Biz| Društvo| Ekonomija| Život

Srpski BDP pc: Dvesta godina relativne stagnacije

Goran Nikolić RSS / 15.09.2014. u 15:05

U skladu sa podacima EUROSTAT-a srpski BDP po kupovnoj moći (po stanovniku) je 2013. bio 2,8 puta niži od evropskog proseka. Stvarna potrošnja po stanovniku, kojom se preciznije meri životni standard (uključuje i zdravstvene i obrazovne usluge, koje se direktno ne plaćaju), niža je za skoro dva i po puta od proseka zemalja EU, što je praktično nepromenjeno u odnosu na nivo 2008. Znatno lošije stojimo od Bugarske i Rumunije koje su grubo duplo slabije od evropskog proseka po BDP po kupovnoj moći (ove dve zemlje imaju nešto bolju poziciju u okviru EU gledajući stvarnu potrošnju po stanovniku). Hrvatska i Slovenija već izgledaju nedostižno sa čak tri, odnosno četiri, petine evropskog proseka po oba pokazatelja.
Ova slika i nije tako loša, poredeći je sa onom koju stvara BDP po tržišnim cenama. Naime, Srbija je stvarala nešto ispod 6 hiljada dolara po stanovniku 2013, što je skoro šest puta niže od proseka EU (i više nego duplo manje od Hrvatske ili Mađarske, te skoro četiri puta manje od slovenačkog proseka). Ova razlika u pokazateljima je posledica nivoa prosečnih cena roba, ali pre svega usluga, koje su u Srbiji ipak neuporedivo (grubo dvostruko) niže. Npr. poznato je da naši iseljenici uglavnom odlazak kod zubara ili pedikira ‘čuvaju' za posetu otadžbini.
Ono što dodatno obeshrabruje je ova godina, u kojoj će Srbija beležiti pad BDP, za razliku od većine zemalja EU, a i naših istočnih suseda. To će dodatno produbiti razliku između BDP u Srbiji i Bugarskoj i Rumuniji, gde je BDP po kupovnoj moći 2013 iznosio 14,5 odnosno 13,4 hiljada dolara per capita, za razliku od 11 269 dolara kod nas. Ako pak opravdano ukalkulišemo neobračunati deo sive ekonomije u naš BDP (što za oko desetinu povećava BDP Srbije), mi i dalje ostajemo ispod komšija sa kojima se najčešće poredimo (Hrvati, sa čak 18,2 ‘tisuće' dolara, su daleko ispred).
Međutim, iako ove brojke izgledaju zabrinjavajuće treba naglasiti da u novovekovnoj državnosti naše zemlje, koja traje oko dva stoleća, situacija skoro nikada nije bila značajnije bolja. Naime, podaci čuvenog američkog ekonomskog istoričara Angusa Medisona (koji koristi dolare stalne kupovne moći za vrlo dug period) ukazuju da je nivo GDP po kupovnoj moći u našoj zemlji, izuzevši 70-e, praktično konstantno na evropskom začelju, gde se iza nas po pravilu nalazi Albanija. Npr. 1870. Srbija se sa 551 procenjenih dolara, slabije kotirala i od carske Rusije, duplo slabije od Mađarskog dela Austro-Ugarske, te lošije od Rumunije. Dve decenije kasnije situacija je slična, kao i 1913. Pred sam početak Drugog svetskog rata (1938) konačno prestižemo Rumuniju, ali nam je životni standard duplo slabiji od mađarskog ili poljskog, te čak četiri puta niži od onoga u zemalja Zapadne Evrope.
Istorijski najbolja pozicija, pomognuta silnim zaduživanjem, je godinu pred smrt Broza kada Srbija sa 6430 dolara bolje stoji od Rumunije, Bugarske, Mađarske, Poljske, i tek dva puta slabije od proseka zapada Evrope. Do 1990. situacija se blago pogoršala (6199 dolara, što je oko dve petine proseka Zapadne Evrope, i još uvek bolje od istočnih suseda). Nakon toga kreće sunovrat, koji je zaustavljen 2000, ali nakon čega nije usledio napredak brži od proseka zemalja centralne i jugoistočne Evrope.

Tagovi



Komentari (21)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Filip Mladenović Filip Mladenović 16:42 15.09.2014

Političke stranke kao ključni uzrok!

U čitavom regionu, a naročito u Srbiji, političke stranke su glavni generator ekonomske i društvene stagnacije.

Bez korenitih promena ovdašnjih političkih stranaka, koje su svojim ustrojstvom i praksom mafijaške tvorevine, sa izraženim sindromom "vođe", dakle i nedemokratske, nema ni skorog rasta BDP i životnog standarda!
mariopan mariopan 19:43 15.09.2014

..

Može se reći da smo mi na ovakav siromaški život zapravo svikli pa nas je teško potamaniti glađom?

Onda da ne brinem.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:37 15.09.2014

Не...

To će dodatno produbiti razliku između BDP u Srbiji i Bugarskoj i Rumuniji, gde je BDP po kupovnoj moći 2013 iznosio 14,5 odnosno 13,4 hiljada dolara per capita, za razliku od 11 269 dolara kod nas. Ako pak opravdano ukalkulišemo neobračunati deo sive ekonomije u naš BDP (što za oko desetinu povećava BDP Srbije), mi i dalje ostajemo ispod komšija sa kojima se najčešće poredimo (Hrvati, sa čak 18,2 ‘tisuće' dolara, su daleko ispred).

... ово готово ништа неће променити ситуацију, јер све побројане земље имају висок ниво сиве економије, тек који проценат нижи него наш, видети ОВДЕ. Укључивање сиве економије у наш БДП тражи да се укључе и сиве економије поменутих земаља, а тако се разлика у БДПу задржава на мање више истом ниову.
svarog svarog 09:23 16.09.2014

Re: Не...

Mislim da zemlje EU u statistiku nacionalnih računa uključuju procene sive ekonomije, a mi ne
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:35 16.09.2014

Re: Не...

mariopan mariopan 11:11 16.09.2014

pitanje

Čitam preporuku fiskalnog saveta Vladi za hitnu i mnogo oštriju štednju ( još manje plate i penzije ) slažem se da je hitna štednja neophodna, ali ...šta misliš Gorane, u ovako teškoj situaciji i sa tolikim siromaštvom u Srbiji, kako bi se mogao pravednije raspodeliti teret krize na sve nas u Srbiji a da se ne pomori glađu ono sirotinje koje i sada jedva drži glavu iznad vode?

westvleteren westvleteren 13:37 16.09.2014

Re: pitanje


kako bi se mogao pravednije raspodeliti teret krize na sve nas u Srbiji a da se ne pomori glađu ono sirotinje koje i sada jedva drži glavu iznad vode?


Ja imam predlog. Kazu, prosecna penzija je 20000. Hajde svima da damo jednako po 18000. Usteda 10% i generacijska solidarnost na delu.
mariopan mariopan 14:18 16.09.2014

Re: pitanje

westvleteren

kako bi se mogao pravednije raspodeliti teret krize na sve nas u Srbiji a da se ne pomori glađu ono sirotinje koje i sada jedva drži glavu iznad vode?


Ja imam predlog. Kazu, prosecna penzija je 20000. Hajde svima da damo jednako po 18000. Usteda 10% i generacijska solidarnost na delu.

Nemam ja ništa protiv, moja penzija je manja od toga

To uglavnom ne dozvoljavaju oni koji imaju daleko veće penzije, plate ili neke druge prihode kojih se ne odriču taman svi u zemlji pocrkali od gladi.

Rupa je prevelika da bi je samo to zakrpilo, zato što nisu u pitanju samo penzije nego sva primanja svih zaposlenih u zemlji.

Šta ćemo sa glomaznom i preskupom administracijom, stranački zaposlenim a nepotrebnim kadrom, raznim agencijama za rupu na saksiji, korupcijom...rasipanjem na drugoj strani?

Nije isto kada se od onoga ko mnogo zarađuje ili ima velika primanja na drugi način, uzme nešto, i kada se čak i samo malo uzme od onoga ko nema ni sada, nema ni za goli život.

Ta tanka crta neke ljude i njihovu decu deli od mogućnosti da fizički prežive.
Pri tom ne mislim samo na penzionere, mislim na radnike na minimalcu sa decom, porodice koje i sada teško preživljavaju.

Svi predlažu linerano smanjenje, svima da se uzme isti procenat, valjda ih je mrzelo da sednu i računaju, jer nije svima isto u životu kada se svima isto u procentima uzme.

Nekoga to košta samo malo manje luksuza a nekoga košta golog života.
TO nije isto.

Ne može da se krene u takve rezove a da se ne podupre i podrži na neki način ( nekim socijalnim programom) ono što je najsiromašnije u zemlji?
A mi takve programe nemamo?
westvleteren westvleteren 14:30 16.09.2014

Re: pitanje



Svi predlažu linerano smanjenje, svima da se uzme isti procenat, valjda ih je mrzelo da sednu i računaju, jer nije svima isto u životu kada se svima isto u procentima uzme.


Da su hteli ne bi mogli da smisle nepravednije resenje.


Nemam ja ništa protiv, moja penzija je manja od toga


Sramota je sto vi morate da zivite sa manje od 18000 mesecno a razni vojni penzioneri imaju i po 100000. Ujednaciti lepo svima.


Šta ćemo sa glomaznom i preskupom administracijom, stranački zaposlenim a nepotrebnim kadrom, raznim agencijama za rupu na saksiji, korupcijom...rasipanjem na drugoj strani?


Nasi problemi poticu od loseg obrazovanja. Prevelik procenat stanovnistva ima razne beskorisne kvalifikacije i nisu sposobni da rade nista osim administracije, pri tome su suvise sujetni da bi se bavili nekom poljoprivredom ili zanatom, a istovremeno su i suvise tvrdoglavi i nesigurni da bi poceli da uce nesto korisno. Takvi ljudi dakle, mogu da rade ili na izmisljenim radnim mestima ili da sede na socijalnoj pomoci. Neko ce reci, odpustiti neradnike, ali na zalost takvih je previse. Nisu ni oni sasvim krivi, oni su prosto produkt sistema u kome su odrastali.
highshalfbooze highshalfbooze 10:25 17.09.2014

Re: pitanje

Nemam ja ništa protiv, moja penzija je manja od toga


Ja sam do njegovih godina starosti više stekla (materijalno) u ovoj raspaloj državi a nemam tako impozantnu karijeru kao Radulović...zar ne misliš da tu nešto nije u redu?

Upravo zato mu ne verujem.


Kako neko ko ima penziju manju od 20000, pa je prema tome i imao svojevremeno dohodak, može da stekne (materijalno) u svom radnom veku? Moja majka ima veću penziju od 20000, i znam kolika joj je bila plata, sa srednjoškolskom spremom.
mariopan mariopan 12:06 17.09.2014

Re: pitanje

highshalfbooze
Nemam ja ništa protiv, moja penzija je manja od toga


Ja sam do njegovih godina starosti više stekla (materijalno) u ovoj raspaloj državi a nemam tako impozantnu karijeru kao Radulović...zar ne misliš da tu nešto nije u redu?

Upravo zato mu ne verujem.


Kako neko ko ima penziju manju od 20000, pa je prema tome i imao svojevremeno dohodak, može da stekne (materijalno) u svom radnom veku? Moja majka ima veću penziju od 20000, i znam kolika joj je bila plata, sa srednjoškolskom spremom.



Nemam ja nikakvo bogatstvo ali imam svoju kuću.
Već to je više od onoga što je SR prijavio da ima i na to se odnosio moj komentar. On je prijavio da nema ništa. Svako ko ima više od ništa, ima više od njega, odnosno ima više nego što on (kaže da) ima.

Može da stekne ako mnogo i dugo (vremenski) radi sve što može za dobrobit svoje porodice. Važnije je da se ne rasipa i pametno troši nego da se mnogo ima.

Plate su nam bile solidne. Vreme u kome smo radili bilo je ekonomski stabilno i vrednost plata je bila takva da nam je trebala trećina prihoda za život a sve ostalo je moglo da se uzida u kuću. trećina zato što smo imali svoju hranu koju smo sami proizvodili.

Prvo smo 1973 godine napravili malu i lošu kuću od polovnog materijala da izađemo iz kirije, tada smo imali samo jednu platu pa bolje nismo ni mogli. Kada sam se i ja zaposlila pa smo imali dve plate počeli smo da gradimo novu kuću. Sve vreme smo živeli u toj maloj a gradili novu polako ( 20 godina), brže nismo ni mogli, nismo imali para za to.

Hranu smo proizvodili sami, velika bašta i svinjci ( 20 godina sam neprekidno imala po dve krmače prasilje, prodaš prasiće, nešto uhraniš za sebe i imaš hranu za porodicu, na to ne trošiš ništa osim svog rada)...osim toga svoje voće i povrće, pilići, ćurke, inkubator ( svaka tri dana pilići za prodaju)... sin kao učenik sklapao pokere za lokalne Gazde i zarađivao više od mame i tate zajedno.....i tako dalje i tako bliže.

Radila je cela porodica. Moja deca su od desete godine radila sve zajedno sa nama i u bašti i oko stoke i na mešalici za beton. Majstore nismo plaćali, sve to smo lično radili, ili su prijatelji i rodbina uradili na "mobu", kupovali smo samo materijal i gradili je maltene 20 godina... dovršavala su je deca platama koje su zaradili u inostranstvu, gde su otišli pre 18 godina....i tako sada imaju kuću. Ta kuća nije u Beogradu i zato je mnogo jeftinija nego što možda neko zamišlja, nije ni skupa ni prevelika, obična porodična kuća kakve imaju i moje komšije.

Moja penzija je tolika zato što sam uzela porodičnu kada je umro moj muž, moja bi bila od ove manja za 1000 dinara. Da je živ imao bi prosečnu, oko 24 000 dinara za 40 godina rada (+ 2 meseca i dva dana) bez dana bolovanja? Ni od toga danas ne bi mogao da preživi da je živ.

Sad bi svi hteli da imaju sve, sad i odmah. A nama svima je za to trebalo skoro 30 godina rada, rada cele porodice.

Eto tako može.
Pozdrav

edit

Ovo što sam opisala smatram jedinim načinom da ljudi prežive vremena koja nam dpolaze, svi moraju nešto da rade, ono što mogu, i da upotrebe sve svoje resurse za preživljavanje. Mi smo tako preživeli sve one krizne godine, nema drugog načina. Mnogo rada, planiranja i pažljivog trošenja onoga što se ima.
highshalfbooze highshalfbooze 13:44 17.09.2014

Re: pitanje

Ma dobro, nisam ja komisija za poreklo imovine. Nisam tražio bilo kakvo opravdanje. Nego me uvek štrecnu takve stvari... kako neko ko je uvek sa platom ispod proseka, posle sa penzijom iznad proseka... tu nešto ne štima nikako.
Nego što se Saše tiče, pa ako je tvoj muž prepisao sve na tebe, zašto i on ne bi mogao na svoju ženu. Ne vidim ništa čudno u tome.
Dopuna: Nemoj da shvatiš da te prozivam za nešto, posle se malo pokajah što sam poslao gornji komentar.
mariopan mariopan 14:13 17.09.2014

Re: pitanje

highshalfbooze
Ma dobro, nisam ja komisija za poreklo imovine. Nisam tražio bilo kakvo opravdanje. Nego me uvek štrecnu takve stvari... kako neko ko je uvek sa platom ispod proseka, posle sa penzijom iznad proseka... tu nešto ne štima nikako.
Nego što se Saše tiče, pa ako je tvoj muž prepisao sve na tebe, zašto i on ne bi mogao na svoju ženu. Ne vidim ništa čudno u tome.
Dopuna: Nemoj da shvatiš da te prozivam za nešto, posle se malo pokajah što sam poslao gornji komentar.

Nije prepisao ništa na mene, imam svoj deo zato što sam ga zaradila i od početka je upisano pola na mene, a njegov deo ćemo nasleđivati deca i ja kada rešimo to da obavimo u sudu. Kada govorim o onome što ja imam kažem da ja imam pola kuće i placa, recimo, to je lično moje.

Za SR nisam ni znala da je nešto imao pa prepisao ženi, to je sada rekao a ranije nije pominjao ( ili ja za to ne znam). Ner znam koliko blogera zna za to? Šta je bio problem da to odmah kaže? Čemu takva misterija kada je normalno da čovek njegovih godina ima nešto svoje, zarađeno?

Kao što vidiš ja nigde nisam pomenula njegovu porodicu ( niti bih) pa tako njegov komentar gde kaže da pominjemo ( prozivamo)i njegovu porodicu jednostavno nije istinit.

On je tada bio javna ličnost, ministar, i normalno je da se za to interesujem. Nije jedini za koga sam to isto pitala ali je prvi koji nema ništa pa mi je to bilo čudno....druge sam više pitala obratno - odakle im sada kada nisu imali pre? A takvih je koliko hoćeš, pa ko se na mleko opeče taj i na jogurt duva.
jerry307 jerry307 19:55 16.09.2014

Go west

Često se govori da je naš BDP u stvari veći ali zbog neobuhvatanja sive ekonomije izgleda uporedo manji kada ga poredimo sa drugim državama. U kojoj meri je to opravdano zato što sve države imaju sivu ekonomiju?
Nevešću primer Slovačke. Uvreme kada je srušen Berlinski zid, Slovaci su ostvarivali 55% BDP po stanovniku u poređenju sa Austrijom, početkom 90 se odigrao prvi i najveći talas privatizacije i tranzicione pljačke kada im je BDP po stanovniku pao na oko 45% Austrijskog i od tada poslednjih 20 godina beleže rast tako da su sada na oko 65% Austrijskog BDPa. Srbija trenutno ostvaruje oko 30% BDPa u poređenju sa Austrijom što je ravno katastrofi. U redovnim izveštajima MMFa se predviđa da će Albanija sustići Srbiju u visini BDPa po stanovniku za 6 godina. Makedonija i Crna Gora su već prestigli Srbiju. Šanse Srbije da uhvati priključak i počne da se vraća na normalne nivoe je po meni minimalna s obzirom na zaduženost države, sve moguće strukturne dizbalanse i na staro stanovništvo koje je sve starije i starije.
westvleteren westvleteren 11:54 17.09.2014

Re: Go west

Šanse Srbije da uhvati priključak i počne da se vraća na normalne nivoe je po meni minimalna s obzirom na zaduženost države, sve moguće strukturne dizbalanse i na staro stanovništvo koje je sve starije i starije.


Nemoj tako,
ako Dveri ili neki slicni talibani dodju na vlast, pa propisu da svako mora da ima po cetvoro dece, ima natalitet da skoci nebu pod oblake. A cim ti novi baby-boomeri odrastu eto nama i boljeg standarda i sigurnih penzija.
frank_rizzo frank_rizzo 07:00 17.09.2014

200 godina recesije&depresije

to je vec 1 genetski problem
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 07:38 17.09.2014

Re: 200 godina recesije&depresije

frank_rizzo
to je vec 1 genetski problem

Још нису открили да постоји такав ген :)
frank_rizzo frank_rizzo 09:13 17.09.2014

Re: 200 godina recesije&depresije

Predrag Brajovic
frank_rizzo
to je vec 1 genetski problem

Још нису открили да постоји такав ген :)


nesto postoji definitivno - uostalom kako objasniti stagnaciju? moja teorija je da su srbalji prodavali svinje karadjordju jeftino koji ih je preprodavao austrijancima za profit. kad su srbalji culi za to, odlucili su da zauvek ukinu profit I/ili ga ravnopravno dele
deset_slukom deset_slukom 09:53 17.09.2014

Re: 200 godina recesije&depresije

frank_rizzo

nesto postoji definitivno


Tradicija, mentalitet, sticaj istorijskih okolnosti.
nim_opet nim_opet 17:12 17.09.2014

Re: 200 godina recesije&depresije

frank_rizzo
Predrag Brajovic
frank_rizzo
to je vec 1 genetski problem

Још нису открили да постоји такав ген :)


nesto postoji definitivno - uostalom kako objasniti stagnaciju? moja teorija je da su srbalji prodavali svinje karadjordju jeftino koji ih je preprodavao austrijancima za profit. kad su srbalji culi za to, odlucili su da zauvek ukinu profit I/ili ga ravnopravno dele


Genetski nije - socijalno je. Cuj, ni ove druge drzave na Balkanu (ne racunajuci ex-Yu) se nisu nesto mnogo promenile, ali nesto nisam siguran da su bas stagnirale 200 godina. Jedna od varijabli koje bodu oci je da su se i Bugarska i Rumunija i Grcka, manje vise etnicki i teritorijalno odlucile gde su i sta su posle balkanskih ratova (ne racunam teritorijalne promene za vreme I i II sv. rata). Srbija, nije. Ne samo geografski nego i ideoloski - iako u Bugarskoj postoji iredentisticka struja koja prica o Makedoniji, Nisu i sta znam cemu sve drugom, u Rumuniji o "quadrilateralu" oko Varne i Moldaviji itd, te struje nisu uticajne kao one koje su 1915/1918/1929/1944/1989 itd definisale i redefinisale i redefinisale ko je i sta je stanovnistvo Srbije, gde se Srbija nalazi itd. Posto se energija trosi na takve diskusije, stalno se odrzava neizvesnost itd, onda se kreira i ekonomski ambijent u kome dugorocno planiranje nema smisla, ulaganje u obrazovanje nema smisla, akumulacija kapitala nema smisla itd.
guderian guderian 20:09 21.09.2014

Srpska posla

Na osnovu raspoloživih informacija, koje su veoma oskudne zbog veštih političkih spinovanja, nismo u stanju da damo kostruktivane predloge putem kojih bi mogli da se reše postojeći makroekonomski problemi.

Iako veoma neinformisan, nije mi teško da zaključim da stanje u kome se nalazimo predstavlja direktnu posledicu političke neodlučnosti i želje da se ostane na vlasti pošto-poto.

U gore navedenom tekstu jasno se vidi da ukoliko u skorijoj budućnosti izostane implementacija odgovarajuće ekonomske politike sledi nam grčki scenario.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana