Stiv je od malena bio nerminog duha, željan visina i spreman da proveri svoje mogućnosti. Taj poriv vukao ga je da uradi ono što su samo najodvažniji i najspremniji postigli, da uvek proba nešto novo, da bude prvi koji će ostvariti nešto što drugima nije pošlo za rukom. Srećom, bio je spretan i u poslu, te je kao finansijski stručnjak zaradio veliko bogatstvo što mu je obezbedilo dovoljno sredstava za sve poduhvate. A kao tako bogat čovek nije se libio da proba najsmelije poduhvate i fizički najteže izazove.
Stiv je prvi čovek koji je sam obleteo svet balonom. Pošlo mu je to za rukom tek u šestom pokušaju 2002. godine. Nakon toga, za samo trinaest meseci od februara 2005. do marta 2006. godine, postavio je još tri rekorda: prvi je sam obleteo svet avionom bez sletanja, postavio je rekord u neprekidnoj dužini leta od 41,467km (leteći pri tom bez prestanka 76 sati 42 minuta 55 sekundi) i apsolutni rekord u zatvorenom kružnom letu oko sveta.
Tokom onog istorijskog leta balonom, najduže je od bilo koga leteo u roku od 24 sata u cugu- 5,128.65 km. Takodje, postavio je rekord i u brzini leta balonom - 200 milja na sat (skoro 322 kilometra na sat).
Foset je jedno vreme bio najbrži jedriličar u istoriji, ubedljivo brži od prethodnika. Tokom 2004. godine, za rekordno vreme je oplovio svet jedrilicom - za 58 dana i 9 sati a 2001. godine je postao i čovek koji je najbrže preplovio Atlantski okean - za 4 dana i 17 sati. Pored toga, u periodu od 1993. do 2004. godine postavio je 23 zvanična svetska rekorda (dva od njih jednom rukom), od kojih 11 još nisu oborena.
Jedrenje u vazduhu mu je takodje bila ljubav. Prvi je leteo 1500 kilometara u "triangl" letu i 2000 kolemetara u jednom pravcu. U tri poslednje godine aktivnosti postavio je 10 od 21 mogućih svetskih rekorda. Leteo je jedrilicom i u svemir - sve do preko 16.000 metara iznad Zemlje.
Stiv još drži svetske rekorde u obletanju Zemljine kugle srednje lakim avionima, u oba pravca kao i američke rekorde u transkontinentalnim letovima ne-supersoničnim avionima. Oktobra 2004. godine postavio je apsolutni svetski rekord u brzini leta vazdušnim brodovima vozeći Zeppelin NT.
Bio je dobar i u sportovima gde ne caruje tehnika već ljudska snaga i izdržljivost. Na trci saonica koje vuku psi prešao je 1875 kilometara za 15 dana. Na "Triatlonu čeličnih ljudi" na Havajima preplivao je 3,86 kilometara, prešao biciklom 180 kilometara i pretrčao celu maratonsku stazu - i to sve u 52. godini života! Dve godine kasnije, skijao je od Aspena do Vaila za rekordnih 59 sati, 53 minuta i 30 sekundi, a još dve godine kasnije postavio je rekord koji još nije oboren: od Aspena do Egla za 12 sati i 39 minuta. Preplivao je La Manš kao 270 čovek kome je to pošlo za rukama, mada sebe nije smatrao dobrim plivačem! Dva puta je vozio trku 24 časa Le Mana a odvozio je i reli Pariz - Dakar. Popeo se na najviše vrhove 6 od sedam kontinenata na svetu. Jedino se, zbog astme, nije popeo na Mont Everest. Pretrčao je Kolorado ultramaraton koji je dugačak 160 kilometara sa visinskom razlikom od preko 4000 metara.
Postoji jedna zamiljiva anegdota iz Stivovih studentskih dana. Kolege su ga naložile da prepliva do tada već dve godine zatvorenog zatvora Alkatraz i postavi zastavicu na njemu. Prirodno, preplivao je, ali ga je obezbedjenje sprečilo da se popne na obalu.
Prilikom postavljanja poslednjeg rekorda (onaj kružni oko sveta, februara 2006. godine), pri sletanju aviona pukle su dve gume, tako da je kraj puta prošao dramatično. To ga nije pokolebalo i tada je najavio da ne namerava da se zaustavi na tom rekordu i da priprema druge projekte. U svojoj 63. godini! Nažalost, izgleda da je to bio loš znak koji nije shvatio.
Foset je nestao 3. septembra 2007. godine. Tog dana, krenuo je na laki rutinski let iznad pustinje Nevade sa ranča čiji vlasnik je Baron Hilton. Želeo je da osmotri teren za postavljanje svetskog rekorda u brzini vožnje automobila. Za ovakvog avanturistu, po izuzetno lepo vremenu i čistom nebu, trebalo je to da bude sitnica. Medjutim, nije se vratio.
Pokrenuta je ogromna mašinerija - stotine aviona, helikoptera, hodača, Nacionalna garda, infracrvena oprema sa toplotnim senzorima - sve je to tragalo pustinjom sa ciljem da se Stiv nadje. Pretraženo je 50.000 kvadratnih kilometara. Porodica je dala milione dolara organizovanim tragačima a policija je sprečavala lovce na glave da se uključe u posao. Čak je postojala i Internet varijanta potrage na Googl Earth-u u kojoj ste mogli volontirati i pretraživati kvadrat po kvadrat satelitskih snimaka terena u pokušaju da ga nadjete. Moj kolega Radu je bio jedan od tragača, a verovatno i mnogi drugi skauti u svetu.
Tek godinu dana kasnije, jedan izletnik je pronašao njegove stvari: vozačku dozvolu, par patika, račun na 100 dolara, kreditne kartice i par kostiju (na dozvoli i patikama nadjeni su ostaci ugriza životinje). Kasnije su nadjeni i ostaci aviona. Danas je potvrdjeno da je kosti Stivove.
Prirodno, ovako iznenadni nestanak takvog čoveka u rutinskom letu otvorio je prostor za mnoge teorije zavere. Potpukovnik koji je portparol Civilnih Avio Patrola izjavio je da je nemoguće da se olupine aviona ne nadju vrlo brzo. I stvarno, tokom potrage za Fosetom nadjeno je 6 drugih aviona koji su ranije nestali!
Mnogi sumnjaju da je Foset vodio dvostruki život i malo po malo javljale su se priče o navodnim ljubavnicama sa kojima je negde sakrio i promenio život. Neki kažu i da je napravio katastrofalne poteze u investicijamai da se stoga sklonio (eto, ceo svet je danas u krizi: možda je naslutio?). A nije za bacanje ni podatak da je njegov život bio osiguran na 52 miliona dolara.
Medjutim, njegova supruga Pegi rekla je da je prošla kroz košmar i da je srećna da su dokazi skinuli veo misterije sa smrti njenog muža.
Stiv Foset je bio sjajan izvidjač. Poticao je iz skautske familije, a odrastao je verući se po planinama Kalifornije. Na prvu se popeo u svojoj 12. godini. Već tada je shvatio da nema sjajne atletske sposobnosti, ali da ga krase izdržljivost i volja. Kasnije, bio je na raznim dužnostima u skautskoj organizaciji SAD. Na položaju predsenika Udruženja nosilaca zvanja "Skaut orao" nasledio je tadašnjeg nacionalnog sekretara za odbranu Roberta Gejtsa.
Bio je član Svetskog skautskog komiteta. Tako smo se i upoznali, marta 2006. godine. Bio je veoma prijatan čovek, neposredan i pored svoje veličine. Zapazio sam njegove nemirne oči koje su stalno negde vrludale. Pravi skaut! Tada je izjavio da mu je skautstvo bila najvažnija aktivnost u mladosti, koja mu je pomogla da se izgradi u to što jeste.
Mi izvidjači imamo putne znake. Ostavljamo ih za sobom da drugima ukažemo na put, damo informaciju, upozorimo. Pravimo ih od kamenčića, grančica, crtamo po zemlji, stenama, drveću. Jedan od njih je "otišao (otišli) kući". Odavno već taj znak se koristi i da kažemo da se neko od naših vratio kući - Stvaraocu. Stiv je, eto, otišao kući.