Borislav Novakovic. Inace procena vrednosti novog mosta ide i do 60 miliona jurica (sto obicno bude probijeno za 10-20% - iskustvo u YU investicijama) pri godisnjem budzetu Novog Sada. od 150 miliona eura. Inace dok protice voda Dunavom, ove godine bi trebalo da se izdvoji 1.3 miliona jurica za izradu projektne dokumentacije jer je vec potpisan ugovor sa Slovencima. I deo para od NIS-a je vec vrlo verovatno zavrsio na kontu Mariborcana...

Najkapitalniji putni pravac u Vojvodini je i dalje autoput Subotica-Beograd iako su vazni i ti poprecni - doduse na njima se i radi, most preko Tise kod Ade na kom je Intermost "pukao" je deo tih projekata.

Most Borca-Zemun je neophodan ali je to prekrupan zalogaj za Srbiju, Srbija trenutno nije u stanju da isfinansira ni daleko vazniji most, onaj kod Beske. Grad Beograd nikad nije ni bio u stanju da isfinansira sam taj most, uostalom sami kazete da je on od republickog znacaja (povezivanje juznog Banata i Srema) i bilo bi logicno da ga poput buduceg novog Zezeljevog mosta u NS finansira republika.

I u cemu je problem ako Beograd ima veci budzet od Vojvodine? Ima i veci BDP.
expert92 expert92 12:12 30.04.2009

Re: Svaka cast

Budzet grada Beograda za 2009. godinu je 62 milijarde dinara a Vojvodine 59.
Nesposobna administracija grada Beograda nije u stanju decenijama cak ni da napravi projekat preko neophodnog novog mosta na Savi a o mostu Borca-Zemun jednostavno ne vredi ni razmisljati.
Jedno je "podrska pokrajine" a drugo je "od novca od prodaje NIS-a" a cak i da je tako Novi Sad je jos uvek u Vojvodini i tih 1,3 miliona jurica, kako vi kazete, je jako mali deo od 400 miliona novcanica kojima vi tako slatko tepate
Saša Radulović Saša Radulović 12:24 30.04.2009

Re: Svaka cast

otvoreno poziva na nepostovanje ustava i ukidanje Vojvodine u svakom pogledu


Još da mi pokazete gde pozivam na ovo, pa da uputim i izvninjenje i pokajanje. Pošto niti mislim jedno, niti mislim drugo. Upravo suprotno.

Ustavna odredba je urnebesno loša. To ne znači da je ne treba poštovati. To takođe ne znači da se ne može kritikovati.

Nepotrebna administracija maltretira naciju time sto trazi garancije ... i time koči usvajanje rebalansa. Krajnje neodgovorno. Sreća pa je LDP dao indikacije da će pomoći ako bude potrebno.

Ono što je stvarno interesantno je da su građani Vojvodine kupili, i još uvek kupuju priču, da je pokrajinska administracija i njeno investiranje u njihovom interesu i u interesu regionalizacije Srbije.
lucidalina lucidalina 13:22 30.04.2009

Re: Svaka cast

expert92
Kako se gosp. Radulovic nije setio jos korisnijih ekonomskih resenja: na pr.da se ukine nepotrebna administracija koja trosi ostalih 93%.


moje kuca za ovu recenicu
Lionsgate Lionsgate 15:12 30.04.2009

Re: Svaka cast

Budzet grada Beograda za 2009. godinu je 62 milijarde dinara a Vojvodine 59.
Nesposobna administracija grada Beograda nije u stanju decenijama cak ni da napravi projekat preko neophodnog novog mosta na Savi a o mostu Borca-Zemun jednostavno ne vredi ni razmisljati.
Jedno je "podrska pokrajine" a drugo je "od novca od prodaje NIS-a" a cak i da je tako Novi Sad je jos uvek u Vojvodini i tih 1,3 miliona jurica, kako vi kazete, je jako mali deo od 400 miliona novcanica kojima vi tako slatko tepate


Hajde da nacrtam, mozda cete lakse razumeti... Grad Beograd nije pravno lice koje moze traziti kredite u inostranstvu za finansiranje kapitalnih investicija, to moze samo Republika Srbija, kapitalni objekat od 200+ miliona eura se ne moze finansirati iz budzeta od 650 miliona eura, za to je neophodna pomoc republike kroz kreditno zaduzenje napolju. Projekat mosta je uradjen pre par godina, uradjeni su i istazni i pripremni radovi, izvodjaci su odavno uvedeni u radove ali opet sve zavisi od finansija (culi ste da u svetu pa i kod nas vlada nevidjena ekonomska kriza?)...
Most Borca-Zemun je odavno u planovima, cak je i saobracajnica T5 (spoj zagrbackog i novosadskog autoputa) pre 30 godina uradjena da bi u svom produzetku isla na novi most izmedju Srema i Banata, ali su nam se u medjuvremenu izdesavale raznorazne stvari, autonomasenje u Vojvodini, jogurt revolucija, Milosevic, ratovi, bombardovanja...

"Podrska" pokrajine se ogleda u finansijskoj pomoci (a u cemu ce drugo) jer Novi Sad sa godisnjim budzetom od 150 miliona ne moze da isfinanansira za dve godine (predvidjeni zavrsetak radova 2012) most koji ce vredeti preko 60 miliona eura, odnosno vrednost mosta ce biti vise od 20% gradskog budzeta u tom periodu. Dakle, sherif je resio da za svoga mandata podigne kapitalni objekat (koji nije neophodan) u glavnom gradu njegovog bantustana. Znaci nije u pitanju 1.3 miliona, u pitanju je 60 miliona, 60 miliona koji bi bolje dosli recimo u sredjivanju Betanije, otvaranju novih radnih mesta, otvaranju bar jednog bioskopa u NS, sredjivanju Partizanske ulice, zastiti petrovaradsinske varosi... a ulaganju u Pancevo koje se decenijama truje produktima Rafinerije ili Petrohemije ne vredi trositi ni reci. A kad razmislim ni stanovnici Nove Pazove nemaju kvalitetnu vodu za pice, Pecincani nemaju valjan dom kulture... no bitno je da sherif sagradi most u svojoj varosi i da ga po tome zapamte.

Uzgred, Rafinerija u Pancevu je najveci i najvazniji deo NIS-a, 65% proizvodnje derivata u Srbiji. Osnovana je i izgradjena po odluci radnickog saveta Jugopetrola (beogradska firma), izgradjena kreditima koje je uzimala i otplacivala celokupna Republika Srbija, znaci i stanovnici Leskovca, Sabca, Uzica, Rume. Ustavom iz 1974-te je rafinerija volsebno potpala pod shape administracije iz NS i posledice tid dogadjaja trpimo i danas, neravnopravnosti u raspodeli prodatih kapitalnih firmi ( Nislije nisu nista specijalno dobile za prodaju DIN-a iako je ta firma prodata i za vece novce).

U svakom slucaju Vojvodjanima samo zelim srecu sa administracijom koju trenutno imaju (mada bi sa velikim gubitnikom Velikog Brata na celu pokrajinske vlade i teze prosli).

drug.clan drug.clan 15:14 30.04.2009

Re: Svaka cast

moram da dam komentar na celu ovu pricu.

Najpre da kazem da mislim da nikakve razlike nema izmedju pokrajinske i republicke administracije i rukovodstva osim u poziciji moci.

Nekoliko misli ovde ipak moram da pomenem

Centralizacija koje smo svedoci u poslednjih 10 godina (pre svega ekonomska jer politicka postoji vec punih 22 i dovela je do ekonomske) je veoma losa po svaku zemlju pa i po Srbiju. Takav razvoj zemlje dovodi do velikih migracija pracenih velikim troskovima za infrastrukturnu i stambenu izgradnju, dovodi do socijalnih poremecaja i nestabilnosti (svedoci smo da u BG nedostaje stotinu hiljada stanova, putna infrastruktura, javni prevoz dok u isto vreme u drzavi imamo stotine hiljada praznih kuca i stanova bez potrebe za izgradnjom skupe infrastrukture). Ovako gledajuci bolje je da ionako od strane administracije "precerdane" pare potrosimo na 2, 5 ili 10 mesta nego samo na jednom. Kada bi BG imao pola miliona manje stanovnika ne bi bilo potrebe za novim stanovima, infrastrukturom, mostovima ili metroom sto bi ovoj zemlji ustedelo milijarde dolara u sledecem periodu.

Mislim da nije u redu navoditi primer mosta ispod tvrdjave kao zaludne investicije dok se istovremeno gradi ono nepotrebno cudo preko ade ili skadar na bojani zvani Prokop.

Autoput od madjarske do BG-a iako u vojvodini nije u nadleznosti pokrajine i sve i da hoce pokrajinska vlada ne moze da potrosi pare od nisa na taj projekat. Osim toga mislim i da smo vec zakasnili i da nam taj put u buducnosti nece ni trebati bas mnogo. Uz intenzivnu izgradnju puteva u Rumuniji i Bugarskoj i izgledno ukidanje granica medju tim zemljama uz istovremeno pojacavanje zida na nasim granicama ce dovesti do toga da ce nas svi zaobilaziti u sirokom luku. Na sve ovo treba dodati da ce drumski teretni saobracaj u Evropi u dogledno vreme opet ustupiti glavnu ulogu vozovima. Te bi bilo bolje da pravimo pruge a ne skupocene puteve do pozege. Kada smo vec kod ovoga republicka vlada nije nasla za shodno da napravi most na dunavu u NS preko kojeg prelazi pruga i resi najveci problem zeleznickog koridora kroz srbiju.

Sve u svemu cini mi se da je bolje (iako i dalje veoma lose resenje) napraviti za pocetak nekoliko jako centralizovanih mesta pre nego sto srpski politicari pristanu na sustinsku decentralizaciju (koju mnogi od nas nece nikada docekati)
expert92 expert92 05:26 01.05.2009

Re: Svaka cast


Još da mi pokazete gde pozivam na ovo, pa da uputim i izvninjenje i pokajanje. Pošto niti mislim jedno, niti mislim drugo. Upravo suprotno.



Sam naslov teksta je dovoljno jasan u tome. Ako je nesto nepotrebno treba ga ukinuti. Ukidanje pokrajinske administracije znaci ukidanje vojvodjanske autonomije.
Vase negodovanje oko zahteva pokrajine (mada istini za volju Pajtic se bas i nije preterano bunio vec su to cinile dve stranke) za ispunjnje ustavne odredbe o 7% ma kako ona bila besmislena direktno vodi zakljucku da vi smatrate da tih 7%, kako ste rekli u vreme ekonomske krize, ne treba ispostovati. Dakle pozivate na nepostovanje ustava.
Izvinjenje i pokajanje da ocekujemo?
expert92 expert92 05:40 01.05.2009

Re: Svaka cast

Lionsgate
Budzet grada Beograda za 2009. godinu je 62 milijarde dinara a Vojvodine 59.Nesposobna administracija grada Beograda nije u stanju decenijama cak ni da napravi projekat preko neophodnog novog mosta na Savi a o mostu Borca-Zemun jednostavno ne vredi ni razmisljati.Jedno je "podrska pokrajine" a drugo je "od novca od prodaje NIS-a" a cak i da je tako Novi Sad je jos uvek u Vojvodini i tih 1,3 miliona jurica, kako vi kazete, je jako mali deo od 400 miliona novcanica kojima vi tako slatko tepateHajde da nacrtam, mozda cete lakse razumeti... Grad Beograd nije pravno lice koje moze traziti kredite u inostranstvu za finansiranje kapitalnih investicija, to moze samo Republika Srbija, kapitalni objekat od 200+ miliona eura se ne moze finansirati iz budzeta od 650 miliona eura, za to je neophodna pomoc republike kroz kreditno zaduzenje napolju. Projekat mosta je uradjen pre par godina, uradjeni su i istazni i pripremni radovi, izvodjaci su odavno uvedeni u radove ali opet sve zavisi od finansija (culi ste da u svetu pa i kod nas vlada nevidjena ekonomska kriza?)...Most Borca-Zemun je odavno u planovima, cak je i saobracajnica T5 (spoj zagrbackog i novosadskog autoputa) pre 30 godina uradjena da bi u svom produzetku isla na novi most izmedju Srema i Banata, ali su nam se u medjuvremenu izdesavale raznorazne stvari, autonomasenje u Vojvodini, jogurt revolucija, Milosevic, ratovi, bombardovanja..."Podrska" pokrajine se ogleda u finansijskoj pomoci (a u cemu ce drugo) jer Novi Sad sa godisnjim budzetom od 150 miliona ne moze da isfinanansira za dve godine (predvidjeni zavrsetak radova 2012) most koji ce vredeti preko 60 miliona eura, odnosno vrednost mosta ce biti vise od 20% gradskog budzeta u tom periodu. Dakle, sherif je resio da za svoga mandata podigne kapitalni objekat (koji nije neophodan) u glavnom gradu njegovog bantustana. Znaci nije u pitanju 1.3 miliona, u pitanju je 60 miliona, 60 miliona koji bi bolje dosli recimo u sredjivanju Betanije, otvaranju novih radnih mesta, otvaranju bar jednog bioskopa u NS, sredjivanju Partizanske ulice, zastiti petrovaradsinske varosi... a ulaganju u Pancevo koje se decenijama truje produktima Rafinerije ili Petrohemije ne vredi trositi ni reci. A kad razmislim ni stanovnici Nove Pazove nemaju kvalitetnu vodu za pice, Pecincani nemaju valjan dom kulture... no bitno je da sherif sagradi most u svojoj varosi i da ga po tome zapamte.Uzgred, Rafinerija u Pancevu je najveci i najvazniji deo NIS-a, 65% proizvodnje derivata u Srbiji. Osnovana je i izgradjena po odluci radnickog saveta Jugopetrola (beogradska firma), izgradjena kreditima koje je uzimala i otplacivala celokupna Republika Srbija, znaci i stanovnici Leskovca, Sabca, Uzica, Rume. Ustavom iz 1974-te je rafinerija volsebno potpala pod shape administracije iz NS i posledice tid dogadjaja trpimo i danas, neravnopravnosti u raspodeli prodatih kapitalnih firmi ( Nislije nisu nista specijalno dobile za prodaju DIN-a iako je ta firma prodata i za vece novce).U svakom slucaju Vojvodjanima samo zelim srecu sa administracijom koju trenutno imaju (mada bi sa velikim gubitnikom Velikog Brata na celu pokrajinske vlade i teze prosli).

Vidim da pazljivo citate novine ali su Vam ipak promakle neke vrlo bitne stvari. Naravno da niko ne ocekuje od grada Beograda da finansira kapitalni projekat kao sto je most Borca-Zemun ali ocekuje da bar uradi "papirologiju". Administracija glavnog grada je nesposobna da uradi tako nesto. Most Borca-Zemun nije ni u kakvim planovima, proverite.
Pecinacki dom kulture je u sasvim dobrom stanju. Objekat podignut, nikada necete pogoditi, za vreme "autonomasa".
Pokrajinska administracija vec nekoliko godina ulaze znacajna sredstva u poboljsanje stanja sa pijacom vodom koji muci veci deo Vojvodine.
Bioskopa u Novom Sadu postoji i to vise a ne rade jer niko ne ide u njih.
Volsebno su i neke druge stvari "potpadale pod neciju sapu" na primer TE Drmno koja je finansirana direktno novcima Vojvodjana. Obavesten covek kao Vi ce sigurno znati da smo mi u Vojvodini godinama placali kroz racune za struju doprinos za Drmno.
A sto Nislije nisu trazili pare od prodaje DIN-a?
Ne znam tacan broj pripadnika Bantu rase koji zive na teritoriji Vojvodine ali mislim da ipak nije dovoljan da bi Vi Vojvodinu nazivali Bantustanom
Saša Radulović Saša Radulović 12:17 01.05.2009

Re: Svaka cast

Sam naslov teksta je dovoljno jasan u tome. Ako je nesto nepotrebno treba ga ukinuti. Ukidanje pokrajinske administracije znaci ukidanje vojvodjanske autonomije.
Vase negodovanje oko zahteva pokrajine (mada istini za volju Pajtic se bas i nije preterano bunio vec su to cinile dve stranke) za ispunjnje ustavne odredbe o 7% ma kako ona bila besmislena direktno vodi zakljucku da vi smatrate da tih 7%, kako ste rekli u vreme ekonomske krize, ne treba ispostovati. Dakle pozivate na nepostovanje ustava.
Izvinjenje i pokajanje da ocekujemo?


Ukidanje pokrajinske administracije znači ukidanje autonomije pokrajinske administracije. Ova autonomija je i ekonomski potpuno nepotrebna. Sa druge strane, preko je potrebna potpuna ekonomska autonomija regija/okruga/županija kojih u Vojvodini treba da bude najmanje tri.

Nigde nisam rekao da 7% ne treba ispoštovati. Niti sam to mislio. Niti je to minstarka finansija predlagala. Niti je to predsednik vlade predlagao. Pošto izgleda niste upućeni, razgovaralo se o tome kako doći do 7%. Pa su administratori, kao deo taktike pregovaranja, počeli da kukaju kako se krši ustav koji o tome šta ulazi u tih 7% mada ustav daje samo grube smernice. A i kad govore o ovom članu ustava, on govori o 3/7 za kapitalne rashode, što ja čitam kao putevi i mostovi, a pokrajinski administratori čitaju kao razvoj, investiranje i Metals banka.

Za praćene, neophodno je savladavnje osnova logike, implikacija i ekvivalencija. Takođe je potrebno čitati tekst, da bi se komentarisalo.
expert92 expert92 12:28 01.05.2009

Re: Svaka cast

Saša Radulović
Sam naslov teksta je dovoljno jasan u tome. Ako je nesto nepotrebno treba ga ukinuti. Ukidanje pokrajinske administracije znaci ukidanje vojvodjanske autonomije. Vase negodovanje oko zahteva pokrajine (mada istini za volju Pajtic se bas i nije preterano bunio vec su to cinile dve stranke) za ispunjnje ustavne odredbe o 7% ma kako ona bila besmislena direktno vodi zakljucku da vi smatrate da tih 7%, kako ste rekli u vreme ekonomske krize, ne treba ispostovati. Dakle pozivate na nepostovanje ustava.Izvinjenje i pokajanje da ocekujemo?Ukidanje pokrajinske administracije znači ukidanje autonomije pokrajinske administracije. Ova autonomija je i ekonomski potpuno nepotrebna. Sa druge strane, preko je potrebna potpuna ekonomska autonomija regija/okruga/županija kojih u Vojvodini treba da bude najmanje tri.Nigde nisam rekao da 7% ne treba ispoštovati. Niti sam to mislio. Niti je to minstarka finansija predlagala. Niti je to predsednik vlade predlagao. Pošto izgleda niste upućeni, razgovaralo se o tome kako doći do 7%. Pa su administratori, kao deo taktike pregovaranja, počeli da kukaju kako se krši ustav koji o tome šta ulazi u tih 7% mada ustav daje samo grube smernice. A i kad govore o ovom članu ustava, on govori o 3/7 za kapitalne rashode, što ja čitam kao putevi i mostovi, a pokrajinski administratori čitaju kao razvoj, investiranje i Metals banka.Za praćene, neophodno je savladavnje osnova logike, implikacija i ekvivalencija. Takođe je potrebno čitati tekst, da bi se komentarisalo.

Ajde da probam sa jednostavnijim pitanjem, da li nesto sto je nepotrebno treba ukinuti ili ne? Uvodjenje novih regija/okruga/zupanija u Vojvodini sa prethodnim ukidanjem "nepotrebne administracije" znaci ne samo ukidanje Vojvodine vec i njeno rasparcavanje
Problem oko donosenja rebalansa budzeta je bio Ustav i formulacija 7%, Metals banka ne stoji u ustavu.
Izgleda da Vi niste upuceni pa cu Vas potsetiti na izjavu ministarke finansija u kojoj ona kaze "bice 7% ali posle prenosenja nadleznosti". Jel tako pise u Ustavu?
loader loader 03:17 30.04.2009

Lexxx Toma

Narodni poslanik je slobodan da, pod uslovima određenim zakonom, neopozivo stavi svoj mandat na raspolaganje političkoj stranci na čiji predlog je izabran za narodnog poslanika.
A ako nekim slučajem, ne daj bože, bude nekih nedoumica, opet postoji rešenje - tu je Toma Nikolić, ekspert za čuvanje mandata poslanika, tj. blanko ostavki poslanika :)
Doctor Wu Doctor Wu 08:37 30.04.2009

Nije problem u kvantitetu nego u

kvalitetu. Drzava gradjevinskim firmama i Preduzecima za puteve duguje negde oko milijardu evra, dok je istovremeno uredno naplatila i poslednji cent od PDV-a koji su ovi uplatili kada su fakturisali svoje radove. Mnoge firme su se zaduzile kod banaka da bi platile taj PDV, a drzava ih sad ostavlja na cedilu jer joj "sluzbenici" odredjuju ko su prioriteti pri placanju. A jutros citam kako onaj hohstapler od Mrkonjica laze da nije drzava duznik Vincijevom Intermostu nego Preduzeca za puteve (PZP), :))))))))))))))). Neko, najverovatnije Mrkonjic, bi trebalo u zatvor zbog ovoga: ukoliko je drzava narucila nepotrebne radove onda bi trebalo da odgovara zbog toga, a ukoliko nije platila za neophodne onda bi opet trebalo da odgovara jer se igra ugledom drzave i direktno vodi u njen bankrot.

Nema nista dok se privredno sudstvo ne odvoji od drzave i dok se ne krene sa blokadom racuna i naplatom potrazivanja po kratkom postupku.
sentinel26 sentinel26 08:48 30.04.2009

Re: Nije problem u kvantitetu nego u

Doctor Wu
. Neko, najverovatnije Mrkonjic, bi trebalo u zatvor zbog ovoga: ukoliko je drzava narucila nepotrebne radove onda bi trebalo da odgovara zbog toga, a ukoliko nije platila za neophodne onda bi opet trebalo da odgovara jer se igra ugledom drzave i direktno vodi u njen bankrot.Nema nista dok se privredno sudstvo ne odvoji od drzave i dok se ne krene sa blokadom racuna i naplatom potrazivanja po kratkom postupku.

Pa nekada su privredni sudovi radili ove blokade ali smo vidjeli šta su sa njima uradili i kako oni sada funkcionišu.

Nije samo gradjevinarstvo pokradeno preko PDV, ali ono je ipak najviše upropašćeno na ovaj način.

Za to vrijeme je najveći dio ugostiteljstva ostavljen izvan PDV sistema.

Odgovorna je cijela vlada, a Mrkonjić ima i podosta "minulog rada".
Lionsgate Lionsgate 10:14 30.04.2009

Re: Nije problem u kvantitetu nego u

Mnoge firme su se zaduzile kod banaka da bi platile taj PDV, a drzava ih sad ostavlja na cedilu jer joj "sluzbenici" odredjuju ko su prioriteti pri placanju.


"Mnoge firme" se mogu izbrojati na prste - ima ih svega nekoliko, uglavnom putari koji su prirodom svoje delatnosti prinudjeni da rade za drzavu a drzava je los platisa (isti slucaj je i sa ostalim drzavama na teritoriji bivse SFRJ - Montenegru, Macedoniji i BiH). Nisu gradjevinari uzimali kredit samo zbog PDV-a, uzimali su kredite zbog nove (cesto nepotrebne) mehanizacije, nabavke materijala, nadnica, raznoraznih investicija a na konto dobijenog posla na racun drzave (kreditna sposobnost kod banaka se cesto stice konkretnim ugovorom sa drzavom), itd.
U sustini prica je prilicno pojednostavljena, menadzment pojedinih gradjevinskih firmi angazovanih na Mrkonjinim kapitalnim projektima je cesto "preterivao", ulazili su u projekte mnogo vise nego sto su mogli da se pokriju situacijama ( i na njih su placali poreze) - razlozi su razliciti ali najcesci je da bi uposlili operativu (niko normalan vise ne naseda Mrkonjinim obecanjima i ucenama).

Intermost je specijalna prica, gen.menadzer Radojica sa fancy, stranim imenom je poprilicno, hmmm, alav covek, pokupili ljudi vecinu poslova u mostarskoj oblasti, cesto i sa damping cenama, preterano se zaleteli, rasirili... i naravno pukli. Da se covek zapita kako neko takav uopste moze da dodje na menadzersku poziciju...
Doctor Wu Doctor Wu 23:03 30.04.2009

Re: Nije problem u kvantitetu nego u

"Mnoge firme" se mogu izbrojati na prste - ima ih svega nekoliko, uglavnom putari koji su prirodom svoje delatnosti prinudjeni da rade za drzavu a drzava je los platisa

Pa, ima ih, svi PZP-i a njih ima: Zaječar, Vranje, Beogradput, Vojvodinaput, Vranje, Užice, Ivanjica, Čačak, Niš, Novi Pazar... Oni se prvenstveno bave održavanjem postojeće infrastrukture, a fakturišu uglavnom ono za šta su im potpisane situacije. A napisao sam gore da ako je i bilo "preterivanja" onda opet treba juriti onoga ko je potpisivao naloge i situacije. Pre neki dan je 92jka pisala da država duguje i Denezi i Monteri, a ne znam da li u državne dugove treba ubrojati i Deltu jer ni ona već mesecima ne isplaćuje svoje dobavljače.

Treba proveriti i kome se sve duguje, jer sam uveren da Mrka ne sme ni dinara da duguje vojvođanskom Centru za puteve zbog poznatih veza Centra i Čumeta (Čume je valjda vlasnik Centra). A i inače su te "funkcionerske" firme tipa Multikon i sl posebna priča.

Što se tiče menadžera, svedoci smo ko je sve radio u McKinseyju, :))))))
miroslav34 miroslav34 08:42 30.04.2009

Ustav i nepotrebna administracija ?

Tekst prepun paušalnih ocena od kojih je ona o potrebi ukidanja "pokrajinske administracije" blago rečeno apsurdna i neutemeljena. Regionalizacija Srbije zaista jeste potreba, pitanje je do kog stepena u jednoj zaostaloj i centralizovanoj zemlji, bez ikakvih tradicija u decentralizaciji, pa čak i bez tradicija u dekoncentraciji vlasti a što je daleko blaži stepen od prethodno pomenutog, se može dozvoliti neki inicijalni regionalizam. Pokrajina Vojvodina ima svoje istorijsko utemeljenje, pokazala se u prethodnoj državi kao izuzetno kvalitetan oblik organizacije vlasti na delu državne teritorije i bila pored Republike Slovenije njen najrazvijeniji i najorganizovaniji deo, i potrebno je samo unaprediti je i prilagoditi formu organizovanja današnjem vremenu. I da potrebno je prilagoditi administraciju AP Vojvodine njenim stvarnim potrebama. Termin koji koristi autor teksta "pokrajinska administracija" je neutemeljen i podcenjivački, ne radi se tu ni o kakvim potrebama birokratije, već potrebama građana AP Vojvodine. Sa druge strane tih nesretnih i famoznih 7% ste izglasali Vi u Srbiji, pre svega beograđani, mi u Vojvodini za ustav nismo glasali/videti izveštaj Republičke izborne komisije i cesid-a/. 7% je glupost koja je ubačena u Ustav Republike Srbije ali ipak predstavlja svojevrsnu zaštitu zadovoljenja potreba građana Vojvodine. Autonomiji nije smisao tih 7% niti 20% niti 70% sredstava od budžeta Republike Srbije. Smisao autonimije je različitost odnosno specifičnost jednog dela državne teritorije i zadovoljenja posebnih potreba i zahteva građana te teritorije. Na žalost zahvaljujući centralnoj vlasti i političarima iz Beograda pitanje autonomije je svedeno na tih bednih 7%. Ako zbog toga postoji autonomija Vojvodine treba je odmah ukinuti. Da se sada vratimo na regionalizaciju. Pokrajina i region nisu i ne mogu biti isto, takvo shvatanje autora je plod nepoznavanja činjenica u uporednom ozitivno pravnom zakonodavstvu regiona, Evrope i šire. Ukratko uporedna pozitivno pravna zakonodavstva podrazumevaju različite oblike decentralizacije i dekoncentracije vlasti u okviru iste države. Dešava se da i formalno isti oblici organizovanja vlasti, odnosno preciznije sa istim nazivom, nemaju iste nadležnosti. U okviru iste zemlje mogući su, a moram dodati i nephodni, različiti stepeni prenosa vlasti na niže nivoe. Najjednostavnije u sadašnjim prilikama bilo bi izvršiti regionalizaciju Srbije gde bi najniža jedinica decentralizacije vlasti bio region koji bi se geografski poklapao sa sadađnjim upravnim okruzima, koji u sadašnjem oblku nemaju skoro nikakvu funkciju. To rešenje bi bilo najpraktičnije iz razloga što već postoji određena infrastruktura i saradnja opština na čijim se teritorijama prostire nadležnost okruga, a potrebno je i organizacioni nivo vlasti približiti građanstvu. Jedan od osnovnih problema u regionalizaciji biće kako dodatno ne nagomilati administrativni aparat, ali to je pitanje za posebnu analizu. Zatim bi trebalo možda ići i na formiranje većih celina koje bi pokrivale veće delove teritorije-Šumadija, Pomoravlje, Bačka, Banat i slično. Pokrajina Vojvodina bi bila poseban i specifičan entitet, u nekom tehničkom smislu kao jedinstven oblik organizovanja, koji ima zakonodavnu vlast, naravno u materiji propisanoj ustavom koja predstavlja specifičan odraz potreba ljudi na njenoj teritoriji. Smatram da za sudsku vlast na teritoriji AP Vojvodine, u ovom trenutku, nema potrebe. Shvatanje koje dolazi iz prestonice, a koje zastupa autor teksta i koliko sam informisan i pojedini političari bliski G17+, da je Pokrajina nepotreban trošak, mogu zastpati samo ljudi koji nikada nisu živeli u Vojvodini i ne znaju šta je ona.
A o porezu drugi put, time se nažalost profesionalno bavim. Ipak moram napomenuti da je autor teksta ovde bio puno racionalniji i dobio je prolaznu ocenu, uz ogradu da je porez puno kompleksnija materija nego što se to prikazuje u javnosti.Porez na imovinu u statici možda jeste tehnički najjednostavniji poreski oblik, ali su ga prateći pravilnici i neažurna evidencija sveli na nivo dobrovoljnog priloga savesnih pojedinaca.
Saša Radulović Saša Radulović 12:44 30.04.2009

Re: Ustav i nepotrebna administracija ?

Ja bih da vas vratim na suštinu administracije: da administrira. U Srbiji ima 7.5 miliona stanovnika. Manje od mnogih gradova u svetu. Gradovima administra gradonačelnik i 16 službi. Pročitajte vaš predlog još jednom. Ko to može da izdrži, toliko količinu administratora?

O ovome sam već nekoliko puta pisao:
http://blog.b92.net/text/8626/Kriza%2C%20Vojvodina%2C%20%C5%A1tednja%20i%20reforma/

Istorijski argument mi liči na: pre smo zemljišne knjige vodili na papiru, ili smo obrađivali zemlju motikom, pa bi sada to trebali da preslikamo neka od rešenja iz tog doba sada kada pravimo kompjuterski katastar ili hoćemo da koristim traktore.

Sasvim je moguće da u kontekstu jednog Austrougarksog carstva, Vojvodina kao administrativna jedinica, po svojoj veličini, ima smisla. Pre svega ekonomskog smisla. U jednoj Srbiji, ni pod razno.

Za zakonodavnu i sudsku vlast, treba nam 1 nivo: republički. Za nas 7.5 miliona trebaju dva nivoa izvrsne vlasti: republički i regionalni. Većina ekonomske izvršne vlasti treba da bude na regiji. U rukama građana i Niša i Subotice i Vranja i Zaječara. I više nego što je spušteno na nepotrebni pokrajinski nivo. Centralnu izvršnu vlast treba smanjiti na najmanju moguću meru.

Ovo je po mom mišljenju u interesu građana i Vojvodine i Srbije. Ekonomska autonomija i snaga treba da bude na nivou regije. Dva nivoa centralizacije nemaju ekonomsko opravdanje.

Jedino pitanje kojim se ja bavim je: koliko nam je administracije i vlasti potrebno. Manja administracija znači manji porezi, znači manje uplitanje države, znači manje korupcije, znači jača ekonomija. Ostala pitanja me zaista ne interesuju.
drug.clan drug.clan 15:59 30.04.2009

Re: Ustav i nepotrebna administracija ?

miroslav34
Tekst prepun paušalnih ocena od kojih je ona o potrebi ukidanja "pokrajinske administracije" blago rečeno apsurdna i neutemeljena. Regionalizacija Srbije zaista jeste potreba, pitanje je do kog stepena u jednoj zaostaloj i centralizovanoj zemlji, bez ikakvih tradicija u decentralizaciji, pa čak i bez tradicija u dekoncentraciji vlasti a što je daleko blaži stepen od prethodno pomenutog, se može dozvoliti neki inicijalni regionalizam.


Zar mi nismo ziveli 70 godina u dekoncertovanoj drzavi. Njapre razbijenu na 9 banovina (ukljucujuci onu smesnu dunavsku u kojoj su bili Novi Sad i Kragujevac ali ne i BG ) potom u periodu od 40 godina razbijenu na 6 na tokom 15 poslednjih godina godina na 8 centara. Uvek doduse centralizovanu ali dobro razbijenu sto je iapk bolje od principa drzava=glavni grad.
miroslav34 miroslav34 17:47 30.04.2009

Re: Ustav i nepotrebna administracija ?

U pogledu ekonomske opravdanosti postojanja Autonomne Pokrajine Vojvodine može se postaviti pitanje opravdanosti ako polazimo do principa da novac ostaje tamo gde se stvori pa u tom kontekstu uzmemo da neka hipotetička regija jeste manja teritorijalna celina od pokrajine, ali se onda postavlja i pitanje ekonomske opravdanosti postojanja republike, što je ipak mora se priznati nonsens. Još jednom podvlačim, pitanje Vojvodine je pitanje istorijske,kulturne, etničke pa i karakterne, ma kako to ružno zvučalo, posebnosti u odnosu na ostatak Srbije. Jednoj Vojvodini daleko su bliži kultura, tradicija, muzika, folklor i običaji Slavonije, Baranje, zapadnog Srema, rumunskog dela Banata, severnog-mađarskog dela Bačke, nego običaji južne Srbije i Čačka , pomoravlja i slično, a ipak 90% ljudi Vojvodine nikada neće glasati za nezavisnost Vojvodine i otcepljenje od Srbije. Ta specifičnost Vojvodine i vojvođana, kao etnosa u jednom posebnom teritorijalnom smislu bez ikakve pretenzije za dobijanjem svojstva naroda, je razlog za autonomiju, za delom različite nastavne programe, za sopstvenu akademiju nauka i umetnosti, sopstvenu radiodifuznu ustanovu, pa i sopstvenu izvršnu i delom zakonodavnu vlast, koja će pretočiti u pravne akte suštinu te specifičnosti koja ne dira u nesmetano funkcionisanje centralne vlasti. Površno je pojednostaviti priču na pitanje kopanja njive motikom ili traktorom, i pitanje vođenja zemljišnih knjiga na papiru ili računaru, suština autonomije je ipak daleko složenija od toga kako je autor teksta prikazuje. Da je Srbija imala više sluha po pitanju autonomije ne bi danas imala problem Kosova, ili ga barem ne bi imala u vidu u kome danas postoji.
Još jedna stvar je prilično nerazrađena u teoriji autora teksta. On se zalaže za prenos nadležnosti na regione, za koje nije dao niti osnovno obrazloženje u čemu bi se sastojala njihova nadležnost niti po kom principu bi se osnivali, uz istovremeno ukidanje osnovnog, uslovno rečeno jer je najbliži građanima, nivoa vlasti-skupštine opštine. Svugde u svetu osnovni nivo vlasti je skupština opštine, kako god je zvali veće, municipija, ili šta god već. Nije jasno iz teksta autora da li se on zalaže samo za ukidanje skupštine opštine, kao "zakonodavnog" organa jedinice lokalne samouprave, ili se zalaže za ukidanje opštine kao jedinice lokalne samouprave u smislu teritorijalne organizacije. U Hrvatskoj postoji više od 490 opština, u Nemačkoj postoje opštine sa svega 3000 stanovnika, ista su iskustva i ostalih evropskih zemalja. Ako već postoji potreba za decentralizacijom vlasti, onda državnu vlast odnosno izvorne nadležnosti treba preneti na nivo koji je najbliži građanima, gde bi se njihove potrebe relativno brzo zadovoljile, gde su problemi najuočljiviji a koji uz to može relativno uspešno da funkcioniše, a to je opština odnosno grad. Prema mišljenju autora nešto što relativno uspešno funkcioniše, što postoji decenijama-opštine i pokrajina Vojvodina, treba zameniti nečim novim-regionom, za koji ne znamo ni šta je, oblik decentralizacije ili dekoncentracije vlasti, ni šta bi obuhvatao.
Po toj logici ne postoji potreba za manjim administrativnim celinama-opštinama u okviru grada Beograda, koji ima 2 miliona ljudi dakle skoro kao Vojvodina, kao neka manja država.
Ne može se sve meriti ekonomskom opravdanošću za postojanjem, u takvom slučaju mogli bismo postaviti pitanje postojanja različitih oblika organizovanja u ovom društvu i ovoj državi. Kako će autor teksta pravdati potrebu za postojanjem bilo kog regiona u južnoj i istočnoj Srbiji, koji sami sebe sigurno neće moći finansirati. Postoje stvari koje same po sebi sadrže specifičnost i posebnosti koje opravdavaju njihovo postojanje.
I na kraju pitanje administracije. Pokrajinska administracija je kap u moru problema u odnosu na administarciju na republičkom nivou. Uz to svako iz Vojvodine zna da se po pitanju ažurnosti, ljubaznosti i kooperativnosti, pokrajinska administracija svetlosnu godiunu ispred republičke.
Saša Radulović Saša Radulović 19:25 30.04.2009

Re: Ustav i nepotrebna administracija ?

Još kada bi iz ekonomskog ugla sagledali i ubedljivo pokazali vašu tvrdnju "nešto što relativno uspešno funkcioniše, što postoji decenijama-opštine i pokrajina Vojvodina", autor bi vam bio veoma zahvalan.

Ovo ne samo da ne funkcioniše, već je ogroman i nepotreban teret koji guši privredu. Svuda u Srbiji. Sa druge strane, republička administracija je takođe velik i težak teret. Mnogo gore od broja birokrata na republičkom nivou je njihovo raspolaganje sa novcem. Upravo njihova želja, administratora mislim, da investiraju, da zapošljavaju, da grade, da ... Sve, samo ne da administriraju kako bi ljudi, građani, mogli da investiraju, zapošljavaju i grade. To isto, uduplano, hoće i pokrajinski administratori. Treba im i banka za to.

Pokrajinska administracija, isto kao i republička administracija, isto kao i političke stranke koje profitiraju od ovakvog stanja, su glavne smetnje istinskoj regionalizaciji Srbije. Sa jednom razlikom. U istinskoj regionalizaciji ima mesta i za republičku administraciju i za političke stranke. Potrebni su.

Naravno da je apsurdno govoriti o ukidanju opština. I naravno da to ne sledi iz logike autora. Ali nešto mu govori, autoru mislim, da ste to znali i pre nego što ste napisali.
miroslav34 miroslav34 07:16 01.05.2009

Re: Ustav i nepotrebna administracija ?

Stvarno ne mogu shvatiti zašto je za istinsku regionalizaciju Srbije neophodno ukidanje pokrajinske administracije, i pored sve najbolje volje. Administracija administrira kaže autor teksta, pojednostavljena teza ali u redu, to je zaista funkcija organa uprave svakog nivoa. Ja govorim o potrebi postojanja pokrajinskog nivoa izvršne i delom zakonodavne vlasti, radi zaštite specifičnosti i posebnosti Vojvodine i radi zadovoljenja posebnih interesa njenih građana. Šta će biti smisao postojanja Vojvodine ako ona neće biti oblik političko-teritorijalne organizacije u pojavnom obliku autonomije, šta će ona biti, geografska celina, istorijska uspomena na bolja vremena?
Ko će zaštiti interese građana Vojvodine, region, centralna vlast, jedinica lokalne samouprave?
Region ne znamo šta je, centralna vlast apsolutno nema sluha ni za kakvu različitost i specifičnost dok nesretne lokalne samouprave nemogu u potpunosti realizovati svoje izvorne nadležnosti zbog nepostojanja instrumenata ali i sluha od strane centralne vlasti za realizaciju istih. Ponavljam pokrajinska vlast treba da se brine za specifične potrebe stanovnika Vojvodine, bez potrebe za dupliranjem i preplitanjem sa nadležnostima centralnog nivoa, koje u nekoj potencijalnoj regionalizaciji treba maksimalno smanjiti i time rasteretiti republičke organe.
Što se ekonomske logike postojanja Vojvodine tiče mislim da je to suvišno pitanje, pogledajte samo pokazatelje iz sedamdesetih i osamdesetih godina i biće Vam sve jasno, mada što vreme više prolazi i ona se utapa u sivilo ostatka Srbije. Sve u Vojvodini je izgrađeno u tom periodu, kada je vojvođanskim novcem upravljala "pokrajinska administracija", mada vidim da autora teksta strašno nervira kada administracija nešto gradi pri čemu verovatno misli na neprimereno trošenje novca poreskih obveznika na nešto što bi trebalo realizovati privatnim investicijama, koncesijama i sl.
Opštine, totalno razvlašćene počev od miloševićevog ustava, u periodu do devedesetih godina prilično dobro su zadovoljavale potrebe svojih stanovnika, barem na teritoriji AP Vojvodine. Pametan korak ove države bio bi da vrati što veći broj nadležnosti na nivo jedinice lokalne samouprave, uz istovremeno proširenje palete izvornih prihoda za njeno finansiranje. U tom pravcu se stidljivo krenulo 2007 godine sa stupanjem na snagu Zakona o finansiranju lokalne samouprave i Zakona o lokalnoj samoupravi ali je to nedovoljno. Niko bolje ne može prepoznati i zadovoljiti potrebe stanovništva u oblasti zdravstva, školstva, ekologije, sporta, kulture i potreba nacionalnih zajednica. Sa druge strane u procesu fiskalne decentralizacije Srbije jedinice lokalne samouprave su povećale naplatu svojih izvornih prihoda više puta u odnosu na period u kome je naplatu vršila Poreska uprava Republike Srbije, kojoj je to bio sporedan prihod. Dakle i na ovom primeru se vidi da opštine mogu kvalitetno da rade kada im se daju instrumenti za realizaciju. Problem jedinica lokalne samouprave je prevelika administracija zapošljavana po svim drugim samo ne po stručnim kvalitetima, pri čemu opštine u Vojvodini ni blizu nisu u problemu kao opštine u ostatku Srbije. Dakle vratiti odnosno proširiti izvorne nadležnosti opštini, vratiti izvorne prihode pri čemu bi se moglo razmišllati i o uvođenju prireza koji bi doprineo nekoj vrsti tržišne utakmice i konkurencije među opštinama zbog interesa ulagača, i pitanje regionalizacije biće ako ne suvišno onda bar jednostavnije za realizaciju. Zašto ne dozvoliti jedinicama lokalne samouprave da same odluče kakav vid zajedničkog organizovanja žele, pri čemu ne mislim da region nužno mora da bude zajednica određenog broja opština koje ga teritorijalno čine, već jednostavno da se na tom osnovnom nivou organizacije vlasti utvrdi šta je zaista potrebno građanima i kakv vid nekog uslovno rečenog "srednjeg" nivoa vlasti žele.
U skladu sa navedenim slobodno možete proveriti sa građanima Vojvodine da li nam treba autonomija, da li nam treba "pokrajinska administracija", da li nam je neophodna izvršna i delimično zakonodavna vlast. Odgovor će sigurno biti potvrdan na sva postavljena pitanja.
I još nešto, zaista mi nije jasno zašto je pitanje autonomije Vojvodine bitno za građane Beograda ili centralne Srbije. To pitanje je pitanje nas Vojvođana, kada nam više ne bude trebala sami ćemo je ukinuti odnosno sami ćemo tražiti izmenu Ustava, koga uzgred mi u Vojvodini nismo ni izglasali zbog toga što je loš, predstavlja kompromis i kao takav sadrži sve i svašta-za svakoga sve jednako ni za koga ništa,i osnovno ne daje funkcionalnu autonomiju Vojvodini u obimu koliko to žele njeni građani. Ukoliko građani Beograda, južne Srbije, pomoravlja i sl., žele da se organizuju u formi regiona ili bilo kog drugog oblika decentralizovane vlasti, mi ih sigurno u tome nećemo sprečavati jer će oni sami proceniti da li im treba region, pokrajina, provincija, arondisman ili šta god već, bitno je da će sami odlučiti da li im takva forma organizovanja treba.
Prema tome regioni da, ali nikako na uštrb autonomije Vojvodine, smanjenje administarcije na svim, ne samo na lokalnom i pokrajinskom nivou, ali ne na uštrb zadovoljenja potreba građana.
Saša Radulović Saša Radulović 12:01 01.05.2009

Re: Ustav i nepotrebna administracija ?

Izgleda da komentatoru treba pokrajinska administracija da bi ga zaštitila od države u kojoj živi. A šta komentatora štiti od pokrajinske administracije?

Da li se komentator pitao koliko košta takva jedna "zaštita"?
I da li se pitao: a ko štiti ostatak ove naše male zajednice od 7.5 miliona ljudi od te iste države?
I da li mu je palo na pamet da bi možda umesto traženja "zaštite" trebalo promeniti ovu našu malu državu tako da nikome ne treba "zaštita" od republike u kojoj živi?

Evo i u ovom tekstu malo ekonomije i nekih parametara koštanja "zaštite" interesa:
http://blog.b92.net/text/9456/Reformatori%20i%20ustavobranitelji%20%3F/

Onog trenutka kada novac prestane da se raspoređuje u Beogradu i Novom Sadu, već bude direktno dolazio u ekonomski održivu lokalnu regiju/okrug/županiju, i kada građanih tih regija/okruga/županija budu direktno birali šerife/guvernere/glavne administratore tih administrativnih jednica, cela Srbija će prodisati. Pokrajinska administracija je jedna od najvećih prepreka da se ovo desi. Na žalost, nije jedina. Ima samo nesreću da je očiglendo nepotrebna.
miroslav34 miroslav34 22:36 01.05.2009

Re: Ustav i nepotrebna administracija ?

Komentatoru teksta nije potrebna zaštita od njegove pokrajinske administracije, a u slučaju potrebe postoji uređen pravni postupak u kome će ostvariti tu zaštitu. Nije čak ni pitanje zaštite toliko značajno koliko pitanje očuvanja posebnosti. Ne treba centralna država svime da se bavi, pa valjda upravo iz tog razloga autor predlaže postojanje regiona.
Što se tiče ostatka države, neka preuredi taj ostatak kako god smatra da treba i onda možda neće postojati potreba za bilo kakvom zaštitom.
Pitanje autonomije Vojvodine je stvar nas Vojvođana. Ako je skupa nama je skupa, ako je treba menjati mi ćemo je menjati, ako bude bilo potrebe, u šta sumnjam, mi ćemo je ukinuti. Eksperiment sa nekim hipotetičkim regionalizmom slobodno razradite u centralnoj Srbiji, konkretno u južnoj Srbiji koja najviše kuka na beogradizaciju Srbije, čak više od nas vojvođana. Kad jednog dana nakon tih labortatorijskih vežbi utvrdite pravu meru regiona, u svakom pogledu, Vi nam javite da razmotrimo. Bez sve šale stvarno ne vidim zašto je pokrajina brana toj hipotetičkoj regionalizaciji. U jednoj državi mogu postojati različiti nivoi decentralizacije vlasti. takvih primera imate u puno pozitivno pravnim sistemima država Evrope i sveta. Sa druge strane kod regiona uvek će neko postaviti pitanje kriterijuma na osnovu kojih će biti napravljeni, na primer zašto tri u Vojvodini a ne po tri u bačkoj, Banatu i Sremu, koliko je upravnih okruga na primer. Onda će neko postaviti pitanje zašto je jedna opština u jednom regionu a gravitira ka drugom, i slično. neko će doći do zaključka da je region nepotreban, da vlast treba preneti na nivo jedinice lokalne samouprave a da njima samima treba prepustiti mogućnost udruživanja. Kod Vojvodine je stvar drugačija. Zna se šta je, od kada postoji, zašto postoji, zašto je postojala, koliko košta pa bilo to puno, malo ili realno.
Takođe jedna opaska na konto predsedničkog sistema vlasti koji predlaže autor teksta kao oblik vlasti u regionu. Uz sve uvažavanje autora, komentator je lično video neefikasnost polupredsedničkog sistema vlasti koji je bio na snazi u periodu od 2004 godine do 2008 godine. Konstantan sukob predsednika opštine sa skupštinskom većinom, blokada rada i života u jedinici lokalne samouprave, neizglasavanje budžeta, privremeno finansiranje, privremeni organ, v.d. direktori javnih preduzeća i javnih službi, bahatost u radu i ponašanju, opšti haos, sve to je pratilo taj period polupredsedničkog sistema vlasti, u gotovo polovini jedinica lokalnih samouprava na teritoriji Vojvodine, uključujući i ovu u kojoj komentator živi. Snaga koju je predsednik opštine crpeo iz činjenice da je direktno izabran od strane naroda bila je fatalna za rad te iste jedinice lokalne samouprave. Nažalost politička kultura naroda i posebno političara na našoj javnoj sceni, nepostojanje demokratskih tradicija u našem društvu i na kraju visok nivo korupcije, ne dozvoljavaju egzistenciju predsedničkog sistema vlasti niti na jednom nivou. Iako ne u potpunosti, skupštinski sistem vlasti predstavlja koliko toliko mehanizam kontrole izvršne vlasti u situaciji kada je sam i bira. Ne dovoljan ali ipak jedini stvaran sistem kontrole izvršne vlasti.
Ekonomska autonomija regiona, zar to nije i predlog Jedinstvene Srbije?
Saša Radulović Saša Radulović 22:20 04.05.2009

Re: Ustav i nepotrebna administracija ?

Ekonomska autonomija regiona, zar to nije i predlog Jedinstvene Srbije?


Touche. Ovo nisam znao. Čuo sam i da neki od njih vole decu. Moraću i ovaj svoj životni izbor da preispitam.

Kada počnu ovakve stvari da vam se omiču, vreme je da preispitate šta vas toliko pogađa.
Hansel Hansel 08:45 30.04.2009

Administracija, poreska

I ukinuti poresku olakšicu za članove domaćinstva. Ko to može da proverava i kontroliše? Da li znate da u Beogradskim opštinama, recimo Voždovcu, na celokupnoj administraciji i uterivanju poreza na imovinu radi 10, i rečima 10, ljudi? Pa oni treba da provere na teritoriji opštine ko gde živi i koliko članova domaćinstvo ima? Ili ko koristi koliko zemljište? Ili koje godine je izgrađen neki objekat da bi mogli ispravno da izračunaju amortizaciju??? A sve ovo moraju da rade danas.
Moram da priznam da sam se na momente pitao (ne u vezi s ovim pasusom, izuzev prve rečenice) da li ste, možda, ironični? Pošto se takav stepen saglasja (bez ikakvih konotacija ovo kažem) vrlo retko viđa. Bar s vlašću, bar ovde. Ne bih se upuštao u komentare drugih tačaka (pogotovo što mi ovaj istup predsednika pomalo liči na "plašenje mečke" - otprilike - "Ako ne budete dobri, kao što niste, uradićemo ovo: ..." ) Da budem jasan, dobar deo predloga, u ma koju svrhu izrečenih, deluje mi razumno, s tim što mislim da bi najbolji i najpravičniji izborni sistem bio kombinovani (znamo gde nas je svojevremeno doveo većinski sistem na prvim izborima i kasnije - prosto, neka ravnoteža u tom smislu je Srbiji potrebna; a vidimo da i strogo proporcionalni nije idealan), a koja od njegovih mogućih varijanti, moglo bi da se diskutuje...

Elem, ja na porez na imovinu gledam kao na porez na vazduh. Da preciziram, mislim na onaj deo koji bi se smatrao osnovnim, preporučenim životnim prostorom. A da biste to ustanovili, morate da imate podatak o članovima domaćinstva. A njega uopšte ne moraju da obezbeđuju poreznici - ako neko u ADMINISTRACIJI još nije čuo za pojam umrežavanja, mogao bi da se napravi sistem povezan s MUP-om - tamo (valjda!) postoji evidencija o prijavama prebivališta, i odatle se automatski podaci mogu koristiti (preciznije: "bi se mogli" ) u poreskim upravama. Ne sviđa mi se totalitarni aspekt tog pristupa, ali to je jedino rešenje ako ne želite da narušite (da kažem i ja tu floskulu) jedno od osnovnih ljudskih prava (ako i nije negde zabeleženo, valjda se podrazumeva) - pravo na elementarni životni prostor (koji ste još svojim trudom zaradili, vi, ili vaši preci). I da obezbedite pravednost naplate poreza, koja sada nije osigurana.

A na "mali broj zaposlenih", vi sada imate još i sumanutu proceduru prijavljivanja izmena na postojećem stanu, npr. Ako hoćete samo da prijavite/odjavite člana domaćinstva, vi morate da iznova popunjavate CELU poresku prijavu, a onda bodove neko mora iznova da ubacuje u kompjuter. Čemu to?
mickonsb92 mickonsb92 12:22 30.04.2009

"nepotrebna administracija" i zamena teza

Autor kaže nije potrebno dati pare toj administraciji zato što niko ne bi primetio da ih nema.
Istina je naravno: bez para se ne može ni biti vidljiv. Kritikujete nepostojeće što je neozbiljno, "šta bi bilo kad bi bilo". Osim ako autor ne tvrdi to iz ličnog ugla, pošto vidim da nema veze sa Vojvodinom pa je njemu lično autonomija nepotrebna.
lucidalina lucidalina 13:35 30.04.2009

ozbiljno

republicka administracija ne moze ni u ludilo da shvati problematiku (sto nije isto sto i problem) nacionalnih manjina u Vojvodini. samo to bi bio dovoljan razlog da postoji administracija koja ce donositi odluke o obrazovanju, verama i verskoj diskriminaciji, medijima i svim ostalim, ustavom garantovanim pravima pojedinaca u srbiji. nije mi jasno kako bi se manjine odrzale ako ne bi imale cak ni taj bedni minimum svojih stranaka, medija i prava na obrazovanje na svom jeziku.

mislim da je ustav sa 7% los, ne zato sto je to puno, nego sto Vojvodina zasluzuje vise. stopa naplativosti poreza u Vojvodini krece se oko 70%, a u srbiji 30-40%. i onda jos Vojvodina placa 93% od poreza prikupljenog na svojoj teritoriji beogradu, da bi on trosio na teritorije koje ne placaju porez. treba ukinuti pokrajinsku administraciju, da. ali samo ako se od nje napravi drzavna.

Saša Radulović Saša Radulović 17:21 30.04.2009

Re: ozbiljno

Ovaj tekst se tiče ekonomije.

U ustav se ne stavlja 7% i ne stavlja se na šta se to troši.

Ja sam pobornik što manje republičke administracije, da većina zarađenog ostaje na lokalu, da se ekonomsko administriranje vodi na nivou regija, ne da se diktira iz centra.

U smislu svega ovoga, pokrajinska administracija je smetnja ne pomoć regionalizaciji Srbije. Ova administracija je na teretu građana Vojvodine. Možda je jedini način da se ovo i pokaže taj, da se izvrši regionalizacija cele Srbije, pa da Subotica, Zrenjanin, Sombor i Sremska Mitrovica vide da im je još jedan nivo centralizacije višak. Samo im diktira i jede pare.

Školstvo i zdravstvo treba da se finansira na nivou regije i samim tim da regija o tome i odlučuje.

Ne razumem ni logiku koja kaže: na nivou republike ne znaju nešto da rade ili to rade pogrešno, hajde da napravimo još jedan nivo ispod koji će to da radi kako treba. Valjda nas interesuje, silu nas od 7.5 miliona, da nam jedna država proradi. Ne da pravimo poddržave. To je upravo ludilo administracije. To je ono što pogoduje smo administratorima.

I nije tačno da je samo Vojvodina puna manjina. Ima ih u celoj Srbiji. Dobra rešenja trebaju celoj Srbiji.
mix 018 mix 018 11:23 04.05.2009

Re: ozbiljno

Saša Radulović
Ovaj tekst se tiče ekonomije.

U ustav se ne stavlja 7% i ne stavlja se na šta se to troši.

Ja sam pobornik što manje republičke administracije, da većina zarađenog ostaje na lokalu, da se ekonomsko administriranje vodi na nivou regija, ne da se diktira iz centra.

U smislu svega ovoga, pokrajinska administracija je smetnja ne pomoć regionalizaciji Srbije. Ova administracija je na teretu građana Vojvodine. Možda je jedini način da se ovo i pokaže taj, da se izvrši regionalizacija cele Srbije, pa da Subotica, Zrenjanin, Sombor i Sremska Mitrovica vide da im je još jedan nivo centralizacije višak. Samo im diktira i jede pare.

Školstvo i zdravstvo treba da se finansira na nivou regije i samim tim da regija o tome i odlučuje.

Ne razumem ni logiku koja kaže: na nivou republike ne znaju nešto da rade ili to rade pogrešno, hajde da napravimo još jedan nivo ispod koji će to da radi kako treba. Valjda nas interesuje, silu nas od 7.5 miliona, da nam jedna država proradi. Ne da pravimo poddržave. To je upravo ludilo administracije. To je ono što pogoduje smo administratorima.

I nije tačno da je samo Vojvodina puna manjina. Ima ih u celoj Srbiji. Dobra rešenja trebaju celoj Srbiji.


Problem sa decentralizicijom danas u OVAKVOJ Srbiji je sto ne polazimo svi sa starta trke na 100m,odnosno.50 god se ulagalo i kapom i sakom u Beograd pa ako bismo sada ostavljali samo ono sto je na lokalu zaradjeno, mi u Nisu i vecina opstina na jugu Srbije kao i u Vojvodini,osim Novog Sada,nebismo bas dugo izdrzali bez pomoci razvijenijih delova zemlje.
Zasto je to tako radjeno,je drugo pitanje,ali bi sada mnogo vise novca trebalo investirati u nerazvijeni deo Srbije,ako ne verujete meni,pitajte administratore u EU,nigde mi necemo dok ne napravimo ozbiljan pomak u RAVNOMERNOM RAZVOJU cele nam zemlje.
zeljkopavlovic zeljkopavlovic 13:56 30.04.2009

Predsednikov sistem!

Mi,nazalost,imamo vec predsednicki sistem,ili bar ON misli da ga imamo!
Pogresno je uzdati se u to sto je ON juce pricao....promena Ustava isl.
Predsednik kupuje vreme,odlaze pricu o statusu Vojvodine,posto sam status po vidjenju
,,vojvodjanera,,pocinje da smeta vladajucoj nam stranci,a njegovi zagovornici su tvrdoglavo zapeli
da istraju.
Pa,sad treba kupiti vreme,a bogami i sacuvati obraz ,napraviti pricu zasto mi Statut necemo usvojiti sad, nego prvo Ustav,pa onda,ko dozivi,ko prezivi krizu,promenu cenzusa....
Regionalizacija(decentralizacija) je prica sa mnogo pocetaka u proteklih nekoliko mandata,na zalost nismo joj videli
kraj.
Niko razuman nema nista protiv decentralizacije,o tome je govorila DSS jos 1996.god.Pogotovo nemamo protiv smanjenja broja nasih dicnih predstavnika u Skupstini.
Ko ce biti protiv?
Svi oni koji,sasvim racionalno, zakljuce da nece vise nikad videti Skupstinu iznutra,osim kao konobari!
Smanjen broj i povecan cenzus....to resava Njegove probleme sa dosadnim saveznicima,a za vlast postoji i rezerva(prva a mozda i druga).
Tako se Njegovi problemi dovode u red,a kriza i ostalo?
Ostalo posle,kad prvo ovo resimo, da nam Predsednik sacuva obraz,u DS a i sire!!!!
nikvet pn nikvet pn 14:50 30.04.2009

Ipak je ovo ključno :

Vlasnik plaća porez od 1%. I to ne na knjigovodstvenu vrednost imovine, već na tržišnu. Pa ako ne možeš da plaćaš veliki porez na atraktivnim lokacijama, moraš da ih prometuješ. Prodaš. Time podižemo ponudu i zadovoljavamo potražnju. Pa nam cene ne divljaju.
Pa ne bi onda mogla ni da se vodi velika imovina na tetku bez prihoda. Jer bi morala da plaća porez na nju. Niti bi mogli da pokupujete zemlju uz autoput, da je samo držite i ucenjujete kupce i veštački održavate nerealnu cenu. Ako 1ha građevinskog zemljišta na periferiji ima tržinu vrednost od milion evra, onda bi vas samo porez koštao 10.000 evra godišnje. A da ne govorim o zemljištu na kome može mnogo da se gradi gde je ova vrednost mnogo veća.
I ukinuti poresku olakšicu za članove domaćinstva. Ko to može da proverava i kontroliše ?


Da li je ovo čarobni štapić ? Jeste. Ustvari više bi to bio tektonski potres sa blagotvornim posledicama po čitavo društvo.

Tu je kraj priče o tajkunima. O jakom izvoru korupcije. O ludim cenama kvadrata nekretnina. O praznom budžetu. O neravnomernom regionalnom razvoju. O sivoj ekonomiji. O divljim naseljima, divljim deponijama ...
Tu je i početak priče o : razumnom oporezivanju realne privrede. O masovnom zapošljavanju. O urednom katastru. O adekvatnoj administraciji. O rasterećenju Beograda. O urađenim njivama...

Bajka ? Pa i nije. U pametnijem delu sveta je odavno normalno 1% poreza na imovinu. Sa pravednom jednopostotnom posledicom i za bogate i za siromašne.
Ako sračunaju kolika ih šteta čeka ovdašnji dobitnici sadašnji tvrdo će se boriti protiv. Evo ih već na blogu, od bazne ekonomije skrenuli priču u politiku.
drug.clan drug.clan 15:51 30.04.2009

Re: Ipak je ovo ključno :

nikvet pn
Vlasnik plaća porez od 1%. I to ne na knjigovodstvenu vrednost imovine, već na tržišnu. Pa ako ne možeš da plaćaš veliki porez na atraktivnim lokacijama, moraš da ih prometuješ. Prodaš. Time podižemo ponudu i zadovoljavamo potražnju. Pa nam cene ne divljaju.
Pa ne bi onda mogla ni da se vodi velika imovina na tetku bez prihoda. Jer bi morala da plaća porez na nju. Niti bi mogli da pokupujete zemlju uz autoput, da je samo držite i ucenjujete kupce i veštački održavate nerealnu cenu. Ako 1ha građevinskog zemljišta na periferiji ima tržinu vrednost od milion evra, onda bi vas samo porez koštao 10.000 evra godišnje. A da ne govorim o zemljištu na kome može mnogo da se gradi gde je ova vrednost mnogo veća.
I ukinuti poresku olakšicu za članove domaćinstva. Ko to može da proverava i kontroliše ?




Ja bas nisam siguran da bi uvodjenje takvog poreza donelo mnogo sta od navedenog.

Da li bi taj porez ometao tajkune? Ne vidim da ih ometa u zemljama gde taj porez vec postoji.
Da li bi taj porez smanjio korupciju? Ovo mi nije uopste jasno!
Da li bi smanji naduvanje cena nekretnina? Sve ove zemlje gde su nekretnine veoma naduvane i koje su dovele do krize imaju poreze na imovinu a neke i vece od 2% kao sto je USA.
Da li bi efikasnije punile budzet od sadasnjih poreza? Ne verujem jer je mnogo teze naplatiti porez na imovinu od recimo doprinosa ili poreza na dohodak. Ne moze se lako staviti covek na dobos zbog neplacenog poreza na imovinu osim toga ceo taj proces je skup i isplatio bi se tek posle nekoliko godina dok za to vreme ne bi bilo mnogo prihoda od takvog poreza.
Da li bi dovelo do boljeg regionalnog razvoja? Samo u slucaju da sve pare od tog poreza ostaju lokalnoj samoupravi a ne da pune budzet sto nije bila vasa ideja.
Da li bi smanjio sivu ekonomiju? Ovo bi se desilo samo u slucaju da se PDV smanji ali bi pre toga naplativost ovog poreza morala biti velika.
Da li bi smanjilo divlju gradnju? Mislim da bi je povecao jer ona ne bi podpala pod ovu kategoriju jer te nekretnine na papiru i ne postoje pa se ne moze ni oporezivati. Problem divlje gradnje u stvari nije problem gradnje vec administracije.
Da li bi dovelo do masovnog zaposljavanja? Ne vidim koja grana privrede bi dozivela bum osim mozda poreske uprave (gradjevina bi zamrla).
Da li bi dovelo do razumnog oporezivanja privrede? Kao i gore samo ako bi naplata istog bila velika u sta sumnjam.
Da li bi rasteretilo BG? Mozda bi u slucaju da porez ostane lokalnim samoupravama BG bio rasterecen viska para koje sada idu u budzet a od kojih se finansira veliki broj stanovnika BG-a zaposlenih u ogromnoj centralizovanoj administraciji. Sa druge strane bi zbog porasta troskova zivota prislilio ljude iz sredina sa velikom nezaposlenoscu da se sele u BG gde mogu da nadju posao i plate porez. Ako pogledamo USA kao primer mozemo videti da i pored poreza na imovinu sve vise ljudi ide u mesta gde su nekretnine skuplje trazeci posao.
Da li bi se sredio katastar? Verovatno bi!


Da li bi doveo do vecih socijalnih problema? Ukoliko bi se ukinule olaksice mnogi radno nesposobni clanovi drustva bi bili najgore pogodjeni (penzioneri, invalidi itd)
Da li bi podstakao poljoprivredu? Naravno da ne bi (poljoprivreda se u ovoj zemlji ne isplati ni sa sadasnjim malim porezom na zemlju) vec bi samo doveo do toga da se zemlja prodaje za male pare sto bi osiromasilo vec ionako najsiromasniji sloj. Ako pogledate sadasnje trzisne cene zemlje u Vojvodini 3000 po jutru i na to izracunate porez od 1% koji izadje 300 evra uz prinos zita od 2.5 tone po jutru i cenu zita od 15-20 evro centi mozete lako izracunati da bi seljak radio samo za porez.
nikvet pn nikvet pn 23:10 30.04.2009

Re: Ipak je ovo ključno :

Ajmo redom :
Da li bi taj porez ometao tajkune?

Biće im bolno plaćati kiriju 'na svoje'. A i vaspitno da nisu jači od države.
Da li bi taj porez smanjio korupciju?

A otkud Ušće bez plaćanja postalo nečije ? Ili ajde jasnije : ako je prethodni vlasnik plaćao porez na tu imovinu, pa prodao ( oporezovan prihod ) i sad je novi vlasnik upisan da nastavi plaćanje. Gde će tu biti korupcije ?
Da li bi smanji naduvanje cena nekretnina?

Poterani porezom mnogi rentijeri bez drugog prihoda moraće da prodaju a velika ponuda ...
Da li bi efikasnije punile budzet od sadasnjih poreza?

Porez na imovinu je najteže izvrdati.
Da li bi smanjio sivu ekonomiju?

Da li bi dovelo do masovnog zaposljavanja?

Da li bi dovelo do razumnog oporezivanja privrede?

Ako se zbog novog ozbiljnog budžetskog prihoda smanji preoterećenje realne privrede, onda se preduzetnicima isplati proširenje ( i legalizovanje ) biznisa. Nužna posledica je legalno realno zapošljavanje.
Da li bi dovelo do boljeg regionalnog razvoja?

Da li bi rasteretilo BG?

Realno je da bi mnogi stanovnici Bg pritisnuti jakim porezom na skupu nekretninu brzo shvatili da im se ne isplati živeti u Bg nego prodati pa otići u unutrašnjost. Takav transfer naroda i kapitala u unutrašnjost procenjujete negativno ?
Da li bi smanjilo divlju gradnju?

Da li bi se sredio katastar?

Kad država nanjuši lep prihod koji ne može pobeći urediće katastar i ne brinite za divlju gradnju.
Da li bi doveo do vecih socijalnih problema?

To je moguće. Zato je nužno poreski rasteretiti privredu da bi apsorbovala ...
Da li bi podstakao poljoprivredu?

Seljak uvek kuka ali prosto računa : ako mi je dosta pile da platim porez neću ni da je radim. Ali ako mi treba cela krava za porez ... hm, onda ili da ih čuvam deset pa vučem premiju jaču od poreza ili da prodam drugome koji oće da se aka s tim. Država daje jasnu poruku : ako radiš zemlju dobiješ nagradu, ako ne radiš dobiješ globu. Finim poreskim i stimulativnim mehanizmom ozbiljne države pravile su čuda u poljoprivredi.
Doctor Wu Doctor Wu 06:42 01.05.2009

Re: Ipak je ovo ključno :

Ali, sta je trzisna vrednost? Vrednost koju je neko spreman da plati na trzistu. Koja se ne zna sve dok se transakcija ne obavi. I uvek je dinamicna. Sta znaci da danas neko opali da je prosecna cena kvadrata u Beogradu, recimo, 2000 evra, a ona mozda nije ni 1500 ili ni toliko, i da na osnovu toga prikuplja porez? Mark to market, po meni, mozda jeste za akcije i likvidnije assete (mada je i to pitanje, jer je to i jedno od stvari koje je dovelo do ove depresije u kojoj se nalazimo), ali ne i za propertyje. Vise bi imalo smisla podici capital gain tax. U UK, na primer, on iznosi 40% za propertyje u kojima se ne stanuje. Problem takvog finansiranja drzave je, medjutim, sto on potpuno zamire kad nema trgovanja nekretninama.
gordanac gordanac 19:04 30.04.2009

pitanje...

...zašto toliko netačnih stvari u tekstu?
Neobično za tvoje tekstove.

U vreme kad nepotrebna administracija ponovo maltretira celu naciju sa svojih ustavom danih 7%, kada male interesne grupe, nazovi stranke, bile one penzioneri ili nepotrebni administratori, uništavaju svaku priliku za konzistentu politiku vlade, u vreme velike krize, u vreme potpunog ludila administracije, pokretanje diskusije o spornim odredbama ustava i pratećih zakona koji cementiraju ovakvo stanje, mi se čini više nego primereno.

Za pisca tekstova koji se obično na dobar način poziva na činjenice i brojke - ovo je više nego neprimeren tekst. Koliko god možda bilo namere da se bude - duhovit.
Osim što je tekst i - netačan. Nikako nije u pitanju bilo kakvo "maltretiranje" bilo koga, niti to, tako ocenjeno, može biti osnov za produktivan dijalog bilo koje vrste.
Tekst je pisan nakon usvajanja rebalansa Budžeta za 2009., tako da zaista ne ostavlja nikakvu sumnju da tebe činjenice - ne zanimaju.
Pokrajinska administracija je nepotrebna i najveća smetnja istinskoj regionalizaciju u Srbiji. Istinska regionalizacija bi dovela do formiranja 15-20 regija (od toga barem 3 u Vojvodini) dovela bi do ukidanja tona nepotrebne administracije na opštinskom nivou počev od skupština opština. Dovela bi i do ukidanja pokrajinske administracije. Ne Vojvodine, jer Vojvodinu kao ni Šumadiju, ne možete ukinuti. Niti nekome to pada na pamet. Regije bi imale izvršnu vlast i samo izvršnu vlast. Regije bi imale i izvorne prihode. Ali prave, ne ove miki maus prihode. Kako dolazimo do izvornih prihoda za regije?

A ovo citirano je - neznanje.
Izvorni prihodi podrazumevaju donošenje Zakona ili Odluka po kojima se prikupljaju, što znači, kako kažeš - 15-20 regionalnih skupština (i prateće administracije), koje su kontrola izvršne vlasti kao svugde gde definisani regioni postoje.Izvršna vlast ne može da donosi takve propise. Osim ako ne govoriš (ili misliš) na transferna sredstva, a to je sekundarna stvar u regionalizaciji.
Inače, ako treba da ih nema (takvih regionalnih institucija) - Srbija je onda već decentralizovana sa postojećim Upravnim okruzima, što svi znamo da je - netačno.

Šteta što si svoje, inače dobre ideje, "upakovao" u tako očiglednu (i nepotrebnu) i svojevrsnu netrpeljivost prema Vojvodini kaotakvoj i još veća šteta je što netačnim pričama o tome ŠTA je regionalizacija ustvari - onemogućavaš dijalog o jednoj temi koja zanima mnoge ljude u Srbiji.

I dalje, kažeš o izbornom sistemu:
Na kraju, o izbornom sistemu. Mislim da nam treba kombinacija većinskog sistema (direktni izbori za čoveka koji dolazi iz tačno određenog dela zemlje) i proporcionalnog sistema (birate političku opciju). U našem sistemu, političke partije su se otele kontroli. Sa druge strane političke partije su način kanalisanja i izraz političke volje biračkog tela. Treba naći balans.

Vojvodina ima takav izborni sistem. Predsednik Skupštine (koga ti nazivaš "šerifom" ili Predsednik Izvršnog veća Vojvodine koga nazivaš tako) birani su na takav način. Tražen je - balans. I - nađen, dobar, ako se ja pitam, vrlo dobar.

Što se poslanika Narodne skupštine tiče i statusa po trenutnom Ustavu, tema ostavki je predmet Zakona o Narodnoj skupštini koji je u proceduri, nije još donet. (to je onaj deo iz ustavne odredbe "u skladu sa zakonom..." ). Zakon o sprovođenju Ustava nas je obavezivao da taj zakon (kao i potvrđivanje Statuta Vojvodine) donesemo do kraja 2008. godine. Našim lošim planiranjem vremena, drugim prioritetima i nesposobnošću za dijalog - taj nas posao još čeka.

Inače ustavne promene zahtevaju dvotrećinsku većinsku saglasnost u Narodnoj skupštini, tako da se vraćamo (i ovde i tamo ii svugde) na temu dijaloga kojeg treba omogućiti, a nikako sprečavati neznanjem, nepotrebnim generalizacijama i opštim mestima. Kojih je tvoj tekst pun, na žalost.
Saša Radulović Saša Radulović 20:04 30.04.2009

Re: pitanje...

Moram da kažem da ne razumem tvoje komentare, niti argumentaciju. Pa kad već ne razumem, da pitam i ja.

Tekst je netačan zato što tvrdi da se radilo o "maltertiranju" i zato što je objavljen nakon usvajanja budžeta.
Da li ovo suština netačnosti koju si uočila? Šta je tu netačno? To što nisam konstatovao da je upravo usvojen budžet te da je maltretiranje prestalo?

Ko je rekao da izvršna vlast treba da donesi zakone i propise? Ko bi to uopšte mogao da misli? Naravno da mora da se donese zakon u republičkoj skupštini.
Da li tvrdnja da sam rekao nešto što nisam, suština neznanja koje pokazujem?

To što Vovodina ima mnogo bolji izborni sistem nije argument za potrebnost ovog nivoa administracije. To je argument da se ovaj bolji sistem prenese na republiku. Da li zaista misliš da možemo popraviti Srbiju tako što ćemo održavati još jedan centralni nivo na njenoj trećini, koji neće ništa promenti osim što će raditi centralizam bolje na toj trećini?

Kako bi bilo da umesto da komentarišeš nešto čega u ovom tekstu nema, da nam ekonomski objasniš opravdanost postojanja dva nivoa centralizacije. Da u državi od 7.5 miliona stanovnika, manjoj od mnogih većih gradova u svetu, treba ovolika administracija i ovoliki nivoi vlasti? Da ovo uporediš sa drugim državama u svetu.

I da nam objasniš planove da se kupi Metals banka i da se investira. Da u vreme krize dajemo novac administratorima da investiraju u projekte po njihovoj vrloj proceni. Pa ako ne bude uspešno, ups. Zar nam nije dosta Fonda za razvoj i svih "pozitivnih" iskustava sa tim projektom?

A kako bi bilo da se smanje porezi kako bi ljudi mogli da investiraju?

Namera teksta jeste da provocira. Da se ljudi suoče sa ekonomskom realnošću. Da uvide ludilo administracije koje ih okružuje. Ja znam da peče i boli, ali tu ti ne mogu pomoći. Istina je.

I ne dozvoljavam da svedeš diskusiju na nivo "za i protiv Vojvodine", jer to jednostavno nije istina. Ja sam isto toliko protiv Vojvodine koliko sam protiv Šumadije. To dozvoljavam drugim slučajnim prolaznicima i provokatorima. Tebi svakako ne. Ovo je tekst protiv nepotrebne administracije. A to pokrajinski nivo svakako jeste. I to je protivno interesima građana.

Administrativni problem Srbije je što ima previše administratora na centralnom nivou (tu spada i pokrajina) i previše nadležnosti na istom, i previše administratora na nivou opština sa skoro nikakvim nadležnostima. I to što administratori, republički i pokrajinski, shvataju svoj posao kao investiranje, zapošljavanje, građenje, a ne kao administriranje i stvaranje ambijenta kako bi ljudi mogli da investiraju, zapošljavaju i grade.

Centralni nivo treba da bude što manji. Novac treba da ostane na lokalu, tamo gde se zarađuje. Opštine su suviše male da bi mogle da nose svu potrebnu administraciju i da imaju ekonomski smisao. Upravo zato i 15-20 regija sa svojim skupštinama. Opštine su samo deo administracije regije.

Pokrajinski nivo ovo ne ispravlja. Čini sistem samo gorim.

I da, svestan sam da je potrebno 2/3 za promenu ustava. Samo tako i ima smisla. I zbog toga od promene ustava nema ništa. Jer je potrebno 2/3. I upravo zbog toga mi je bilo toliko žao što smo propustili šansu kada je donošen. I uneli (ili nismo uspeli da izbacimo) sve ove loše odredbe u njega.
gordanac gordanac 20:47 30.04.2009

Re: pitanje...

Tekst je netačan zato što tvrdi da se radilo o "maltertiranju" i zato što je objavljen nakon usvajanja budžeta.
Da li ovo suština netačnosti koju si uočila? Šta je tu netačno? To što nisam konstatovao da je upravo usvojen budžet te da je maltretiranje prestalo?

Sve je netačno.
Tebe nervira nekakav proces, pa onda - generalizuješ na "maltretiranje cele nacije". Ne biva.
To je maltretiranje taman toliko koliko i bilo koji proces koji se tiče - budžeta. Bilo kog njegovog dela ili Zakona o prenosu lokalnim samoupravama i zato (uglavnom) postoje - razne skupštine, to im je smisao - nalaženje kompromisa i dogovora između različitih zaintersovanih strana, pa ma ko te strane bile.
Ko je rekao da izvršna vlast treba da donesi zakone i propise? Ko bi to uopšte mogao da misli?

Ti, Saša.
Citirala sam deo u kojem govoriš o 15-20 regija. To je isto toliko skupština. Ili ONE donose zakone i propise o izvornim prihodima ili NISU regije. Tako to biva. Ne može centralna vlast da donosi ni Zakone ni Odluke koji se tiču njihovih izvornih prihoda, kao što ni danas to ne može za posebne vrste prihoda o kojima Odluke donose lokalne samouprave ili Skupština Vojvodine.
To što Vovodina ima mnogo bolji izborni sistem nije argument za potrebnost ovog nivoa administracije. To je argument da se ovaj bolji sistem prenese na republiku. Da li zaista misliš da možemo popraviti Srbiju tako što ćemo održavati još jedan centralni nivo na njenoj trećini, koji neće ništa promenti osim što će raditi centralizam bolje na toj trećini?

Ne, ne mislim, naravno, niti sam to napisala, niti šta dobro mislim o centralizaciji bilo koje vrste.Ti si dao predlog jednog izbornog sistema, ja sam napisala da on već postoji, ništa drugo i da se mogu koristiti iskustva primene jer su poslanici Skupštine Vojvodine već dva puta birani po tom sistemu, ništa više.
Kako bi bilo da umesto da komentarišeš nešto čega u ovom tekstu nema, da nam ekonomski objasniš opravdanost postojanja dva nivoa centralizacije. Da u državi od 7.5 miliona stanovnika, manjoj od mnogih većih gradova u svetu, treba ovolika administracija i ovoliki nivoi vlasti? Da ovo uporediš sa drugim državama u svetu.

Ne postoje dva nivoa centralizacije, već tri nivoa decentralizacije u Srbiji. I to je rešenje koje može da se menja, naravno, po propisanoj proceduri. Ti smatraš Vojvodinu nepotrebnom administracijom i smatraš je drugim nivoom centralizacije i ne vidiš treći nivo (lokalnih samouprava) - sve legalno i legitimno dokle god barataš činjenicama - ali to u tekstu izostaje i to sam napisala, ništa više. Ti pišeš o 15-20 regiona, a da gubiš iz vida da je to 15-20 administracija sličnih Vojvodini, nešto takvo slično ih ČINI regijama, Razlika među nama je što ja nemam ništa protiv predloga, naprotiv, ali imam protiv - neznanja.
I ne dozvoljavam da svedeš diskusiju na nivo "za i protiv Vojvodine"

Pa, te diskusije i ne može biti, onemogućavaš dijalog, to sam i napisala. Diskvalifikuješ legalno izabrane ljude kao "šerife" i procedure propisane Ustavom nazivaš "maltretiranjem nacije". Kako može biti diskusije?

O skupoj administraciji znam praktično - sve. O neznanju i bahatosti i neefikasnosti javne administracije - takođe. O programu racionalizacije znam da je praktično, sada, zaustavljen (ili propao u ovoj fazi). O ekonomskim teškoćama takođe znam, kao i o ukupnoj ceni uprave u celini i svim mogućim uštedama u diskrecionim pravima. Ali ti ne pišeš o tome. Ti pišeš o tome da bi bilo sjajno kad bi Srbija bila organizovana tako da bude skoro bez ikakve regulacije kad je tržište u pitanju i bez note socijalne odgovornosti kad su u pitanju javni poslovi bilo kog nivoa i to je isto legalno i legitimno, ali nema veze sa - Vojvodinom.

O konkretnim potezima pokrajinske administracije - kritikuj koliko tii volja, ja sam poslednja osoba koja bi i pokušala da opravda bilo šta što ljudi smatraju pogrešnim, loše procenjenim ili priglupim ekonomskim ponašanjem. Zato postoji kritičko javno mnjenje, ako ima - znanja za kritiku, ako ima činjenica kojima potkrepljuje kritiku.

Šteta je što ne možemo razviti dijalog, ali to je - ništa novo u Srbiji. Znanje i veštine za dijalog, razgovor činjenicama je i inače "retka roba" na raznim mestima, pa evo i ovde, na žalost.
Saša Radulović Saša Radulović 23:12 30.04.2009

Re: pitanje...

Ti pišeš o tome da bi bilo sjajno kad bi Srbija bila organizovana tako da bude skoro bez ikakve regulacije kad je tržište u pitanju i bez note socijalne odgovornosti kad su u pitanju javni poslovi bilo kog nivoa


Ovo što si rekla nema nikakve veze sa onim o čemu pišem i onim za šta se zalažem. Kako li si samo došla do ovog zaključka?

Citirala sam deo u kojem govoriš o 15-20 regija. To je isto toliko skupština. Ili ONE donose zakone i propise o izvornim prihodima ili NISU regije. Tako to biva. Ne može centralna vlast da donosi ni Zakone ni Odluke koji se tiču njihovih izvornih prihoda, kao što ni danas to ne može za posebne vrste prihoda o kojima Odluke donose lokalne samouprave ili Skupština Vojvodine.


Ovo tek nema nikakvog smisla. Šta ne biva? Da republika donese zakon koji daje regijama izvorne prihode o kojima odlučuju?

Ne čitaš ono što je napisano, pretpostavljaš ono što nije napisano niti rečeno, pa se onda "obračunavaš" sa tim i pričaš o neznanju. I ni reči o suštini problema: 7.5 miliona stanovnika i ludilo administracije. Osim da odlično razumeš taj problem.

Razumem da si pogođena temom. Ali ovo je stvarno previše. Čak i sa platforme: kao ti si za dijalog. Ljudi će već pročitati, pa će proceniti.
gordanac gordanac 00:34 01.05.2009

Re: pitanje...

Da republika donese zakon koji daje regijama izvorne prihode o kojima odlučuju?

Saša, regije odlučuju u SKUPŠTINAMA.
Ne možeš istovremeno pričati o "nepotrebnim administracijama" i predlagati 15-20 novih. Ne može oba stava, oprečna su. Tvoj stav o Vojvodini kao "nepotrebnoj administraciji" (ma koliko bio legitiman i legalan) tako postaje - neprimeren.

Razumem da si pogođena temom. Ali ovo je stvarno previše. Čak i sa platforme: kao ti si za dijalog. Ljudi će već pročitati, pa će proceniti.

:))))
I - idi bre, Saša!
Ne, ne razumeš, na žalost. Ništa od ovih tema nije "za pogađanje", nimalo i nikako.
Radi se samo o mojoj (očigledno pogrešnoj) proceni da ćeš razumeti da ja jesam za dijalog i da ga smatram potrebnim, a da je za dijalog potrebno - znanje, uprkos ubeđenjima, prethodnim stavovima i uverenjima. Na koja svi imamo pravo, naravno.
Saša Radulović Saša Radulović 11:46 01.05.2009

Re: pitanje...

Naravno da je potrebno znanje. Da bi regije odlučivale u skupštinama moraju da dobiju nadležnjost od republike u obliku zakona tako da mi je potpuno nerazumljivo o čemu govoriš. Isto važi i za izvorne prihode. Isto važi i za nadležnost šefa regije, kako god ga zvali. I govoriti o znanju u vezi sa tim je zaista bespredmetno.

Umesto da tražiš "netačnost" i "neznanje" tamo gde ih nema (što ne znači da ih kod mene nema na nekim drugim mestima), daj neko svoje viđenje. Malo o temi molim te.

Ti si deo, formalno ili emocionalno svejedno, pokrajinske administracije za koju kažem da je nepotrebna. Ako ja kažem da je nepotrebna, to ne znači da je to zaista tako. To samo znači da ja tako mislim. Daj neki argument o potrebnosti.

Jedinu "potrebnost" koju vidim je želja nekih građana Vojvodine da imaju "svoju" pokrajinsku administraciju. Ovo je isto kao i "želja" par manjinskih stranaka da imaju opštinski sud u svojim opštinama, pa su pretili da će blokirati donošenje Srbiji preko potrebnog zakona o organizaciju sudova. I ja bih možda želeo da moja mesna zajednica ima svoje ministarstvo finansija.
Ali sve ovo nema ekonomskog smisla. Niko im nije rekao koliko to košta. Niti im je rekao da može mnogo bolje i jeftinije. I da kroz jeftinije mogu da dođu do bržeg razvoja, manjih poreza, bolje usluge ...

Srbija ima 7.5 miliona stanovnika. Manja je od većih gradova u svetu. Ja mislim da nam treba jedna skupština koja donosi zakone, sa daleko manjim brojem poslanika, i 150 je previše. Takođe mislim da nam treba 10-15 administrativnih jedninica (regija/okruga/županija) čiji se šerif/guverner/predsednik bira na neposrednim izborima i čija se skupština bira na isti način.

Da u toliko maloj državi sa toliko malo ljudi treba još jedna nivo pokrajinskog administriranja koji administrira sa njenom trećinom, je ekonomski neodbranjivo i u sukobu sa zdravim razumom.

Dalje mislim da te administrativne jedinice treba da budu približno jednake površine i broja ljudi, geografski zaokružene, i da budu nosilac ekonomskog razvoja zemlje. Da zaknom treba da dobiju široke nadležnosti i autonomiju u ekonomskom odlučivanju. Da u njihovoj nadležnosti budu i škole i domovi zdravlja i kultura i sport. Da imaju izvorne prihode dovoljne za njihovo funcionisanje bez da mole za kintu od bilo kog centra, bio on u Beogradu ili Novom Sadu ili u oba. Da u okviru datih nadležnosti i okvira mogu same da povećavaju ili smanjuju poreze, npr. porez na imovinu, i da se među sobom takmiče u privlačenju investitora i ljudi dobrim uslovima koje nude.

Dalje, da centralna vlast prestane da se bavi privređivanjem, investiranjem (osim kapitalnih investicija), subvencionisanjem, presipanjem ... Da ne gradi skijališta, da ne daje kredite početnicima, da ne pravi automobile, da vadi rudu, da ne"rešava" probleme propalih preduzeća, da ne subvencioniše stambene kredite našim parama, da ne deli stanove ili bilo šta drugo, da ne preuzima Metals banku za potrebe svojih investicionih mokrih snova, da ne presipa novac ...
Da se centralna vlast bavi zakonima, standardima, stvaranjem okvira u kome će ljudi graditi, investirati, zapošljavati ...

Mi zaista imamo veliku republičku administraciju, ali ne po broju zaposlenih (mada i to) već pre svega po ekonomskim nadležnostima. Iz njih, iskrivljenog poreskog sistema i svakog odsustva ekonomske decentralizacije, u sistemu u kome sve pare idu njima, a oni ih dalje raspoređuju, znači iz svega ovoga, oni crpe moć. Ovo se ne rešava tako što formiramo još jedan nivo, na jednoj trećini, odnosno za za 2/3 manji, koji radi isto to i stalno se "tuče" sa republikom da oni budu ti koji će dobijati pare i dalje ih raspoređivati.

Sad recimo da ja ne znam i ne razumem ovu komplikovanu materiju. Šta ti misliš? Kako bi Srbiju trebalo administrativno urediti? Koliko nivoa administriranja, ko bi imao koje prihode i kako bi se oni presipali i ko bi se čim bavio? Ne moraš da bude egzaktna i detaljna. Okvirno. Ja se neću kačiti za reči i pokušavati da dokažem da nemaš pojma. Zaista me interesuje. Onako neobavezno razgovaramo. Prvomajski.
expert92 expert92 12:17 01.05.2009

Re: pitanje...

Gospodine Radulovicu,
dirljivo je vase poverenje u "velike stranke" jer sada spominjete i da su "male stranke" blokirale preko neophodan zakon o organizaciji sudova. A sta mislite, postovani gospodine, da nije mozda predlog novog zakona los? Mozda "velika stranka" bas i ne zna sta treba raditi, mozda "velika stranka" misli da moze da krsi ustav. Sta mislite o tome?

ps. namerno sam Vasu formulaciju "manjinske stranke" preveo u "manje" da bih izbegao konotaciju, koju , verujem niste hteli
gordanac gordanac 12:41 01.05.2009

Re: pitanje...

Šta ti misliš? Kako bi Srbiju trebalo administrativno urediti? Koliko nivoa administriranja, ko bi imao koje prihode i kako bi se oni presipali i ko bi se čim bavio? Ne moraš da bude egzaktna i detaljna. Okvirno. Ja se neću kačiti za reči i pokušavati da dokažem da nemaš pojma. Zaista me interesuje. Onako neobavezno razgovaramo. Prvomajski.

:))))
Znanje administracije nedostaje, kolika god da je, znanje o tome ŠTA treba da radi, KAKO treba da radi, KOME odgovara za rezultate svog rada i ČEMU uopšte služi.
I pri tome mislim na administraciju na svim niovima, koliko god da ih je u nekoj državi.
Mislim da Srbija treba (želi) da ima tri nivoa - centralni, regionalni (sada je to samo pokrajinski) i lokalni. S tim što bih ja (i to ću raditi amandmanima, kad za to dođe vreme u Izmenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi) posebno ojačala nadlžnosti Saveta mesnih zajednica naselja, prigradskih naselja i sela, s obavezama programskog finansiranja od tzv. "viših nivoa vlasti".
Problem "određivanja" regiona ima temelj u nedostatku znanja i veština za dijalog u našem društvu, ogromnog neznanja koje takav dijalog sprečava i onemogućava, a bez dijaloga nema definisinja .- prioriteta. I to je prva prepreka svim debatama,Dodatni (i sasvim razumljiv) psihološki, emocionalni problem u našem društvu je i samo pominjanje "autonomija", "samostalnih regija" i sličnih pojmova ii zato se mora biti vrlo pažljiv, jer postoji merljiva "traumatizacija" da svaka takva debata vodi "komadanju" države, što je takođe sprečavajuće za dijalog o najefikasnijem modelu teritorijalne organizacije države.To je druga prepreka debatama, raznim.
Treća prepreka je nedostatak svesti o poželjnosti slobodne inicijative (i to je razumljivo) i o svojevrsnom "nepoverenju" od strane tzv. "viših nivoa" vlasti
Četvrta prepreka je strahovito nejednak regionalni ekonomski razvoj i TO se mora uzimati u obzir ako se želi dijalog o teritorijalnom uređenju države. Činjenica da ti se "budžetski prihod" po glavi razlikuje u odnosu 1 : 14, od "najboljestojećih" regija do najsiromašnijih diktiraće i debatu o načinu decentralizacije."Davanje" prava i nadležnosti, a bez izvora poreskih prihoda koji bi omogućili "konzumaciju" tih prava ne može proizvesti dobre posledice, tako da se i o tome mora voditi računa.

U svakom slučaju - debata mora krenuti od lokalnih samouprava i "grupa" lokalnih samouprava koje su "blizu" definisanja regionalnih interesa, bez obzira da li su oni formalno "administrativni", ekonomski, kulturni, tradicionalni, programski, infrastrukturni, kakvi god...

I ta debata mora imati jasne odgovore na nekoliko pitanja:

ŠTA je regionalni interes naših opština?
KOLIKO košta ostvarenje tog interesa?
KO će to da plati?
KAKVA adminstracija je potrebna za upravljanje javnim poslovima regiona?(to je deo o neophodnosti SKUPŠTINA, Izvršnih organa, kancelarija, odseka i čega sve ne....)
KOJI zakoni moraju biti podrška ostvarenju regionalnih autonomija, a sa nacionalnog nivoa?
KOJI poslovi mogu biti predmet transfera?

Navikla sam da mi zameraju iskrenost u procenama o tome koliko činjenica (ili kraće - znanja) ima u nekom tekstu, nečijim stavovima ili uverenjima i naučila sam da se pojmarošima i - ne obraćam, ali tebe smatram ( i to sam rekla na početku prvog komentara) autorom veoma sklonom činjenicama i zato sam reagovala (i očigledno pogrešila, mea culpa, šta da se radi :))
Tvoja pogrešna procena je da ja reagujem - emocionalno. Nikako. U politici nema emocija.

Javna administracija je sektor pred kojim je najviše reformi, inače.
I, uobičajeno, sektor koji se "najtvrđe" opire reformama. Ali će tih promena - biti.Administracija je, inače, najskuplja kad NE RADI poslove iz svoje nadležnosti, pa ma koje god te nadležnosti bile. I to je onda skupo i u Budžetu i ljuti građane (s pravom) i umesto da olakšava funkcionisanje javnih poslova, ona ih otežava. To stanje je u Srbiji vrlo "šareno" trenutno, ima sjajnih, sasvim evropski standardizovanih "delova administracije" i ima "mrakova" koji samo "gutaju pare" i prave - štetu. Ovim drugima strašno nedostaje znanje, pa demonstriraju - bahatost, kao i uvek. Arogantia est ignorantia.

Reforma državne uprave je posebna tema i ne treba je mešati sa promenam u teritorijalnoj organizaciji države, to su dva posla, dve debate i dve reforme koje moraju ići - paralelno.

I na kraju, tvoja ideja kaže:
Srbija ima 7.5 miliona stanovnika. Manja je od većih gradova u svetu. Ja mislim da nam treba jedna skupština koja donosi zakone, sa daleko manjim brojem poslanika, i 150 je previše. Takođe mislim da nam treba 10-15 administrativnih jedninica (regija/okruga/županija) čiji se šerif/guverner/predsednik bira na neposrednim izborima i čija se skupština bira na isti način.

Samo sam, na početku, time dopunila tvoj stav da je "nepotrebna pokrajinska administracija" - jer je ona upravo to što ti predlažeš (sada za) 10 -15 regija.
Moj predlog je - prethodna debata i širok društveni dijalog sa traženjem odgovora na gornja pitanja i korišćenje iskustava Vojvodine kao istorijske autonomije, koja kao regija, na ovaj ili onaj način, u raznim državama postoji 250 godina. I uvek je spremna da se menja, na bolje, i da učestvuje u ostvarenju opšteg interesa.
sentinel26 sentinel26 13:08 01.05.2009

Re: pitanje...

gordanac
Ne, ne razumeš, na žalost. Ništa od ovih tema nije "za pogađanje", nimalo i nikako. Radi se samo o mojoj (očigledno pogrešnoj) proceni da ćeš razumeti da ja jesam za dijalog i da ga smatram potrebnim, a da je za dijalog potrebno - znanje, uprkos ubeđenjima, prethodnim stavovima i uverenjima. Na koja svi imamo pravo, naravno.
Razumije on odlično o čemu ti pišeš, ali je odlučio da se priključi (malo stidljivo ) zajedničkoj ideji SPC i DSS-a za ukidanje autonomije Vojvodine, što za mene predstavlja iznenadjenje jer Saša zna da im to Evropa neće dozvoliti.

Nije korektno zaklanjati se iza priče da je ta autonomija suvišna zato što pokrajinska administracija nije dobra.

Tri regionalne administracije koje bi zamijenile jednu pokrajinsku bi zasigurno bile dobre iz same činjenice da se ne bi zvale pokrajinske nego regionalne.

Republička administracija je mnogo lošija od pokrajinske pa niko iz toga ne izvlači zaključak da i nju i državu treba ukinuti.
Republička administracija svakodnevno krši Ustav Srbije a pokrajinska se stavlja na stub srama što baš ona insistira na strogom poštovanju toga Ustava.
Saša Radulović Saša Radulović 21:57 04.05.2009

Re: pitanje...

Moj predlog je - prethodna debata i širok društveni dijalog sa traženjem odgovora na gornja pitanja


Sa stanovišta političara, ovo je naravno jedini moguć stav. Sa stanovišta nepolitičara, imam slobodu da preskočimo ovaj deo Što ne znači da ti možeš isto. Naprotiv. Odnosno, ako znam da je 2+2=4, ne treba mi dijalog da bih to izrekao. Ili, car je go, u drugoj verziji priče. Zbog posla kojim se baviš, tebi uvek treba dijalog, čak i kad znaš šta treba da se radi.

Ja sasvim izvesno, forsiram i gledam isključivo ekonomsku stranu. Kao što reče jedan bend iz vremena kada smo bili mlađi: to može podneti samo hladno oko kamere. Podvlačim, to ne znači da je to što govorim tačno. Moja kamera možda ima neko čudno sočivo. I kao što je iz mog pisanja više nego očigledno, mislim da su svi odgovori na pitanja koja si postavila jasni i jednostavni. Sa ekonomske strane, strane upravljivosti sistema, konkurencije.

Sa stanovišta ekonomije, tri nivoa izvršne vlasti su neodrživa u maloj državi kao što je Srbija. Da ne govorim o četiri, a i takvih ideja ima: republika, pokrajina, okrug, opština. I svaka nezavinsna, sa skupštinom i administracijom ... Tako ću doći i do ministarstva finansija za moju mesnu zajednicu.

Sa emocionalne strane, stvari nisu tako jednostavne što se i vidi iz mnogih komentara čitalaca. Mnogi ljudi doživljavaju pokrajinsku administraciju kao svoju deo sebe, i zbog same činjenice njenog postojanja osećaju se više Vojvođanima. Recimo da ako bi geografska teritorija Vojvodine bila izdeljena na 4 županije koje bi imali veću ekonomsku samostalnost od one koju danas ima pokrajinska administracija, i koje bi značajno smanjile birokratiju u Srbiji i time omogućile smanjenje poreza i veću konkurentnost privrede, da li bi to značilo da su Vojvođani nešto dobili ili izgubili?

Sa druge strane, priča o "decentralizaciji" zakonodavne i sudske vlasti za jednu državu od 7.5 miliona stanovnika je po mom mišljenu potpuna besmislica. A da ne govorim o Vojvođanskoj akademiji nauka ??? Jedna akademija za nas 7.5 miliona je malo, jer valjda toliko genijalaca imamo, da nam treba više akademija.

Budućnost je u ekonomiji i integracijama. Jedna mala zemlja kao što je Srbija treba da bude što jednostavnije organizovana i u tome treba da traži svoju šansu. Vreme administratora koji vrše preraspodelu i dele naše pare je nadam se prošlo.
Saša Radulović Saša Radulović 21:59 04.05.2009

Re: pitanje...

Razumije on odlično o čemu ti pišeš, ali je odlučio da se priključi (malo stidljivo ) zajedničkoj ideji SPC i DSS-a za ukidanje autonomije Vojvodine


Krajnje nekorektno. Slom argumenata.
aleksandarmarinkovic aleksandarmarinkovic 00:00 02.05.2009

Ustav i nepotrebna administracija

Zanimljiva tema i odlican uvod za raspravu. Svaka cast na stavovima (vidim da su to jos od 2006.), vecinu delim i „potpisujem“. U tom smislu, moj doprinos ovoj raspravi ce se odnositi samo na stvari sa kojima se delimicno ili uglavnom ne slazem.
Prvo pitanje regionalizacije – Sasa mislim da tu gresis (mada su ti namere sasvim OK), tj. broj od 15-20 regiona je realno prevelik za Srbiju (kao sto si napisao 7,5 miliona stanovnika iz popisa 2002, to je sada negde oko 7,3). Dovoljno je pitati strucnjake iz Hrvatske (20tak zupanija) i videti koliko su te relativno male regije realno besmislene, usled nedostatk kapaciteta i ekonomije obima (funkcionalnost, tj. „sta se najbolje radi na odredjenom nivou vlasti“ je sustina postojanja). Slicno je u vise nego duplo vecoj Madjarskoj. U tom smislu, verovatno je „najbolje resenje za nasu napacenu zemlju“ u nekih pet regiona,- Vojvodina, Beograd, jugoistocni sa centrom u Nisu, centralni sa KG i zapadni sa centrom u Uzicu ili Valjevu (ujedno i najproblematicniji iz istih razloga koje sam naveo za problem zupanija u HR). Ono sto je u stvari najvaznije je koje bi bile nadleznosti tih regiona, a one bi naravno mogle biti vece kod nekih u odnosu na druge (tu prevashodno imam u vidu Vojvodinu koja bi mogla imati i neke posebne dodatne nadleznosti, pogotovo sto ima iskustvo u vrsenju nekih a realno i kapaciteti iz tih ali drugih razloga su tamo veci). To naravno ne znaci da se ne slazem sa tim da tamo ima vise nego nepotrebne administracije kao i budalastih nadleznosti koje nicemu ne sluze (kao i da je onih 7 % potpuna glupost), ali to bi trebalo da bude upravo problem onih koji zive tamo (i ciji predsednik vlade daje neverovatnu izjavu da ce zaposliti 23 000 „svojih“ stanovnika u fabrikama). To nas iz BG i juznije ne bi trebalo da tangira kad se desi ta regionalizacija, vec bi trebali da gleddamo svako u svoje dvoriste.
No sjajno si zapazio da nam je za ovo pitanje potrebna rasprava , a ja bih rekao i strucno misljenje . Zato predlazem svima da pogledaju primer poslednje velike reforme u jednoj od evropskih zemalja („trula“ Danska, inace ne samo evropski, vec i svetski sampion u mnogim pametnim stvarima, e-government na primer) kada je u pitanju teritorijalna organizacija, kako kada je u pitanju proces, tako i rezultat. Napravise oni tako 5 regiona umesto 13, 98 loklanih samouprava umesto skoro trista, covek koji je bio premijer tada tri puta biran za premijera, a onda postade nedavno i gen. sek. NATO. Toliko o onima koji znaju.
A sad malo nesto sto se tice izbora (vidim da je autor veliki pristalica vecinskog sistema tzv, anglosaksonskih modela za koji mislim da je OK, ali ne za nasu stvarnost), direktnog izbora gradonacelnika, kao i predsednickog sistema. Jos jedna stvar gde se ne slazemo. Budemo li imali vecinski sistem, imacemo najvise 3-4 nacionalne ( u smislu da deluju u na podrucju cele zemlje, ne u smislu krvnih zrnaca) stranke u parlamentu, od kojih ce 2 najvece imati skoro 90 % mandata, a mislim da smo svi svesni da zivimo u „(vise)partijskoj“ drzavi i koliko bi onda bilo tesko ih kontrolisati. Po mom misljenju najbolji bi bio proporcionalni sistem sa vise izbornih jedinica (naravno da bi broj poslanika trebalo smanjiti, „predsednikovih“ 150 je lepa cifra, i naravno bez ikakvih ugovora kojima im se moze oduzeti mandat), pa bi dobili poslanike iz svih krajeva, a ne da ih je 60% iz BG. Drugo, licno sam pristalica kancelarskog sistema ili jakih premijera, i izbor predsednika bih najradije prepustio skupstini, posto onako i ne bi bio bitan. Sto se tice direktnog izbora gradonacelnika (predsednika opstina), tu bas nisam siguran, nije dalo dobre rezultate u periodu kad je to bilo uvedeno, mada i ovaj sadasnji (posredni) izbor je takodje daleko od savrsenog. Ono sto Sasa ti zastupas je potpuno legitimno i demokratski, samo kazem da po mom misljemu ne bi bilo dobro za nas.
U svakom slucaju, o ovim pitanjima su rasprave pozeljne, da ne kazem neophodne, i bilo bi super da svi ne budemo ostrasceni i neobavesteni (kao nasi politicari), jer je ovo ozbiljno pitanje za buduci kako ekonomski, tako i demokratski razvoj zemlje. Zato ustav treba menjati, ali ovog puta uz ozbiljnu raspravu i koristeci iskustva drugih demokratskih zemalja (pogotovo onih sa vecim iskustvom i uspehom), a ne prilogadjavujuci resenja partijskim interesima i trulim kompromisima.
Saša Radulović Saša Radulović 22:14 04.05.2009

Re: Ustav i nepotrebna administracija

Drago mi je da ste se koncentrisali na stvari u kojima se ne slažete sa iznesenim :)

Mislim da je problem Hrvatske u tome što je županije razvlastio, ne zato što su male. Centralna država se ne odriče para.

Problem jedne mega i nekoliko manjih pokrajina je što su previše odvojeni od građana i kao takvi predstavljaju samo još jedan nivo centralizacije. Jednoj državi kao što je Srbija treba samo jedan nivo centralne vlasti.
aleksandarmarinkovic aleksandarmarinkovic 15:05 05.05.2009

Re: Ustav i nepotrebna administracija

Mislim da je problem Hrvatske u tome što je županije razvlastio, ne zato što su male. Centralna država se ne odriče para.Problem jedne mega i nekoliko manjih pokrajina je što su previše odvojeni od građana i kao takvi predstavljaju samo još jedan nivo centralizacije. Jednoj državi kao što je Srbija treba samo jedan nivo centralne vlasti.

Saša, ovo što pišem shvati kao doprinos onoj finoj debati i razmeni mišljenja ( a i argumenta), koji dovode do saradnje i napretka, a ne krljanja koje je sveprisutno, a tako nas spušta u sve dublje blato.
Nije problem u razvlašnećim županijama (by the way, pa kad su razvlašćene?), nego baš u nadležnostima i kapacitetima, kao i tome "šta se najbolje na kom nivou radi".
Ali hajde da to prikažem i plastično, opet na primeru "futurističke" Danske (ja priznajem da se pržim na taj sever Evrope, da se našalim, kao Sloba na švedski standard ). Inače skandinavske zemlje spadaju u zemlje sa najvećom decentralizacijom, mislim da za to ne trebaju dokazi, tamo je odnos nadležnosti sledeći:

Centralni nivo: 43 %
Regionalni Nivo: 9%
Lokalna samouprav: 48%,

Pre reforme koju sam spomenuo kad je počela ogromna rasprava na nivou države, na regionalnom nivou (da podsetim bilo je 13 regiona, tzv counties, županija, sad ih je 5, i zovu se regioni) naidležnosti je bilo 14%, iz čega se jasno vidi da je uvidom u funkcionisanje reformom (koja je kosenzusom svih politčkih partija pokrenuta a zatim i sprovedena) delom i smanjen.

I ono najvažnije, decentralizacija i regionalizacija nisu identični pojmovi, regionalizacija je samo jedan od mogućih vidova sprovođenja decentralizacije (drugi nivo vlasti, regioni i sl. verovatno su nepotrebni u zemljama do 2 miliona stanovnika, dovoljene su lokalne samouprave). U tom smislu, kada govorimo o problemu odvojenosti vlasti od građana, tada su lokalne samouprave pravo mesto za njegovo rešavanje, i u tom smislu lok. samouprave su mesto gde treba dati više nadležnosti (naravno u skladu sa iskustvima i praksom zemalja koje dobro funkcionišu, kao i u skladu sa lokalnim kapacitetima, ulaženje u eksperimente u bednim zemljama kakva je Srbija može stvarno da dovede do katastrofalnih posledica). Regioni imaju smisla za stvari kao sto su regionalni razvoj, pružanje nekih usluga vezanih za zdravstvenu i socijalnu zaštitu (tipa klinički centri koje je apsolutno neracionalno imati u svakom mestu, primer pančevaca i vrščana koji bi da se leče u Bgd jer im je bliži je recimo zanimljiv i tricky problem koji dobro opisuje tu materiju, tj. probleme na terenu, nema mogućnosti da postoje tih 15 - 20 kliničkih centara pa i sa tim švedskim standardom) i korišćenje nekih javnih resursa (možeš misliti kako funkcionišu Srbija šume ili Srbija vode, to svakoko recimo treba da ide na regionalni nivo). I ono što je jedan od učesnika rasprave napisao, to zahtevaveću administraciju, svaki region treba da ima skupštinu, vladu, JP i sl. Smanjenjem centralne to se može nadoknaditi samo ako tih administracija realno nema previše (opet onih mojih 5, 2 već nekako i imamo, Vojvodina i BG, koje su sada preglomazne kao i sve vlasti, ovo znaci važi i za centralnu i pokrajnsku i lokalne, znam šta pričam), Inače i ta regionalna se takođe delom (i to najvećim) finansira iz centralnog budžeta, a delom od lokalnih samouprava
Eto toliko od mene, ja o ovom mogu toliko da pisem....., pozdrav

Saša Radulović Saša Radulović 21:55 05.05.2009

Re: Ustav i nepotrebna administracija

Centralni nivo: 43 %
Regionalni Nivo: 9%
Lokalna samouprav: 48%


Upravo lepo opisaste kako su županije razvlašćene. Županija/okrug/regija/grad je administrativna jedinica lokalnog nivoa. Sa svojom skupštinom i nadležnostima. I onda imate:
- centralni nivo - 30%
- nivo okruga/regije/grada/županije - 70%
Govorim o ekonomskim nadležnostima, obrazovanju, zdravstvu, kulturi, sportu. Sve se vrti oko para i administriranja.

Ovi okruzi/regije su veličine od oko 500.000 ljudi. Izvršnu vlast imaju guverner/šerif i njega nadzire skupština okruga/regije. Ovo ludilo nefunkcionalnih opština i nihovih skuština takođe treba prekinuti. 127 njih. Opštine su samo ispostave regionalne administracije.

aleksandarmarinkovic aleksandarmarinkovic 00:15 06.05.2009

Re: Ustav i nepotrebna administracija

Saša Radulović
Centralni nivo: 43 %Regionalni Nivo: 9%Lokalna samouprav: 48%Upravo lepo opisaste kako su županije razvlašćene. Županija/okrug/regija/grad je administrativna jedinica lokalnog nivoa. Sa svojom skupštinom i nadležnostima. I onda imate:- centralni nivo - 30%- nivo okruga/regije/grada/županije - 70%Govorim o ekonomskim nadležnostima, obrazovanju, zdravstvu, kulturi, sportu. Sve se vrti oko para i administriranja.Ovi okruzi/regije su veličine od oko 500.000 ljudi. Izvršnu vlast imaju guverner/šerif i njega nadzire skupština okruga/regije. Ovo ludilo nefunkcionalnih opština i nihovih skuština takođe treba prekinuti. 127 njih. Opštine su samo ispostave regionalne administracije.


Bojim se da nisi čitao šta sam napisao. Županije koje sam ja navodio su u [Danskoj/b] a ne u [b]Hrvatskoj koju su ti navodio kao dobar primer. Županije u Danskoj su zamenjene većim regionima najvećom i najozbiljnijom reformom teritorijalne organizacije u zadnjih deset godina u Evropi. To je sprovedeno u periodu od 4 godine, tj. od 2003. godine kada je proces iniciran, 2004 kada je postignut široki konsezus izmedju ponavljam danskih partija na vlasti i u opoziciji, onda su eksperti izasli sa svoijm predlogom koji je rezultirao time da je predloženo da se ukinu 13 županija i da se formira 5 regiona. To je počelo da se primenju od 1. januara 2007. E sad možda su Dancui glupi i pa pogešno rade, možda, ali je se ne bih s time složio.

A što se tiče, 70 % nadležnosti na lokalnom nivou koje ti predlažeš, ili kako ti to navodiš na nivou citiram "okruga/regije/grada/županije ", to bih stvarno voleo da vidim u kojoj zemlji tako nešto egzistira.

Drugo, nemoj da brkas Calforniju i Ontario sa regionima jer to su federalne države, a takođe šerifi i guverneri su tradicija nekih kaubojskih ( i bivših kolonija) država kojima mi ne pripadamo (to tamo funkcioniše, no doubt, ali mi treba da se ugledemo valjda na evropske primere, obzirom da živimo na istom kontinentu i valjda imamo nameru da se priljučimo zajednici koja njih okuplja, tj, EU, ili ja možda grešim).

I da završim i ne duljim previše, više prave i ozbiljne diskusije, a manje improvizacije.

Pozdrav


bookez bookez 21:00 03.05.2009

Regionalizacija?

Protivnik sam predloga da regije zadrzavaju najveci deo prihoda, kao i da upravljaju kompletnim zdravstvom, skolostvom i jos nekim bitnim stavkama. Siromasne regije bi u tom slucaju odumrle. Krenuce migracija ljudi, i na kraju cemo zavrsiti sa tri velika grada. Naravno da deluje primamljivo da pare ostanu tamo gde su i zaradjene, ali zasto stati tu. Zasto pare ne bi ostale kod osobe koja ih je i zaradila, nego postoji porez. Solidarnost nije samo moralna crta, vec i evolutivna, gde celo drustvo daleko vise profitira, a samim tim i pojedinac.

Da me ne bi pogresno razumeli, totalno sam za decentralizaciju. Organizovano razmestiti sve velike institucije po celoj Srbiji. Cak sam i radikalan: nema potrebe da vlada trosi poslovni prostor u Beogradu. Neka se presele u bilo koji drugi grad. Ionako svi naplacuju putne troskove.
Dalje, nema potrebe da se favorizuje Beogradski univerzitet (Rudarski fakultet je u Beogradu, a rudnika ni od korova!?), da svi medicinski centri budu u Beogradu, da sva veca pozorista, balet, orkeskestri budu bas u Beogradu. Takva vrsta decentralizacije ce, bojim se, morati da krene iz centra.

Sto se tice posebnosti ljudi neke regije/pokrajine - svi bolujemo od istih bolesti, nauka je ista svugde, a razlike koje slavimo su tu da bi upotpunile zivote kojim zivimo, ne da bi ga cinile.

Zato je potrebno da se svi zajedno borimo da svima nama bude bolje (win-win), inace eto nas kod vas.
Saša Radulović Saša Radulović 22:00 05.05.2009

Re: Regionalizacija?

Ne bi odumrle. Centralna država delom postoji i za to da presipa od bogatijih ka siromašnijim regijama i time radi na ravnomernoj regionalnoj razvijenosti. To rade sve uspešne države sveta. Ali.

Nikako ne valja sistem gde centralna država skuplja sve pare, pa ih onda "deli" svima.
sumi898 sumi898 19:44 04.05.2009

Budzet i porezi Vojvodine

" Budžet Autonomne pokrajine Vojvodine iznosi najmanje 7% u odnosu na budžet Republike Srbije..."

Vi ste veoma obrazovani, informisani i upoznati sa detaljima, i sugurna sam da imate odgovore na sledeca pitanja:
1 "Koliki je udeo doprinosa sa teritorije Vojvodine u budgetu Srbije (procentualno govoreci) ?

2. Ako se napravi 15-20 regiona, zar to ne bi dovelo do isto tako nepotrebne i glomazne administracije?

3. Zar ne bi bilo bolje imati 5-6 autonomnih oblasti (posto nas je 7,5 miliona, to bi bilo oko 1 i kurus svaka)?

4. Zasto je bolje imati regione nego autonomne oblasti?

Hvala i pozdrav
Saša Radulović Saša Radulović 22:10 04.05.2009

Re: Budzet i porezi Vojvodine

1. Nebitno. Skreće sa teme.

2. Ne. Tanka izvšna vlast na nivou republike, tanka izvršna vlast na nivou opštine i jaka izvšna vlast na nivou okruga/županije/regije dovodi i do male i efikasne administracije i do toga da pitanje pod 1. bude nebitno jer većina prihoda ostaje tamo gde se zaradi.

3. Ne. Zato što je autonomna oblast od preko 2 miliona ljudi u državi od 7.5 miliona samo nov nivo centralizacije koji radi isti posao kao i republička administracija: preraspoređuje pare koje drugi zarađuje.

4. Zbog tačke 2.
sumi898 sumi898 02:45 05.05.2009

Re: Budzet i porezi Vojvodine

Saša Radulović
1. Nebitno. Skreće sa teme.

Mislim da gresite, jer je veoma bitno, ako Ustav kaze da je budzet Vojvodine najmanje 7% u odnosu na budzet Srbije. Dobro znate, iako kazete nemate podatke, da Vojvodina ucestvuje u budzetu RS sa MNOGO, MNOGO vise od tih 7%. Posto ste veliki pristalica decentralizacije, sigurna sam da bi ste se slozili sa misljenjem da regiji/zupaniji/ ili u ovom slucaju pokrajini, pripadaju prihodu steceni na njenoj teritoriji. Pre tome ako Vojvodina postoji u Ustaus i ucestvuje u budzetu RS sa na primer 25%, da joj onda treba da pripadne 25% od budzeta Republike - i da joj pripada sve ono sto bi trebalo da pripada i regionima/zupanijama ili kako god se one zvale (skole, domovi zdravlja i ostala imovina). Istina?

Vojvodina je u okviru SRFJ pokazivala najbolje ekonomske rezultate, posle Slovenije - zar ne? Po mojim istrazivanjima za odbranu magistrature to je tacno. PA ako je tako, zasto treba menjati?

Crna Gora, koja ima oko 700 000 hiljada stanovnika je mogla da bude republika u SFRJ, i u SCG, i sada opstaje kao samostalna drzava, zar ne?

Cenima Vasa misljenja, ali ako nesto pokazuje dobre rezultate u formi i oblicima koje ima, nije mi jasno zasto bi to trebalo menjati.
Saša Radulović Saša Radulović 21:47 05.05.2009

Re: Budzet i porezi Vojvodine

U promišljanju bilo kakvih rešenja, moramo voditi računa o "gravitacionim pitanjima". Reper nikako ne može biti Jugoslavija i šta je tu bolje od čega radilo.

"Gravitaciona pitanja" u promišljanju regionalizacije su npr.:
- koliko pokrajina ima California
- koliko pokrajina ima Ontario
i slična.

Koliko nivoa vlasti imaju ove države, koliko skupština imaju, gde je vlast, gde su nadležnosti? Sada, koliko stanovnika i BDP imaju California i Ontario, a koliko Srbija?

"Gravitacija" je: nas je 7.5 miliona. Manji smo od većeg grada. A sa većim gradom administrira gradonačelnik i službe.

Ovu "gravitaciju" nikako ne možete izbeći. Naravno da je moguće živeti i u ovakvoj državi. Očigledno živimo.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana