Procurele su informacije da je u Banjaluci popisana 199 991 osoba, u Bijelјini najmanje 115 000, u Prijedoru 97 000, u Doboju oko 77 000 lјudi. To su uglavnom nešto manje cifre od ‘naduvanih' procena Demografije RS koje su pokazivale da u opštini Banja Luka živi 224.647 stanovnika, u opštini Bijelјina 109.211 stanovnika, u opštini Prijedor 98.570, a u opštini Doboj 80.464 станovnika. Procene su i da je u Srebrenici popisano 15,3 hiljada ljudi (za sada minimalno vode Bošnjaci sa 7800, ali će odlučiti ‘kojih' će više biti ‘obrisano'). Međutim, sve ove cifre, kao i za one za opštine, pre svega, jugozapadne BIH, odnose se na broj popisanih, a ne na stalno stanovništvo, koje može biti samo malobrojnije. Treba napomenuti da je stvarni broj stanovnika daleke 1991 bio za 6% manji od famoznih 4 370 hiljada, jer su tada upisivani oni na 'privremenom boravku' u inostranstvu. Tako je npr. Banja Luka imala 186,7 hiljada stalnog stanovništva pre 22 godine, a ne 195,6 hiljada.
Najnovije informacije 'sa terena' govore da je npr. u opštini Čitluk popisano 18.227 (što ukazuje da veliki broj stanovnika nema BH državljanstvo ali tu živi), u Sanskom Mostu čak 47 hiljada ljudi (došao veliki broj iz inostranstva koji nemaju čak ni CIPS dokumenta), u Konjicu 27.864, Jablanici 10.580, Mostaru 111.336, Prozoru čak 16.297, Stocu neverovatnih 14.800, Čapljini čak 27.882, Neumu neočekivanih 4.928, Bugojnu 34.559. Na RTRS se pojavio podatak da je stalnih stanovnika u BIH ‘samo' 3,3 miliona, dok se na sarajevskim medijima barata cifrom od 3,7 do 3,8 miliona popisanih, od kojih je navodno 54% Bošnjaka (na prošlom popisu bilo ih je 44%).
Konačni podaci znače se tek za dva, dva i po meseca, ali se čini da će ipak upisivanje dijaspore povećati populaciju BIH, jer su mnogi od onih koji nisu stalnih (‘uobičajeni' kako se kaže u statistici) stanovnici BIH biti popisani kao takvi, i to posebno kod Bošnjaka i u manjoj meri Hrvata (i još manjoj meri Srba, kao npr. u Bijeljini). Za sada možemo samo procenjivati koliki bi to broj mogao biti, odnosno koliko će stanovnika Agencija za statistiku BIH premestiti u ne-stalnu populaciju (dijasporu). Verovatno je da bi BIH oficijelno mogla imati oko 3,5 miliona stanovnika (plus minus 100 hiljada), s tim što je realan broj za skoro desetinu manji.
Kada su u pitanju entiteti RS bi mogla imati oko 1,1 milion, odnosno maksimalno 1,2 miliona ako se doda populacija koja je dijaspora, a biće tretirana kao stalno stanovništvo (naime, računa se da je broj popisanih Bošnjaka u RS za 60 do 70 hiljada veći od stalne populacije koja, prema statistikama nataliteta, mortaliteta i izbornim rezultatima, čini oko 7-8% RS). Može se računati da će i deo Srba i Hrvata koji nisu stalno prisutno stanovništvo biti upisan u stalnu populaciju. Banja Luka bi posle umanjivanja navodno popisanih 199 991 mogla biti na nekoliko hiljada manjem broju, što korespondira sa stopom nataliteta od 10 promila koji taj grad ima (oko 2 hiljade rođenih godišnje prosečno). Kako RS ima 9,9 hiljada živorođenih i procenjen realan natalitet sličan onom u Srbiji (oko 9 promila) može se projektovati stalna populacija manjeg entiteta na oko 1,1 milion, ne računajući (ne mali) deo upisane dijaspore.
FBIH će ove godine imati broj živorođenih između 20,5 i 21 hiljadu, što bi uz stopu nataliteta od oko 10 promila ukazivalo da u ovom entitetu živi oko 2,1 milion stanovnika. Imajući u vidu da preliminarne cifre pokazuju da je popisan znatno veći broj ljudi ne bi bilo iznenađenje da oficijelna cifra za FBIH bude blizu 2,3 miliona stanovnika. Brčko bi moglo imati realno oko 65 hiljada stanovnika, ali nije isključeno da zbog znatno većeg broja popisanih taj broj bude za 10 do 20% veći.
Kada su u pitanju ostali čini se da su oni, zahvaljujući pre svega Bosancima te Romima, negde između 4 i 5% na nivou BIH. Konačni rezultati, koji će verovatno stalnu populaciju uvećati za desetak procenata, po svemu sudeći pokazaće da su Bošnjaci skoro na polovini, da je procenat Srba 32 do 33, a da Hrvati čine blizu 14% BH populacije. Neće biti iznaneđenje ako u RS Bošnjaci dostignu 12% stanovništva (sa najvećim, možda i većinskim, udelom u Srebrenici i Vukosavlju), dok bi u Distritku Brčko Srbi trebalo da budu tanka relativna većina.