Društvo| Nauka

Nepotrebno znanje Karla Fridriha Gausa

babmilos RSS / 27.05.2016. u 21:26

gaus.jpgGodina 1820. bila je prestupna. Na ostrvu Milosu otkopana je statua (doduše bez ruku) neke zgodne cice; u SAD je izborna godina - Džejms Monro opušteno trči homerun; trapavi eksperimentator Ersted primećuje vezu elektriciteta i magnetizma; ljudska noga prvi put staje na tlo Antarktika; u Engleskoj je porinut brod nevinog imena Beagle. Nemačka, u to vreme konfederacija 39 suverenih država, široko ulaže u kartografiju; od Vojvodine do Danske geometri imaju pune ruke posla.Administracija je jako zadovoljna što se projektu brzo i lako pridružio mladi, ali već poznati dr Karl Fridrih Gaus, isti onaj koji nas je mudro gledao sa novčanice od 10 maraka.

Nosači geodezijske opreme, sa svoje strane, nisu preterano srećni. Sa njihove tačke gledišta, mladi doktor je definitivno rešio da slomi svoj mladi vrat pentrajući se na planinske vrhove Hohenhagen, Inzelberg i Broken (sic!) Možemo da zamislimo nosače, koji stenju pod teškom opremom, kako besne dok slušaju tiho mrmljanje mladog doktora što se svađa sa samim sobom dok u glavi izvodi složene proračune. Verovatno su se žalili suprugama kako je taj mladi doktor ludak koga ne žele da nose na duši. I verovatno su im supruge odgovarale da umuknu jer se posao dobro plaća. Ali mladi doktor izgleda nesalomivo, a na licu mu se vidi nesumnjiv smešak pobednika; verovatno je dopustio sebi i veseli Tako je! uzvik. Merenja koja je izveo, za koja je izmislio i novi instrument (isti onaj koji je Gausu pravio društvo na inkriminisanoj novčanici), potvrdila su teoriju: zbir uglova u trouglu Hohenhagen-Inzelberg-Broken nije 180 stepeni.

(Mala digresija: Godina 1687. bila je prosta. London se odmara od posledica jezive epidemije kuge, ne znajući da mu se, u dubinama prenadute gordosti, sprema kolera. Tada već slavni, mada ne još i ser, Isak Njutn, objavljuje životno delo - Matematičke principe prirodne filozofije. Pisana na latinskom, Njutnova knjiga je sjajni omaž euklidskoj geometriji: svi dokazi u njoj su strogo geometrijski. I konačno, Njutnova knjiga je objavljena na srpskom, doduše nekih 400 godina kasnije.)

Brocken.jpg

Zamislite samo: dok se novi-stari američki predsednik, kao i svi drugi, trudi da drži neprijatelje bliže; dok se arheolozi svađaju ko je dođavola slomio cici ruke i glasaju hoće li je-neće li je baciti u more; dok Čarls Darvin dovlači kući žabe, na radost dede i užas kuvarice; dok možda neki nemački akademik ispred kamina pije topao čaj, zadovoljan što se njegov stogodišnji plan Rome 2.0 odmotava bez problema - baš tada, u hladnoj sobi, u nemačkim prokletijama, jedan čovek definitivno zna da je euklidska geometrija, milenijumska osnova za buduća ljudska saznavanja, tek jedna od mogućih i nikako jedina geometrija. Samo jedan čovek na celom svetu ima i teoriju i eksperimentalni dokaz da zapravo svi mi stojimo na površini na kojoj možemo, kroz tačku van neke prave, nacrtati gomilu pravih koje tu pravu ne seku. Dok se 18957 ljudi u Angoli ukrcava u brod, na my way or highway putu ka zemlji with liberty and justice for all, možete misliti koga je bilo briga da je odnos obima i prečnika kruga, nacrtanog na površini Zemlje, uvek manji od π? Ama baš nikog: dr Karl Fridrih Gaus je bio u posedu nepotrebnog znanja.

Mi ipak živimo... tu gde živimo, pa je vreme da se okanemo razmišljanja o nemačkim planinarima. Zamislimo (možda je bolje reći prisetimo se, u ovome što sledi mašti nema mesta): dostojanstveno obučen u dugu, crnu odoru, sa odgovarajućim znamenjima oko vrata, mitropolit Amfilohije (Radović) seda na zadnje sedište Mercedesa klase S i skida naočare za sunce. „Quo vadis, oče?", pita bogobojažljivo vozač. „Ko si sad ti i kud mi je Krsto?", trgnu se iznenađeni mitropolit. „Ja sam Sava, novi vozač. Krsto je otišao u penziju." „Ene. Lijepo ime, Savo, pravo srpsko. Deder vozi u ulicu Višnjinu, broj 17 i da stignemo za po sata, ako Bog da", kaže (Radović), vadi mobilni telefon i počinje da pretražuje Internet. Vozač se vrpolji , ali ipak startuje motor. „Šta je sad?", pita nervozno mitropolit, jer mu telefon javlja da bi trebalo da ažurira antivirusni softver. „Uh, oče, ne znam tačno gde je ta ulica." „Bog s tobom, blento, uključi GPS".

gps.jpg

Da li će i kada će neko nepotrebno znanje prestati da bude nepotrebno, ne možemo unapred znati. U Gausovom slučaju, stvari su tekle ovako: sedamdesetak godina posle divokozačkog pregnuća mladog doktora, jedan mladi i u to vreme nepoznati fizičar pismom javlja supruzi kako njihov prijatelj Grosman piše doktorat u kome „nešto petlja" sa neeuklidskim geometrijama i dodaje: „Pojma nemam o čemu se radi". Desetak godina posle tog pisma taj fizičar nije baš toliko mlad; razveden je i nešto petlja sa jednom rođakom; ali sada veoma dobro zna na čemu je Grosman radio. I svi znaju da se zove Albert Ajnštajn, čovek koji je Gausovo nepotrebno znanje ugradio u Opštu teoriju gravitacije. A još će osamdeset godina proći da bi to nepotrebno znanje podruprlo glas koji umiljato prede: za 100 metara skrenite levo.

Za 50 metara skrenite levo. Skrenite levo. Stigli ste na odredište: ulica Višnjina, broj 17.„Bravo Savo! Samo... šta sad da pričam na ovom predavanju? Toplo je u kolima, baš sam lepo dremao." „Evo oče, ja sam malo razmišljao: Zašto čovek sadi voće? Ono se sadi da pravimo kompot. Ja lično baš volim višnje, isto kao moj deda." Antivirus software successfully updated, blinka mobilni telefon dok mitropolit zamišljeno izlazi iz automobila.

I tako dalje, nastavak znamo, gorepomenuti ((Radović))...

... osvetljen sijalicama sa užarenim vlaknom koje odlično simuliraju Sunčevo zračenje (apsolutno crnog tela), a koje dobijaju napajanje iz trafoa koji preuzima napon iz elektrodistributivne mreže koja preuzima napon iz visokonaponske mreže koja dobija napon iz generatora koje pokreću lopatice hidroelektrane Đerdap snage 1000 megavata reke Dunav koja protiče kroz 10 evropskih država...

djerdap.jpg

... i pravo u mikrofon sa membranom čije oscilacije indukuju zvučni talasi i koje se kroz strujni konvertor pretvaraju u električne impulse koji se prenose do zvučnika u kojima se događa to isto samo kontra i jače...

... i pažljivo vodeći računa da kaže tačno one reči kojima se vozači nadvikuju po kafanama duž Ibarske magistrale...

... održava vakelu na temu Jed(i)ne Vere i Jed(i)ne Otadžbine, o Carevima i Kraljevima, o Trubama Jerihonskim i ostalim Vatrama SodomoGomorskim, a sve u ime Njene Veličanstvenosti Bezuslovno Neupitne Tradicije:

Zašto čovjek sadi voćku? Ona se sadi da bi donijela ploda. A voćka koja ne donosi ploda se siječe i u oganj se baca. Tako i čovjek, svako ljudsko biće. I ako se zloupotrijebi ono što je Bog dao čovjeku i ljudskoj prirodi, onda ima pravo da to čovjek uradi, ali samim tim skrnavi svoju dušu, obesmišljuje svoju dušu.

Gausa više nema na novčanici od 10 maraka, jer novčanice više nema. Gen za proizvodnju vitamina C, tu tihu čežnju mornara istraživačkog broda Beagle obolelih od skorbuta, izgubili smo tokom milenijuma života u krošnjama voćnog izobilja. Više nema ni dvokolica ni konja koji jure, luk i strela su tek olimpijski sport, živini termometri se prodaju ispod tezge, kukuruz moramo da zasejemo, automobili marke Mercedes nemaju kurblu, čak i Madrid ima kanalizaciju, više se ne daje vakcina protiv velikih boginja, a i onoj za polio se ne piše dobro. Veliki nas bes hvata kad u stanu sa parnim grejanjem ne možemo da se švrćkamo u kratkim rukavima.

tradicija.jpg

Tradicija je, kako se obično kaže, jako bitna. Kažu da zaboraviti pretke, odroditi se od tradicije, znači biti potok bez izvora, stablo bez korena. Ali osnovni problem sa tradicijom, tim sećanjem na pretke pretočenim u automatizovane životne postupke i mišljenja, jeste zahtev da sami odlučimo kojih ćemo se predaka sećati.Tradicija je naša odluka, naš nadmen, gord izbor jednog istorijskog trenutka iz koga preuzimamo mišljenje i postupanje koje potom mi proglašavamo zapisanim u kamenu, nepromenljivim i jedinim ispravnim.

Naša država je hrišćanska, a ne mnogobožačka ili ateistička. Porez plaćamo svojoj državi, ne šaljemo Turskoj desetak ili danak u krvi. Imamo predsednika, a ne kralja ili dahije. Ubice šaljemo u zatvor, a ne odsecamo im udove i ne svetimo se njihovoj deci. Svaka pojedinačna stvar od nabrojanih koje sada nemamo je u našoj istoriji postojala mnogo duže od one koju sada "tradicionalno" imamo.

A upravo je prekidanje naših predaka sa nekadašnjim tradicijama (jer su i naši preci imali pretke) dovelo do tradicije naših predaka koju tako čuvamo i negujemo. Zato bi jedina tradicija koja ima smisla morala da bude prekidanje sa tradicijama, jer je upravo to prekidanje jedina sigurna stvar koju su naši preci ikada radili.

Zapamtimo: slepim poštovanjem tradicije zaboravljamo sopstvene pretke.

Sve te stvari kojih nema, i sve te nove stvari koje zamenjuju stare, otvaraju nam prostor da kukamo kako je nekad bilo bolje, o čemu su nama naše pradede lamentovale, baš kao i njima njihove pradede. A da se Ruzvelt pita, sa vakcinama bi drugačije išlo. I to je sve u redu, nemam ništa protiv... dok takve kuknjave ne počnu da se razbijaju o nečiju glavu, kao nepotrebni dokaz da je tradicija kamenica koju barabe bacaju da bi bolje živele. I sada, budite uvereni, neko negde mrmlja sebi u bradu Tako je! dok planinari ili roni. Taj neko sigurno ima prezime. Oni koji ga nemaju, koji su rođenu tradiciju, istu onu u koju se kunu triput dnevno, za večeru prodali da bi nam podmetali kamenje u bubrege, neka nam se skinu sa grbače, i puste nas da na miru nešto petljamo. 

 



Komentari (35)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

docsumann docsumann 22:18 27.05.2016

si čitao?


babmilos babmilos 05:49 28.05.2016

Re: si čitao?

O! Nisam, ali moram! :)
zovitemegrunf zovitemegrunf 12:36 28.05.2016

Re: si čitao?

za lenstine, bio na HBO nedavno: linak
a_jovicic a_jovicic 12:50 28.05.2016

Re: si čitao?

Za sve to je kriv Napoleon!


Geodezija u Nemačkoj je inteznivno počela da se razvija posle ratova sa Napoleonom. Francuzi su u to doba bili superiorni po pitanju kartografije pa su Nemci shvatili da nešto moraju da preduzmu.
milisav68 milisav68 19:01 28.05.2016

Re: si čitao?

a_jovicic
Za sve to je kriv Napoleon!


Geodezija u Nemačkoj je inteznivno počela da se razvija posle ratova sa Napoleonom. Francuzi su u to doba bili superiorni po pitanju kartografije pa su Nemci shvatili da nešto moraju da preduzmu.

Svega toga ne bi bilo da se Nemci nisu zezali sa Srbima, Turcima i Rusima.
Kiza car Kiza car 22:59 27.05.2016

Hmmm

Gaus...
A gde je Krüger?
a_jovicic a_jovicic 00:46 28.05.2016

Re: Hmmm

Kiza car
Gaus...
A gde je Krüger?

Sve je to samo "poprečni" Merkator (transverse Mercator)
Kiza car Kiza car 08:03 28.05.2016

Re: Hmmm



Pronađi razliku između WKID 31267 i 31277
a_jovicic a_jovicic 10:19 28.05.2016

Re: Hmmm

Kiza car


Pronađi razliku između WKID 31267 i 31277

Uuuu pa scale faktor 1.0 kod EPSG:31267 (nasuprot 0.9999 kod EPSG:31277) zna da bude baš nezgodan ako se primeni kod naših topografskih "karata". Nikako ne preporučujem korišćenje EPSG:31267 sa našim kartografskim materijalom!

BTW šta ti je "zavera sudbine" ... sinoć baš krenuh da pišem svoj tekst na temu GPS "grešaka" kada me "zaskoči" babmilos ... ali morao sam ovde da spomenem tata-Gerardusa



U pomorskoj navigaciji se njegova projekcija koristi skoro pod obavezno, dok je Gauss–Krüger popularniji na kopnu.


No bez tata-Gausa ne bi bilo ni savremenih formula za direktno i inverzno rešenje geodetskog problema na elipsoidu (tj. neko drugi bi kasnije morao time da se bavi)
nask nask 23:49 29.05.2016

Re: Hmmm

ali morao sam ovde da spomenem tata-Gerardusa

I tata-Gerardus je imao svog tatu: Gemma Frisius-tata triangulacije. Šta ću kad sam nastavnička cepidlaka i slučajno provedoh vikend u zemlji Friziji-Fryslân.
narcis narcis 00:23 28.05.2016

uh

A upravo je prekidanje naših predaka sa nekadašnjim tradicijama (jer su i naši preci imali pretke) dovelo do tradicije naših predaka koju tako čuvamo i negujemo. Zato bi jedina tradicija koja ima smisla morala da bude prekidanje sa tradicijama, jer je upravo to prekidanje jedina sigurna stvar koju su naši preci ikada radili.

princi princi 01:39 28.05.2016

Njutn i tradicija.

If I have seen further, it is by standing on the shoulders of Giants.
docsumann docsumann 01:51 28.05.2016

Re: Njutn i tradicija.

by standing on the shoulders of Giants.


to k'o piratski papagaj, jbt

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 06:37 28.05.2016

Re: Njutn i tradicija.

jbte, bas sam hteo da stikliram post, misleci da se bavi istorijom nauke, medjutim Babovic ne mozi da izdrzi pola teme a da ne krene da smara sa crkvom. pravi CG prvoborac. smaras, Babovicu brate! inace, Amfilohijev vozac je bio Eustatios donedavno, nasa generacija, odlican decko, sada je sef srpske duhovne misije u Latinskoj Americi.

inace, Amfilohije je sacuvao prisustvo Srb u CG, mada nije jasna njegova veza sa CG duvanskom mafijom za koju ja mislim da je nalogodavac za ubistvo Djindjica, a secamo se sta je rekao na sahrani. pola te ekipe, danas, je u Milinom i Vucicevom timu. just saying.
docsumann docsumann 07:42 28.05.2016

Re: Njutn i tradicija.

Amfilohije je sacuvao prisustvo Srb u CG


aa, Srki tebra, nemoj mi to činjet.

prije bih rekao da je Amfilohije odradio crkveno-artiljerijsku pripremu za januarski prevrat u CG.
bespotrebno agresivan i netolerantan prema bilo kakvom obliku crnogorske nacionalne svijesti - čime je sebe svrstao među zaslužne aktere u podjeli pravoslavnog naroda u CG (ovo pravoslavni je naravno kultrološka, a ne vjerska, odrednica).
isuviše ogrezao u politiku, kako onu visoku tako i svakodnevnu, za jedno duhovno lice.
poslije su mu se sve te, s đavolom sađene, tikve vratile k'o jato bumeranga.
a o (blago rečeno) netolerantnosti prema gej populaciji suvišno je pričati.

prokletstvo Srba u CG je što isuviše dugo nisu imali političku partiju koja bi na tolerantan i građanski kultivisan način učestvovala u političkom životu CG.
previše je tu bilo "jurišanja", strašnih riječi, "bacanje anatema", zaklinjanja grobovima i ognjištima, a premalo taktičnosti, kulture dijaloga i parlamentarnog života.

tess tess 08:03 28.05.2016

Re: Njutn i tradicija.

"Godine 1676. petog februara, Isak Njutn napisao je pismo svom ljutom neprijatelju, Robertu Huku, u kome se pominje rečenica: "Ako sam video dalje, to je stoga što sam stajao na plećima divova." Često opisivana kao Njutnova zahvalnica naučnim otkrićima Kopernika, Galileja i Keplera pre njega, ta rečenica postala je najčuveniji citat u istoriji nauke. Dapače, Njutn je govorio o doprinosima tih ljudi, o nekima javno, a o drugima u privatnim spisima. Ali u svom pismu Huku Njutn je govorio o optičkim teorijama, a naročito proučavanju fenomena tankih ploča, kome su Huk i Rene Dekart znatno doprineli..

Neki tu rečenicu tumače kao uvijenu uvredu upućenu Huku, koji je zbog iskrivljenog držanja i niskog stasa teško bio div,  naročito u očima izuzetno osvetoljubivog Njutna. Ali uprkos mržnji, Njutn je izgleda ponizno priznao pažnje vredna istraživanja na polju optike kako Huka tako i Dekarta, i pismo završio pomirljivijim tonom...
..."

Na plećima divova, Stiven Hoking
docsumann docsumann 08:31 28.05.2016

Re: Njutn i tradicija.


kada je postao predsjednik Kraljevskog Društva, Njutn je iz njegovih prostorija uklonio Hukov portret kao i instrumente koje je Huk lično izradio.
svojski se podtrudio da Huk skoro 200 godine gotovo sasvim potone u zaborav.
tess tess 08:37 28.05.2016

Re: Njutn i tradicija.

Doks, :)
docsumann docsumann 09:08 28.05.2016

Re: Njutn i tradicija.

tess


a_jovicic a_jovicic 10:30 28.05.2016

Re: Njutn i tradicija.

docsumann
bespotrebno agresivan i netolerantan prema bilo kakvom obliku crnogorske nacionalne svijesti - čime je sebe svrstao među zaslužne aktere u podjeli pravoslavnog naroda u CG (ovo pravoslavni je naravno kultrološka, a ne vjerska, odrednica).

isuviše ogrezao u politiku, kako onu visoku tako i svakodnevnu, za jedno duhovno lice.

... a ja mu "zahvaljujem" što sam morao da menjam posao (tj. da se selim sa mora). Mislim da je "pukovnik" svojim predreferendumskim aktivnostima više pomogao nego odmogao da se dostigne onih famoznih 55.5%
tess tess 12:48 28.05.2016

Re: Njutn i tradicija.

docsumann
tess



Srđan Fuchs Srđan Fuchs 17:46 28.05.2016

Re: Njutn i tradicija.

Докс, мој тебра, не може хиљаду амфија и будалаштина да одврати мене од љубави према ЦГ браћи, вратићу се још, нешто се крљам с неким Палестинцима ође, мањи проблем тренутно су ЦГ индијанци.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:10 28.05.2016

Re: Njutn i tradicija.

ево тебра, да се вратим мало на написано. значи, ЦГ, искрено ја сам био мало у шоку колико Црногорци шљакају илегално. значи, шок. пази, Беба Поповић (Бабовићев изненадни ктитор?), за којега је Ђинђић почивши рекао крајем 2002. да нема никакву контролу над њим више? тај исти је шеф пар блогера данас. Мило, истовремено, је сав мица једна прозападна, који ће учинити штагод само да се не отворе ратни фајлови, где он мора лежати, ако није уцмекао као Шешељ, све сведоке ратних злочина на дубровачком ратишту.

логично, Милови ДБ жбирови товаре против Србијe, jeр ако не падне Србија пашће Мило. ЦГ је тешка баница глобалног Вавилона, што мене пак неће спречити да волим ваше индијанце, чак и ове моје, попут Бабовића опседнутог атеизмом - зашто уопште неко има потребу у представљању јавности да нагласи да је атеиста, кога боли уво шта је ко? ја имам индијанце који се презивају исто као ја, а живе у Будви, ХН, и Никшићу. значи, браћо, серете да сте ЦГ, пошто смо сви СРБ из Требиња.


Амфи - неартикулисан лик, ипак, његово нашљедство је мирно међ младима, и нико не потенцира на ЦГ и СРБ разликама, и сви негују ЦГ-СРб peace.

ни ја тако не смарам своје из Бу, ХН и Нк, са њиховим фолирањима да су ЦГ, а нису, СРБ Требиње. Црногорци сте, ноу фркс, ал' не кењајте против мене, истопрезименог у НС.
babmilos babmilos 08:30 29.05.2016

Re: Njutn i tradicija.

Црногорци шљакају

Ja sam u sistematskom stanju šoka jer si upario ove dve reči!
principessa_etrusca principessa_etrusca 12:03 29.05.2016

Re: Njutn i tradicija.

"Ako sam video dalje, to je stoga što sam stajao na plećima divova." Često opisivana kao Njutnova zahvalnica naučnim otkrićima Kopernika, Galileja i Keplera pre njega, ta rečenica postala je najčuveniji citat u istoriji nauke. Dapače, Njutn je govorio o doprinosima tih ljudi, o nekima javno, a o drugima u privatnim spisima.

Да ли је један од дивова био и Лајбниц?

Многи данас деле уверење да су Њутн и Лајбниц открили инфинитезимални рачун независно један од другог, али математичари-савременици су углавном били оштро подељени. Остаје да је Њутн први објавио откриће у Принципији, али из њихове приватне преписке је недвосмислено да је Лајбниц писао о свом открићу Њутну, а не обрнуто, као и да је био дубоко изненађен садржајем Принципије.

vlad_aleksh vlad_aleksh 07:55 31.05.2016

Re: Njutn i tradicija.

principessa_etrusca
"Ako sam video dalje, to je stoga što sam stajao na plećima divova." Često opisivana kao Njutnova zahvalnica naučnim otkrićima Kopernika, Galileja i Keplera pre njega, ta rečenica postala je najčuveniji citat u istoriji nauke. Dapače, Njutn je govorio o doprinosima tih ljudi, o nekima javno, a o drugima u privatnim spisima.

Да ли је један од дивова био и Лајбниц?

Многи данас деле уверење да су Њутн и Лајбниц открили инфинитезимални рачун независно један од другог, али математичари-савременици су углавном били оштро подељени. Остаје да је Њутн први објавио откриће у Принципији, али из њихове приватне преписке је недвосмислено да је Лајбниц писао о свом открићу Њутну, а не обрнуто, као и да је био дубоко изненађен садржајем Принципије.



Њутн је открио инфинитезимални рачун због проблема у кинематици и динамици, дакле у физици. На пример, убрзање је први извод брзине по времену, а брзина је први извод пређеног пута по времену. Дочим је Лајбниц то исто открио решавајући проблеме у геометрији. На пример, тангента криве неке функције је апроксимација те функције у одређеној тачки. А то је поново први извод поменуте функције.
Ко је први открио интеграле и диференцијале? Формула за израчунавање површине одређене функције носи назив Њутн-Лајбницова формула. Можда су заиста открили у исто или слично време, самостално, без помоћи оног другог. Можда је људска свест у тим временима била довољно зрела за једно такво откриће.

П.С. Ах, да, умало да заборавим. Лајбниц је био Лужички Србин. Дакле, нипошто Лужички Црногорац, већ Лужички Србин.
berman berman 07:20 28.05.2016

očevi i Oci

Tipičan primjer sektaškog ,a ne naučnog metoda. Amfilohijeva dizertacija je vrhunska , tema dizertacije sv.Gligorije Palama je verovatno bio više izvan/ispred svog vremena od Gausa. No nit je crkva niti oci niti Pismo tvrdili da je suma kuteva trourgla 180, pa nije Gaus nasuprot crkve. No Amfilohije se u onim čim se bavi ostvarijo , jesi li ti? Ili samo "vernički" prepričavaš, sveti Gaus.. Sveti Njutn, Sveti ovaj ili onaj ...
A kao u svakom sektašenju nije u pitanju ni racio, ni znaje, nego demonija .. idi meri svoje trokute mani se Amfilohija
krkar krkar 08:03 28.05.2016

Jebeš Sotonu


Inače,
Milan Novković Milan Novković 11:22 28.05.2016

Razoren identitet ...

...Svaka pojedinačna stvar od nabrojanih koje sada nemamo je u našoj istoriji postojala mnogo duže od one koju sada "tradicionalno" imamo.
A upravo je prekidanje naših predaka sa nekadašnjim tradicijama (jer su i naši preci imali pretke) dovelo do tradicije naših predaka koju tako čuvamo i negujemo. Zato bi jedina tradicija koja ima smisla morala da bude prekidanje sa tradicijama, jer je upravo to prekidanje jedina sigurna stvar koju su naši preci ikada radili....

...i duboko usađen kompleks niže vrednosti je prvo što bi mi palo na pamet na ovo gore neoprezno potezanje asortimana obrazaca lošeg zaključivanja, a da bi se poduprla teza, ...

... da posle toga nisi dodao
Zapamtimo: slepim poštovanjem tradicije zaboravljamo sopstvene pretke.

Pa je tako, možda, iako je metod i dalje nenaučan i reč slepim conduit, wormhole nedorađenog kvaliteta, tebi čaša samo poluprazna, a meni poluilivišepuna.

Primer: ako bih ja sada za vikend, pri fenomenalnom suncu (zamišljam da sam u Srbiji, iako nisam) pozvao jako drage ljude da izađemo negde u neku nedođiju, ali ne da ponesemo gotovu hranu, da bi nam više vremena ostalo za nauku i filozofiju, umetnost pa religiju, nego se u nedođiji dohvatimo bućkalice (jel se tako zove) pa sami napravimo svoj buter, onda umesimo hlep, pečemo ga ispod peke, šta god ...

... ukratko, upetljamo se u neku tradiciju, nije bitno da li je slepo ...

... to bi, bar meni i, nekom igrom slučaja, skoro svima najdražima koje znam (tj ne mogu se setiti ni jednog izuzetka u ovom trenutku) bio veličanstven doživljaj.

Previše agresivno i neprirodno otresanje tradicije s ramena je zombifikovanje pojedinca ili grupe, i u to ime je jedan autor ovde onomad napisao knjigu o 50 Britanaca što su "sjebali" Britaniju (buggered up su reči što je on upotrebio).

U tu grupu je stavio i Richarda Dawkinsa, na primer, na moju veliku radost pošto ga ja obaška ne podnosim, koji spada u grupu onih što hladno, i zombifikovano, pa jako vredno rade po hladnokrvnom algoritmu, bez imalo razumevanja, tacit, naravno, pošto sa artikulabilnim razumevanjem svi muku mučimo, kao Hannibal Lecter u mnogim trenucima, ... rade na odsecanju tankih slojeva duha i mozga sredini oko sebe.

I dok je Dawkins sam-svoj-majstor, autor (dobro, nije, ima pokrovitelja sa lovom), kod Hannibal Lectera su se autori dosetili i "okinuli" mu, svako malo, poneku "ljudsku" bombicu u glavi.
jinks jinks 11:53 28.05.2016

...

Možda će jednom doći i taj dan kada će biti izmišljeno merilo kojim će moći da se izmeri čitav svet, kao i šestar kojim će moći da se označe granice tog sveta.

A možda i neće :)
Jukie Jukie 15:01 28.05.2016

Re: ...

jinks
Možda će jednom doći i taj dan kada će biti izmišljeno merilo kojim će moći da se izmeri čitav svet, kao i šestar kojim će moći da se označe granice tog sveta.

A možda i neće :)

Možeš meriti jablan viti
i beležiti rast drveća
a sreću ne možeš izmeriti
mnogo je brate velika sreća
climatesasa climatesasa 17:01 28.05.2016

re:

sta reci osim bravo...
AlexDunja AlexDunja 17:16 28.05.2016

ja

mnogo volim nepotrebna znanja, i kad su malla malecka
babmilos babmilos 08:45 29.05.2016

Re: ja

jedan_covek jedan_covek 20:28 29.05.2016

da zapamtimo?

slepim poštovanjem tradicije zaboravljamo sopstvene pretke


pa zar već nismo ukinuli i samu tradiciju?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana