2013-01-30 08:28:43
Kultura| Literatura| Umetnost

SAN

jedi-knight RSS / 30.01.2013. u 09:28

 

Prvo je vetar utihnuo, stišali su se zvuci koje donosi dan, zatim su se senke izdužile, nebo se veoma zacrvenelo, a onda je sve postalo senka. Još ne znam da li sam sve ovo sanjao ili možda još uvek sanjam. Znao bih kada bih umeo da razlučim gde prestaje san, a gde počinje java. Bilo kako bilo, da mi nije snova, možda i ne bih ovo pisao, pa neka bude da sam sve ovo sanjao i da je ovo priča o mom snu.

 

дервиш
дервиш
 

Позивам за свједока вријеме, почетак и свршетак свега – да је сваки човјек увијек на губитку 
Меша Селимовић

 

 

 

 

 

 
2013-01-29 18:54:28
Eksperimenti u blogovanju| Gost autor

ni o čemu

AlexDunja RSS / 29.01.2013. u 19:54

 one-bad-apple.jpeg

 

 

184531_10151210770567496_1004371944_n.jpg

Kako google fact kaže jedan od najvećih ženskih strahova je da im zadnjica iduće godine ne bude opuštenija nego što je sada. I ako postoje zajebane farmerice, prepametni mideri, čarobne haljine, … nakon nekog vremena kamuflaža neće moći da se prekrije sedalna zapuštenost.

58275_10151268618272496_98990728_n.jpg 

 

Kad tad dame će morati da se suoče sa silom gravitacije koja tragove kalorične hrane oblikuje u smeru centra zemaljske kugle. Dakle guza postaje uvećana i počinje da se spušta. Količina mišića se smanjuje a salce se usaglašava sa zemaljskom težom.

Šta sad? Prihvatiti tužnu spoznaju da nosimo dva broja veće farmerice nego lani i da nam i običan veš stoji poput tangi? “E kakvo sam ja dupe imala...” Ili se suočiti sa problemom, naći njegove uzroke i definisati pravce uklanjanja i ublaživanja uzroka našeg problema.

Dakle trening. 

 

- Imate li vi još dece? - upitala nas je doktorka kod koje smo prvi put došli kada je naša ćerka napunila tri godine.
- Nemamo - odgovorili smo.
- Pa šta čekate, ko će da se brine o njoj kada vi umrete?
-------
Kada imate dete sa posebnim potrebama, nemoguće je ne razmišljati o tome. Šta će biti sa njim/njom posle nas? I vaša glavna preokupacija postaje osposobljavanje deteta za život.
Otac sam deteta kojem nisu davane velike šanse za samostalan život. Nikada nije imala formalnu dijagnozu, osim one "usporen psihomotorni razvoj". Iza nas su godine borbe, vežbi, rada, lekarskih pregleda, analiza. Radili smo gomilu analiza, od kojih je svaka bila biti ili ne biti.

 
2013-01-28 12:24:07
Istorija| Literatura

Pesnici (deo drugi)

Dejan Tiago Stanković RSS / 28.01.2013. u 13:24

Rastanak

(nastavak priče o pesnicima u izgnanstvu) 

images?q=tbn:ANd9GcTS85cIbb5EplzjCfgUIjA7sk00yfTwZrUX_jdDykdOutlWHMmNowS prvim mrakom napustili smo Madrid. Ako ništa drugo, u vozu dobro spavam.


Već je bio dan kad stigosmo na granicu. Portugalski carinici, u tamnim uniformama i s belim rukavicama, uzeše da nam preturaju po prtljagu i prepipavaju džepove. Prijavio sam da nosim 2.000 dolara. Toliko sam bio uspeo da uštedim. Nisam dugo u službi. Crnjanski i žena prijaviše nešto više. Hristić, naš dojučerašnji poslanik u Rimu, prijavio je, svojim sam ušima čuo, 25.000 dolara!

Već smo se bili smestili uz Eštorilu, i Crnjanski i ja smo se već bili zbližili, upitam ga ja:


- Šta je njemu? Šta ga je to uhvatilo?
- Kome? - pravi se on da me ne razume.
- Kako kome? Dučiću. Šta mu bi da napravi ono pozorište u Madridu, na stanici?

- Poznajem ga godinama - kaže - Nije bio ovakav ranije. Starost valjda. Sada, kad vetar duva sa Atlantika, on se zavija, po debelom trbuhu, novinama. Papir novina, dobro greje, veli. A kad se smeje, trbuh mu drhti kao balon.

 

28.12.2012—6.1.2013.

LuangPrabang-Vientian.png

Pa šta ako bih se za nedelju dana vraćala istim putem nazad? Kao da bi mi bilo prvi put da vozim istom rutom samo u suprotnom smeru. I kao da i to nema svojih prednosti – recimo tu što podrobno upoznaš pejsaže duž obe strane puta i obavezno se začudiš što si u prvoj vožnji toliko toga propustio da primetiš; a da ne govorim o psihološkom fenomenu zbog kojeg se povratak istim putem nazad uvek čini kraćim nego odlazak njime.

 

   Iako je tadasnji 2. kontinentalni kongres usvajanjem rezolucije zvanicno proglasio nezavisnost 13 americkih kolonija drugog jula 1776 , Amerika  proslavlja svoj dan nezavisnosti svakog 4. jula.

Kako je u svojoj knjizi "Deklaracija nezavisnosti" pisao istoricar Carl Becker, Amerika cetvrtog jula nije mogla proglasiti vec proglasenu nezavisnost . Tog je dana, 4. jula1776, Kongres usvojio document (Deklaraciju Nezavisnosti) kojom se pred domacom i svjetskom javnoscu  u opravdava ili bolje reci legitimizuje Americko razdvajanje od britanske krune.

Medju tadasnjim utemeljivacima

 
2013-01-27 23:09:13
Ekonomija

Rešenje za kredite u "švajcarcima"

Saša Radulović RSS / 28.01.2013. u 00:09

Ugovor o kreditu je obligacioni odnos. Principe obligacionih odnosa čovečanstvo je stvaralo, testiralo i usvajalo hiljadama godina. Kroz praksu, generacije i vekove.

 
2013-01-27 17:34:01
Društvo| Roditeljstvo

ja ne znam

AlexDunja RSS / 27.01.2013. u 18:34

 confused_zpsbfaaf59f-1_zpsce6f7931-1_zps30ade1ea.jpg

 
2013-01-27 16:24:14
Muzika| Život

Snežna noć, Buika u Torontu

Ivana Knežević RSS / 27.01.2013. u 17:24

'Kuba!' dovikuje neko iz pubike. Akustika dvorane je tako savršena da se i jedan tip koji dobacuje sa gornjeg balkona čuje kao da je ozvučen. Blagi mrmur odobravanja iz publike sledi nakon tog podsećanja koje je pretpostavljam neizbežno gde god se okupe pojedinci sa španskih govornih područja u grupama većim od dvoje.
'Jebe mi se Kubu, i za Španiju, i za Francusku..

 
2013-01-27 10:47:43
Sport

Nastavak

NNN RSS / 27.01.2013. u 11:47

...danas (Sv. Sava)

AO-410x235.jpg

 2013_Mens_Handball_World_Championship.jpg

 African-Cup-of-Nations-2013.png

 

Australian Open

Finale: Đoković - Mari

 

Rukomet

Finale(17:15):

 
2013-01-26 18:24:28
Društvo| Reč i slika| Život

(Ne)etničko nasilje u autobusu

loader RSS / 26.01.2013. u 19:24

Mladići romske nacionalnosti, njih četvorica, sinoć su se gradskim prevozom vraćali sa probe svoje hip-hop grupe, a onda je, prema njihovim tvrdnjama, u autobus upala grupa od dvadesetak mladića, takođe romske nacionalnosti, i napala ih. Skoro svi mladići koji su akteri tuče jesu maloletne osobe, tvdi policija koja je došla na lice mesta. Povređeni su zbrinuti u Urgentnom centru.

 images?q=tbn:ANd9GcT7IQN2Pas5EZV03IvB5JyPkEwfKChYVlZ2yIk467m3UZDnbkes7A

U ovom trenutku nema podataka o tome šta je uzrok agresije. Da li je možda nastavak nekakvog sukoba koji je postojao od ranije? Ili je grupa napadača imala neki poseban razlog da napadne hip-hopere u autobusu, a da za to nije postojao nikakav direktan razlog koji su im dali ovi koji su napadnuti? Ako je ovo drugo, onda je zanimljivo potražiti motivaciju.

 

Investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata zainteresovani su za izgradnju luksuznog hotela na mestu gde se nalazi urušena zgrada Generalštaba u Beogradu, saznaje Novi magazin.

Prema nezvaničnim saznanjima, Arapi žele da na toj lokaciji sagrade najluksuzniji hotel u Evropi.

Ideju o izgradnji hotela pomenuo je šeik Abu Dabija Muhamed bin Zajed prilikom nedavne posete Beogradu, rečeno je Novom magazinu.

Investitori inače do sada nisu bili zainteresovani za kupovinu zgrade Generalštaba jer taj objekat ima status spomenika kulture i ne sme mu se menjati prvobitni izgled.

Ovo zdanje u samom centru Beograda, bombardovano u proleće 1999. godine, svojevremeno je bilo procenjeno na  oko 45 miliona evra jer zauzima ukupnu površinu nešto veću od 30.000 kvadratnih metara.

Status spomenika kulture, čime bi se istovremeno ukinula klauzula o zadržavanju prvobitnog izgleda, moguće je promeniti. Direkcija za imovinu bi trebalo da podnese zvaničan zahtev Zavodu za zaštitu spomenika.

Izvor:  nedeljnk “Novi magazin”, via B 92 .net (BIZ)

Ako zaista do pomenutog zvaniičnog zahteva dođe, biće interesantno videti kako će gradski i republički Zavodi za zaštitu spomenika i kulturnih dobara od nacionalnog značaja da promene svoju odluku o zaštiti Genetalštaba ustanovljenoj od strane Republike Srbije 2006 godine i koje će argumente tom prilikom izneti. Stručna, moralna i etička vratolomija naniže sledi svakako na štetu arhitekture i kulture ukoliko se ne dogodi čudo te Zavod odbaci eventualni zahtev Direkcije za imovinu.

 
2013-01-25 20:30:27
Hobi

Kurdski bedeker

Bojan Budimac RSS / 25.01.2013. u 21:30

Kurdi: osnove za one koji ne znaju ništa i podsetnik za one koji znaju sve

U ovom tekstu ću pokušati najširom mogućom četkom da oslikam neke osnovne činjenice o kurdskom narodu. Možda nisam u pravu kada mislim da ih nije zgoreg znati pre nego što pređem (nešto detaljnije) na istoriju konflikta turske države i PKK-a. Svestan da ovo nije tekst (kao uostalom ni prethodni što nije bio) koji može izazvati poplavu komentara i da mnogima može biti dosadan, ali iz poštovanja prema temi i želji da je što bolje obradim dajem vam ga na čitanje.

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana

Najaktivniji autori u poslednjih 15 dana