by Goran(che)
Uvreženo je mišljenje da je broj žena u Srbiji daleko viši od broja muškaraca. To jeste tačno, ali razlika nije prevelika, tek 6%.[1] Međutim, ono što je za politiku nataliteta od krucijalnog značaja je broj žena u fertilnom periodu, i tu su rezultati potpuno suprotni od onoga što često slušamo (posebno od pristalica lepšeg pola): da Srbija prosto ''vrvi'' od žena, odnosno devojaka. Naime, ukupan broj žena u fertilnom periodu, koji se definiše kao razdoblje života od 15 do 49 godina, je nešto manji od broja muškaraca u istoj životnoj dobi.
E sad, pošto se definicija fertilnosti čini suviše širokom i možda nije previše interesantna za čitaoce (koja to devojka rađa sa 15 godina danas, iako to, naravno, biološki može) posmatraćemo uže obuhvate, kada je u pitanju životna dob.
Na primer, ukupan broj žena koje imaju između 20 i 39 godina je za 1,3% manji od broja muškaraca u istoj životnoj dobi[2]. Rezultati su još porazniji za žene, ako životnu dob ''pomeramo'' ka nižem broju godina (npr. od 17 do 35 ili slično). Naime, devojke će uvek biti u manjini u odnosu na muškarce i brojčana nadmoć momaka, kako ''idemo'' ka mlađem životnom dobu, sve je veća. Npr. ukupan broj muškaraca koji imaju od 20 do 34 godine je za 2,3% veći od svih devojaka u istoj životnoj dobi (prema Demografskoj statistici-2004. Republikog zavoda za statistiku).[3]
Devojke ili ''mlade žene'' tek od 34 godine života (maliciozni momci bi rekli prekasno) postaju brojčano nadmoćne nad muškarcima i ta se razlika povećava, da bi ih npr. u poznim sedamdesetim bilo skoro duplo više.
Dakle do sredine tridesetih godina životne dobi, broj mušaraca u Srbiji je veći od broja žena, pa zaista ne važe priče o silnim devojkama koje nemaju prosce samo zato što je ih je više od broja momaka (biće da su neki drugi razlozi u pitanju). Razlog za ovu pojavu je vrlo jednostavan, momaka je više zbog nešto veće verovatnoće da se rodi dete muškog pola (skoro 6%), jer je ''muški hromozom'' brži, te je veća šansa da oplodi jajnu ćeliju.
Ukupni broj žena je veći zbog toga što one u proseku žive preko pet godina duže od muškaraca, a kada je u pitanju populacija koja nije u poznim godinama razlog je veća emigracija kao i manja smrtnost po osnovu ratova, kriminaliteta, saobraćajnih nesreća, smrtnih povreda na radu, suicida itd.
I referentne projekcije za narednih pet, deset i petnaest godina nisu ohrabrujuće za momke, čija će brojčana nadmoć čak povećavati te, samim tim, teoretski, i smanjivati mogućnost izbora partnerke. Naime, godine 2022. u životnoj dobi od 20 do 34 biće ih čak za 4,4% više do broja devojaka.[4] Dakle, statistika kaže: devojke čekajte, dolazi vaših petnaest minuta (slave), kako bi rekao Edi Vorhol(a).
Interesantna je i statistika brakova, koji postaju sve manje popularni i od kojih svaki treći propadne (čak oko 10 000 razvoda 2002, a samo pre deceniju bilo ih je za trećinu manje). Pomera se i starosna granica ulaska u brak i danas je ona za ''momke'' blizu 33 godine a za devojke skoro 29. Indikativno je i da, prema skorašnjim podacima, u našoj zemlji ima znatan broj neoženjih (887 hiljada), neudatih (654 hiljade) kao i razvedenih (253 hiljade).
[1] Tačan broj mušaraca u Srbiji 2004. godine iznosi: 3 629 194, a žena: 3 833 963.
izvor: Demografska statistika-2004. Republički zavod za statistiku.
[2] Naravno, ovo ne važi za seoska područja gde su devojke retkost i pravo blago.
[3] Kojih je, inače, oko 749 000. 2004. godine.
[4] Demografska statistika-2004. Republički zavod za statistiku.