Životni stil

Narodna basna

babmilos RSS / 12.06.2016. u 08:50

Ah... Indukovanje stvarnosti... Omiljena disciplina prevaranata svih boja... 

Svake subote, u našem ili čiji li već dnevnom listu Politika, pojavljuju se tekstovi omiljenog psihologa serbskog Zorana Milivojevića. Ovaj pouzdani čovek, koji je svesrpsku slavu poneo stajući u odbranu tradicionalnih metoda obračuna sa ekstremnim slučajevima ponašanja naših naslednika, kao i uz suštinsku pomoć unogupucajuće srbijanske samozadovolj(e)ne stručne psihološke javnosti, slaže svoje tekstove u najboljem maniru životnih učitelja: red sistematskog podilaženja očima prosečnog čitaoca, red povremenih prekora zabiberenih dovoljnom količinom zdravog razuma. I tako u krug. Na primer, slavni tekst Odnos prema životinjama uvaženi g-din Milivojević je započeo sledećim rečima:

Da li životinje imaju dušu? Životinje se tako nazivaju zato što jasno pokazuju da su žive, ali da li je duša isključivo svojstvo čoveka?

Teška su ovo pitanja, pa pre nego što krenemo da ih bistrimo, valja pustiti kakvu zgodnu muziku:

 

 Dakle i pre svega, Milivojević o duši piše kao o nesumnjivom atributu čoveka. I svakako, kako bismo drugačije dušu shvatili? Narod lepo kaže kako mu je, u trenucima iscrpljenosti, duša u nosu. Ljudima koji teraju bez milosti se prigovara imaš li duše? Poznati holivudski film 21 gram objašnjava kako su precizna merenja pokazala da ljudi u trenutku umiranja izgube masu navedenu u naslovu - što ne može biti ništa drugo do masa duše. Sve ovo ukazuje da tu ima nešto, a to nešto mora biti duša. Zrno mističnog, to je prvi korak u poslu svakog životnog učitelja.

Pošto je u tekst duša uvedena kao nešto o čijem postojanju nema potrebe diskutovati, onda se taj pojam širi na pojave oko nas, ali pažljivo, isključivo na životinje. Neće Zoran da se bavi dušom drveta ili televizora, to ne dolazi u obzir jer radar životnog učitelja zna da se ljudi na takve stvari ne pecaju. Zašto samo životinje? Nastavak teksta dalje odgovor:

Siguran sam da bi se većina složila sa tvrdnjom da neke više životinje sasvim sigurno imaju dušu - a pogotovo vlasnici nekog kućnog ljubimca. Iako životinjska duša po stepenu svoje razvijenosti nije ni blizu ljudske duše, ipak je duša - duša.

Dakle, Zoki ne samo da je zainteresovan za postojanje duše samo kod životinja, već samo kod nekih viših životinja. U tekstu se dalje ne govori koje su to neke više životinje, ali se priča skreće ka kućnim ljubimcima. Zašto? Zašto se diskriminišu rakovi, gliste ili hrastovi? Zato što hrast i glista nemaju oči, dok su oči rakova nedovoljne. Pa kakve veze imaju oči i duša, pitaćete? Sram vas bilo, pa valjda znate da je narod odavno rekao da oči su ogledalo duše. U prevodu: nemaš oči, ništa duša.

A ima tome dobrih decenija kako je poštovani profesor Elektrotehničkog fakulteta ućutkivao ljubopitljivi amfiteatar rečima "Kao što svi u sali znaju..." U tom smislu, jasno vam je šta hoću da kažem: kada god se neko duboko zabrine oko posledica mogućnosti da A.V. govori istinu, na delu imamo indukovanje stvarnosti u maniru iskusnog životnog učitelja. Jer, baš kao što je slučaj sa dušom, nemamo nikakvih dokaza da se naš (tehnički) premijer ikada istini približio više od narodne mudrosti: I ćorava koka zrno nađe.

Tagovi



Komentari (151)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

babmilos babmilos 21:31 13.06.2016

Re: Narodna basna

научници нису неки суперморални дивови, већ су подложни истим искушењима као и сви остали. Да ли су потребни примери?

Apsolutno ne.
тривилизовање је физике као науке да се ико позива на законе физике да би се демонстрирало да душа постоји или да не постоји.

Meni ne pada na pamet da dajem mišljenje o pojmu kakav je duša. Po meni je bilo kakva priča o duši ili veoma hrabra ili veoma lukrativna odluka. Bilo kakvo korišćenje zakona fizike ne može da trivijalizuje fiziku. Zakoni fizike važe pod veoma jasnim uslovima i tu nema nikakvog prostora za proizvoljne konstrukcije. Takođe, svaka primena zakona fizike je ponovljiva, pa ne može biti ni ekskluzivna.
Jukie Jukie 08:46 14.06.2016

Re: Narodna basna

babmilos
golubica

Znaš li za bizarni trač po kome je Tesla jeo golubove koje je hranio?

Gradski golubovi su toliko puni raznih otrova koje kljucaju da bi verovatno od tog trovanja imao zanimljive vizije

(kažu da je Luckasti Šeširdžija iz Alise u zemlji čuda smišljen kao stereotip pravih šeširdžija koji su od trovanja metalima sa kojima su radili postajali sve luđi)

(u nekom zoološkom vrtu su došli na ideju da aligatore hrane golubovima koje nahvataju, umesto da im kupuju hranu. Poslali su nekoliko golubova na analizu i ustanovili da su toliko toksični da bi aligatori uginuli kad bi se samo njima hranili)
babmilos babmilos 08:57 14.06.2016

Re: Narodna basna

puni raznih otrova koje kljucaju

I vode koju piju, to se bahati nad kišnicom kao da im je želudac od čelika.
zemljanin zemljanin 09:12 14.06.2016

Re: Narodna basna

golubica

golubicu sam spomenuo kao symbol ... u "priči" o Tesli se indiktivno pojavljuje golubica I to bela - što je direktna veza između duha svetog I zemaljskog ... I tako bi Tesla I dalje vrteo kalemove u svom svom neznanju jer je samo čovek ali mu bog posla golubicu I dade mu znanje ... poenta je vrlo jasna - čovek je ograničen I nemoćan pred realnim I sve što sazna je posledica božje volje

to je I cela ova priča o duši a da niko neće da jasno kaže šta je to duša kod životinja ... šta je to tačno, osećaji, nagoni, samosvesnost, pitomost, mahanje repom, ŠTA? ... jer je to toliko širok pojam da može biti sve I ništa od navedenog ... što naravno otvara vrata za nagađanja I prozvanost svakog da se nametne kao autoritet ... ali malo ko želi da bude precizan, pa da navede da li životinje imaju svest I kavkvu, pa onda da definišemo samosvest, pa da vidimo šta dalje ...

jedina korist ovog komentarisanja je da bi se neko, možda, dosetio da otvori versku zajednicu I pod svoje okrilje preuzme duše kućnih ljubimaca ... em nema poreza em pacijenata ko šaše ...
elenold elenold 21:48 17.06.2016

Re: Narodna basna

babmilos
...
Jednom za svagda: nauka ne izliva veštačku boju u Lepenicu i Đetinju. Ljudi to rade.


Baš me interesuje kako si našao baš Đetinju.
babmilos babmilos 16:00 18.06.2016

Re: Narodna basna

elenold elenold 22:41 18.06.2016

Re: Narodna basna

babmilos
elenold
Baš me interesuje kako si našao baš Đetinju.

http://www.telegraf.rs/vesti/2178270-uzicani-u-strahu-zbog-krvave-djetinje-reka-promenila-boju-postala-skroz-crvena


Kako procitah sada nisu utvrdili uzrok za Đetinju, a navodi se da je ranije to bilo zbog fabrike Cvete Dabić. A za Dunav u Novom Sadu je, koliko se sećam, utvrđeno da je crvena boja od krvi i da potiče od klanice Matijevića.
docsumann docsumann 19:12 12.06.2016

dusha


bez duše si nitko
bez duše si nitšta


amika amika 17:31 13.06.2016

Подилажење и прекори

"slaže svoje tekstove u najboljem maniru životnih učitelja: red sistematskog podilaženja očima prosečnog čitaoca, red povremenih prekora zabiberenih dovoljnom količinom zdravog razuma. I tako u krug."

„омиљени психолог сербски Зоран Миливојевић” већ дуго објављује своје колумне, и тај начин писања – прво подилажење просечности – то је почетак рецепта за колумну, а за оно „ред повремених прекора“ му треба честитати. Сигурно је читан и коментарисан јер му „Политика“ редовно објављује текстове.

А за ВУчића одлично си приметио, такви су и његови говори с тим што он, као и сви усмени приповедачи, понавља и врти исту причу која треба да буде запамћена, са позивањем на здрав разум.
michiganac michiganac 17:53 13.06.2016

Preporuka

Ne znam koliko "duse" u sebi zivotinje nose, ali da iskoristim priliku i preporucim dodatno jedan jos doku, za koji izvjesno vjerujem da ce vam "nahraniti sopstvenu dusu":



..iliti, kako je jedan pogled lovca u oko drugog bica u kojem se upravo gasio zivot, iz korijena promijenilo njegov odnos prema tim istim bicima..
babmilos babmilos 17:58 13.06.2016

Re: Preporuka

kako je jedan pogled lovca u oko drugog bica u kojem se upravo gasio zivot, iz korijena promijenilo njegov odnos prema tim istim bicima.

Veliki sam protivnik lova van potreba golog preživljavanja. Život nije igra, denirovski jedan metak i koješta. Live & let live.
michiganac michiganac 18:18 13.06.2016

Re: Preporuka

Otprilike, o tome je rijec i u ovom gore filmu, i svakako se slazem tu sa vama.

Ali nekad doista postoji i opravdana potreba za izlovom ili odstreljivanjem odredjenih jedinki kad one uveliko narusavaju ekosistem u kom obitavaju.

Npr. recimo u ovom slucaju kad ovakve matore grdosije sistematski tamane ostalu mladj, ili recimo ona najezda aligatora po Floridi, i sl.
babmilos babmilos 18:22 13.06.2016

Re: Preporuka

Ali nekad doista postoji i opravdana potreba za izlovom ili odstreljivanjem odredjenih jedinki kad one uveliko narusavaju ekosistem u kom obitavaju.

Tanak led, ne znam šta da mislim. Verovatno mora, ali takve stvari uvek ostavljaju gorak ukus zadovoljavanja vrhunaravnih potreba Homo Sapiensa.
docsumann docsumann 18:40 13.06.2016

Re: Preporuka

Veliki sam protivnik lova van potreba golog preživljavanja.


čovjek ne mora da ubija da bi preživio (mislim na današnjem stepenu reazvoja).

meso je luksuz čija je cijena ubistvo jednog svjesnog bića koje umje da voli, pati, strahuje, doživljava sreću, ljubav, bol i agoniju.
Jelica Greganović Jelica Greganović 18:25 13.06.2016

.

Da li životinje imaju dušu? Životinje se tako nazivaju zato što jasno pokazuju da su žive, ali da li je duša isključivo svojstvo čoveka?



http://www.cdm.me/zabava/zanimljivosti/svaka-cast-za-novi-zeland-zivotinje-zakonski-priznate-kao-bica-sa-osjecajima
babmilos babmilos 18:28 13.06.2016

Re: .

Ne razumem baš najbolje kakve to zakonske prednosti ima "životinja sa osjećajima"...
apacherosepeacock apacherosepeacock 18:42 13.06.2016

Re: .

Mislim da je nesto zakonski regulisano, to novo sto pise Jelica, kao 'starateljstvo'.
Jedan korak vise od postojecih obaveza zakonskih kad drzis zivotinju(e).

I Holandija ce cini mi se imati raspravu po tom pitanju. Pozdravljam u moje ime.
narcis narcis 18:54 13.06.2016

Re: .

babmilos
Ne razumem baš najbolje kakve to zakonske prednosti ima "životinja sa osjećajima"...

da se začepe usta budalama koje tvrde da životinje nemau dušu.
Jelica Greganović Jelica Greganović 19:38 13.06.2016

Re: .

Ne razumem baš najbolje kakve to zakonske prednosti ima "životinja sa osjećajima"

Pa, valjda to da sa osećanjima ne smeju da se ubijaju i maltretiraju, izbacuju na ulicu, koriste za kozmetičke eksperimente i medicinske, kao do sada.
Što je meni još uvek prilično strašno.
Ja mislim da samo bezdušan čovek može da se pita da li životinje imaju dušu, kao što i samo bezosećajan čovek može da "shvati" da i druga bića, a ne samo čovek, imaju osećanja.
babmilos babmilos 19:54 13.06.2016

Re: .

Jelica Greganović
Ja mislim da samo bezdušan čovek može da se pita da li životinje imaju dušu, kao što i samo bezosećajan čovek može da "shvati" da i druga bića, a ne samo čovek, imaju osećanja.

Ja mislim da samo veoma preduzimljiv čovek može da priča o postojanju duše kod bilo kog živog bića, ali posebno kod životinja i to pre svega kod viših životinja, kao nečemu van svake sumnje.
narcis narcis 20:05 13.06.2016

Re: .

Ja mislim da samo veoma preduzimljiv čovek može da priča o postojanju duše kod bilo kog živog bića, ali posebno kod životinja i to pre svega kod viših životinja, kao nečemu van svake sumnje.

ti očigledno životunje znaš samo sa televizije i zoovrta, ličnog iskustva nemaš, očigledno.
babmilos babmilos 20:13 13.06.2016

Re: .

Opusti se, brate narcise. Što je haski bolji od trešnje? Ako već treba da imamo dušu, onda svi treba da je imamo, od ameba do primata.
narcis narcis 20:15 13.06.2016

Re: .

babmilos
Opusti se, brate narcise. Što je haski bolji od trešnje? Ako već treba da imamo dušu, onda svi treba da je imamo, od ameba do primata.

jebale te trešnje
babmilos babmilos 20:20 13.06.2016

Re: .

Ili zamisli kako je bilo poslednjem virusu velikih boginja. Sam na svetu, bez iđe ikoga.
narcis narcis 20:28 13.06.2016

Re: .

babmilos
Ili zamisli kako je bilo poslednjem virusu velikih boginja. Sam na svetu, bez iđe ikoga.

sad si samo potvrdio da si ustvari prikrivena ameba, taka ti svest/ duša šta ćeš, od toga se ne bega.
babmilos babmilos 20:31 13.06.2016

Re: .

Šta ti je, što si se uzbudio?
Jelica Greganović Jelica Greganović 20:57 13.06.2016

Re: .

Ako već treba da imamo dušu, onda svi treba da je imamo, od ameba do primata.

Ukratko, ako ista postoji, onda je imamo svi. Sa sve bacilima.
babmilos babmilos 21:17 13.06.2016

Re: .

Ukratko, ako ista postoji, onda je imamo svi. Sa sve bacilima.

Dokle god ne znamo da li postoji, duša je pojam koji služi direktnom udaru na emocije, u najboljem maniru fejZbučnog deljenja fotografija životinja sa velikim očima.
nim_opet nim_opet 19:39 13.06.2016

Trece oko

"pogotovo vlasnici nekog kućnog ljubimca. Iako životinjska duša po stepenu svoje razvijenosti nije ni blizu ljudske duše, ipak je duša - duša."

I to pise u Politici...
narcis narcis 20:09 13.06.2016

Re: Trece oko

nim_opet
"pogotovo vlasnici nekog kućnog ljubimca. Iako životinjska duša po stepenu svoje razvijenosti nije ni blizu ljudske duše, ipak je duša - duša."

I to pise u Politici...

znam ja neke ljudi čija svest nije ni približno blizu životinjskoj svesti već drastično ispod i žive bez duše, pa ih ipak tretiraju kao ljude umesto kao beštije.
Jelica Greganović Jelica Greganović 21:09 13.06.2016

Re: Trece oko

http://veggiestyle.info/news/costa-rica-is-shutting-down-all-zoos-and-freeing-every-animal-in-captivity/
principessa_etrusca principessa_etrusca 10:43 14.06.2016

О психологији и педагогији

Нисам читала књиге Зорана Миливојевића, али сам прочитала неколико његових чланака у Политици (мада не и овде дискутовани, о души кућних љубимаца).

На основу тих чланака, намењених најширој публици, посебно о родитељству и васпитању деце, ја никако не бих рекла да он "иде низ длаку читаоцима" јер он пред читаоце-родитеље поставља захтеве, пре свега да преузму родитељску одговорност. Јасно је да је лакше бити родитељ који све дозвољава и не поставља границе, него родитељ који практикује tough love.

Са друге стране сваки чланак који подстиче људе на размишљање о себи, својим поступцима, интеракцијама и мотивацијама је драгоцен.
antioksidant antioksidant 13:07 14.06.2016

Re: О психологији и педагогији

Јасно је да је лакше бити родитељ који све дозвољава и не поставља границе, него родитељ који практикује tough love.

kako si zaključila da je lakše?
babmilos babmilos 05:43 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

ја никако не бих рекла да он "иде низ длаку читаоцима" јер он пред читаоце-родитеље поставља захтеве

Stvar jeste paradoksalna: sa jedne strane on i kritikuje praksu i ukazuje kako bi je trebalo menjati. Ali navedeni faul sa dušom je tako suštinski - slobodno ga možemo porediti sa nesrećnim Teslinim tekstom u kojem "dokazuje" da Mesec nema sopstvenu rotaciju - da mi ukazuje na nešto duboko pogrešno u Milivojevićevom pogledu na svet.
little_radojica little_radojica 07:38 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

tough love...


..не мора да укључује батине. Ја бих рекао да је српско друштво ту негде на граници да ово "не мора" замени са "не сме".
Такође, нема ниједног родитеља који све дозвољава и не поставља баш никакве границе. Али има родитеља који мање или више спретно уз померања или замагљивања граница наметну и припадајући део одговорности, па онда та слобода ради и на корист детета/младца и родитеља. У принципу, нема већег затвора од апсолутне слободе

-Мама, до кад морам да се вратим?
-Немој ме то питати. Остани док је теби лепо, немој ко Пепељуга да побегнеш кад је најлепше, а немој ни да остајеш последњи због других иако ти је досадно. Сам одлучи.
(долази кући у три, мајка као баш гледа телевизију у те ситне сате, не говори ништа, све је кул, али нове боре на њеном лицу говоре довољно како је било њој и како ће јој увек бити кад те пусти да ти сам постављаш границе. И ти то онда више не можеш да не знаш )
principessa_etrusca principessa_etrusca 08:29 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

Никада и не мислим о батинама у контексту tough love, већ можда највише о помагању детету да не иде линијом мањег отпора, рецимо да не игра игрице цео дан, већ да нпр. вежба инструмент, чита, помаже у кући, т.ј. ради нејшто није увек ни забавно, ни лако, али је дугорочно добро за њега. Такође, да родитељ не оправдава дететове грешке, већ да му помогне да из њих нешто научи.
little_radojica little_radojica 09:52 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

Никада и не мислим о батинама у контексту tough love


Добро, али овај Миливојевић тврди да је баш повремено шљапкање по гузи неопходна и легитимна метода да се нека деца усмере.

babmilos babmilos 10:40 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

Добро, али овај Миливојевић тврди да је баш повремено шљапкање по гузи неопходна и легитимна метода да се нека деца усмере.

Rasprava o batinama se vodila na marginama rasprave o zakonskoj zabrani fizičkog kažnjavanja. Ja sam razumeo da je Milivojević zagovarao ostavljanje mogućnosti, ne i neophodnost.
little_radojica little_radojica 11:31 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

babmilos
Добро, али овај Миливојевић тврди да је баш повремено шљапкање по гузи неопходна и легитимна метода да се нека деца усмере.

Rasprava o batinama se vodila na marginama rasprave o zakonskoj zabrani fizičkog kažnjavanja. Ja sam razumeo da je Milivojević zagovarao ostavljanje mogućnosti, ne i neophodnost.


Чињеница је да је неку децу могуће васпитати без телесне казне, али постоје ситуације у којима телесно кажњавање може бити једини или најбољи избор. Када је дете мало, а није у стању да разуме могуће последице својих поступака којима доводи себе или друге у опасност, телесна казна смањује вероватноћу да ће дете поновити поступак. Када је дете агресивно и насилно према другој деци, животињама и одраслима, телесна казна омогућује детету да схвати да и њих боли исто као што и њега боли. И коначно, када дете одбија да прихвати друге казне и да промени понашање, родитељу остаје једино да примени присилу како би контролисао дете”, закључује др Миливојевић>>>ЛИНК.


Доста другачије речено, али то је то. Ако је у неким ситуацијама то једино решење, онда је ваљда и неопходно (такође у неким ситуацијама, тј. како сам ја реко "код неке деце".

Зато су га и нападали и доводили у питање његову стручност (мада је цела та ствар са физичким кажњавањем свакако више став него нешто што проистиче из непобитних научних чињеница), а ова епизода са душом указује да су имали доста основа за тако нешто.
babmilos babmilos 11:48 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

Доста другачије речено, али то је то

Da, to je to. U raspravi je neophodno dati primer, što je način na koji se "ostavljanje mogućnosti" iz aristotelovskog sveta ideja preslikava u stvarnu "neophodnost".
antioksidant antioksidant 12:42 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

Milivojevic prvenstveno zagovara nametanje autoriteta (pa u okviru tog procesa nekad je neophodna i fizicka kazna). U sustini prica o dresuri bez obzira sto je naziva vaspitavanjem. I da, to jeste niz dlaku vecini, ostavlja im prostor gde oni mogu biti dzombe koji imaju svoja pravila.
Sustinski pogresan koncept komunikacije medju ljudima
babmilos babmilos 12:50 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

nametanje autoriteta

Bullseye. Moj klinac upravo odrasta, završio prvi razred. Osnovni problem sa roditeljstvom je što sa jedne strane nemaš iskustva i treba ti pomoć, a sa druge strane pomoć roditeljima je veoma lukrativna delatnost: u knjižari imaš brdo knjiga o vaspitanju, pa čovek ne zna kome da veruje. Gospoja i ja smo rešili da idemo putem stalnog preispitivanja: obazrivo pokušavamo. Pustili smo ga za računar koliko god želi i nije se dobro pokazalo. Ograničili smo računar što se dobro pokazalo. Kada je dobio zadatak da nacrta porodicu, nacrtao je tri osobe iste visine. To je valjda dobro. I tako, borimo se. A i šta bismo drugo?
principessa_etrusca principessa_etrusca 13:12 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

antioksidant
Milivojevic prvenstveno zagovara nametanje autoriteta (pa u okviru tog procesa nekad je neophodna i fizicka kazna). U sustini prica o dresuri bez obzira sto je naziva vaspitavanjem. I da, to jeste niz dlaku vecini, ostavlja im prostor gde oni mogu biti dzombe koji imaju svoja pravila.
Sustinski pogresan koncept komunikacije medju ljudima

Као што рекох, није ми познат Миливојевићев опус, осим у површним цртама, али мислим да захтева од родитеља да преузму одговорност.

У свим ситуацијама неко мора да буде одговоран/ауторитет/арбитар са правом вета. (Нпр. прогнозирани су пљускови, дете хоће на излет, да ли о томе треба са се преговара?)
little_radojica little_radojica 14:26 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

Ograničili smo računar

Како? Озбиљно питам. Мислим, верујем да сте се договорили с њим, да му нисте једнострано укинули приступ, али не верујем да је и он баш искрено гласао за то решење
zemljanin zemljanin 14:48 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

kad su moji klinci bili mali ali u školi, uveli smo čarobnu reč "debata" ... e to je kad ja kažem nešto ne može a neko od dece misli da to nije ispravno ... onda ono kaže "debata" I ima 24 sata da smisli kako da prezentuje svoj slučaj porodici I naravno ubedi sve da je ono u pravu ... supruga I ja imamo po 1 glas a svi klinci samo 1 ... I ako tri puta u mesecu izgubiš debatu, gubiš pravo na debate do sledećeg meseca ... ali ako dokađeš da si u pravu, žena I klnici nadglasaju mene I to je to ... ja priznam grešku I tražim oproštaj uz ono "neću više" I zezaju me narednih nedelja ... u plodnim mesecima svaki drugi dan je debata

pored strehomesnih epizoda, jako pozitivno druženje I teranje dece da raznišljaju ... I da određenu meru/odluku lakše private tj. da je razumeju ... pored toga u toj debate I ja moram da obrazložim razloge ...

super korisno zezanje ... nije iz knjige, to smo smislili u nekom trenutku I tako se lepo primilo da nemam reči ...

EDIT. u stvari, klinci, sad već ozbiljni mladi ljudi, kažu da je to najvažnija stvar koja im se desila ... to pravo da kažu I ta obaveza da ne lupaju I posledica da razumeju ... uz naravno nezaboravna zezanja
babmilos babmilos 14:51 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

Како? Озбиљно питам

Zaista smo razgovarali da mu smeta, da lošije piše i čita od drugara jer ne vežba dovoljno i čovek je prosto prihvatio da smanjimo računar na par sati dnevno. Prve dve nedelje sam držao Family filter od 7-9 ujutru (od 9 ide u školu). Pisanje i čitanje se popravilo, učiteljica ga je pohvalila. Ukinuo sam filter, jednostavno, sada mnogo manje sedi. Pomaže karakter, zamisli, voli da ga hvale...
little_radojica little_radojica 15:05 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

pored strehomesnih epizoda, jako pozitivno druženje I teranje dece da raznišljaju ... I da određenu meru/odluku lakše private tj. da je razumeju ... pored toga u toj debate I ja moram da obrazložim razloge ...

Феноменално
little_radojica little_radojica 15:10 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

Zaista smo razgovarali da mu smeta, da lošije piše i čita od drugara jer ne vežba dovoljno i čovek je prosto prihvatio da smanjimo računar na par sati dnevno.

И ово!
antioksidant antioksidant 15:32 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

@principessa

preuzimanje odgovornosti i nametanje autoriteta (pa i silom) nisu ista stvar. milivojevic zagovara ovo drugo ali izbegava raspravu za odgovornost tako prosirenog kruga pokresnih matrica (do nasilja). njegov pristup je sasvim ok za dresure mada je cezar milan to lepse upakovao.
principessa_etrusca principessa_etrusca 20:25 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

Стварно ми нису познати детаљи тога што Миливојевић заговара, а оно мало што сам прочитала ми је изгледало веома корисно за најшири круг читалаца. Мислим да није лоше да сви родитељи схвате (а многи то не разумеју, говоримо о најширој демографији) да су они одрасли и да су они одговорни, а да су деца деца.

Ја сам апсолутно против физичког кажњавања деце, да и не говорим о истресању сопствених фрустрација, али могу да разумем неку екстремну ситуацију где је то можда неопходно.
antioksidant antioksidant 21:04 15.06.2016

Re: О психологији и педагогији

OK

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana