Međutim,
mlatisaДруштвом управљају власници средстава за рад. Бар тако каже Марксистичка теорија. Код нас постоји и доза феудализма где постоје локални моћници који скоро све контролишу осим слободе кретања, а питање је и када ће се тога сетити. Од неке такмичарске економије нема ништа, осим ако нешто промакне непримећено. Такав је био и ИТ сектор, али су, изгледа, почели да га регулишу. Поред тога, постоји и трећи аспект који се односи на утицај од стране других ентитета (држава) које додуше представљају трансмисију власника средстава за рад, али оних страних. Колико ја видим, заинтересовани актери су намерни да ствари остану баш овакве. Осим ако се домаћа привреда не притисне систем за омогућавање фер тржишне утакмице.
Dobri poznavaoci ekonomije privrednog rasta i razvoja kažu da bi na vaše pozicioniranje u društvu najviše trebalo da utiču vaše sposobnosti i sreća; na žalost miljama smo daleko od toga, jer je njihov uticaj tek 20%
Код нас постоји и доза феудализма где постоје локални моћници који скоро све контролишу осим слободе кретања, а питање је и када ће се тога сетити.
arianna ... Srbiju danas mnogi doživljavaju kao feud koji je prodat za deponuju svog djubreta iz EU, ma koje vrste ono bilo.Tako da ni socijalno-društveni život nije poštedjen ove pošasti. Poslednji, koliko-toliki, uredjeni sistem na ovim prostorima je bio SFRJ koji je mogao preneti uticaj na one jedinke cije urodjene genetske predispozicije naginju ka urednosti i stabilnosti sistema. Nažalost, ovakav broj jedinki je minoran u odnosu na populaciju koja se planski "dezorijentise" i kojoj se svesno usadjuje drugi sistem vrednosti, sa dugoročnim ciljem asimilacije u beizimeno globalisticko drustvo, baz ikakve samosvesti, morala, sistema vrednosti ...
Sebičnost je nesumnjivo doprinela da čovek iz pećine dođe do vasionskog broda. Međutim, ekonomija nije sve; ekonomisti ne treba da vode čovečanstvo, odnosno da određuju šta su globalni prioriteti. Idealno bi bilo tu ulogu, iz ruku političara i delimično biznismena i vojne elite, predati u ruke sociologa, antropologa, politikologa i ostalih intelektualaca vezanih za humane nauke.
jinks Sebičnost je nesumnjivo doprinela da čovek iz pećine dođe do vasionskog broda. Međutim, ekonomija nije sve; ekonomisti ne treba da vode čovečanstvo, odnosno da određuju šta su globalni prioriteti. Idealno bi bilo tu ulogu, iz ruku političara i delimično biznismena i vojne elite, predati u ruke sociologa, antropologa, politikologa i ostalih intelektualaca vezanih za humane nauke. Dobro, ali bi slično neko mogao da kaže da je sebičnost doprinosila i u suprotnom pravcu. Jer pitanje je i da je, na primer, sebičnosti bilo manje (što je verovatno, ako ništa drugo ono gledajući statistički, nemoguće) da li bi možda već sada leteli vorp brzinama i imali portale ka drugim univerzumima :) Takođe, vezano za glorifikovanje ljudi iz humanističkih nauka - ko uopšte i može da vam garantuje da i oni ne mogu u suštini biti motivisani nekim sebičnim interesima. Tako da je verovatno odgovor na vaše pitanje koja bi to struka bila sposobna da osmišljava budućnost sveta i da istovremeno uređuje njenu sadašnjost (a da opet bude potpuno nesebična i puna empatije prema svima) je - nijedna, jer trenutno takva verovatno ni ne postoji, a verovatno nikada i neće moći da se osmisli - formalni oblik upravo takve struke. Mislim, to mu verovatno i dođe kao neka vrsta svetog grala, kako uopšte i doći do takvih ljudi.
Takođe, vezano za glorifikovanje ljudi iz humanističkih nauka - ko uopšte i može da vam garantuje da i oni ne mogu u suštini biti motivisani nekim sebičnim interesima.
Али Горанов текст ипак има једну значајну поруку, која се код нас ретко чује
jinksАли Горанов текст ипак има једну значајну поруку, која се код нас ретко чује Naravno ... ali i dalje ostaje pitanje kako uopšte društveni dogovor o kome govorite nastaje. Da li ga nose samo određeni slojevi društva i struke, ili ko već.