Astrologija| Biz| Budućnost

Kako privući strane investicije?

libkonz RSS / 15.01.2014. u 01:57

Evidentna je transformacija srpske političke "elite" od: "mi imamo izuzetno kvalifikovane radnike", do "dođite u Srbiju, gospodo strani investitori, naši radnici rade za kikiriki, a nabavili smo i razne modele bičeva kako bi ove naše lenštine nešto radile". U suštini, ono što se u Srbiji ne menja je mlaćenje prazne slame.

Moj životni moto je "igraj kartama koje su ti podeljene". A šta to Srbija ima da ponudi stranim investitorima, osim subvencija i smanjenja plata i doprinosa? Već izvesno vreme se priča da će Nemci da sele svoje fabrike iz Kine u Evropu, da bi smanjili troškove transporta. Imamo Dunav, a i sreću da je Vojvodina ravna. Znači brza pruga Novi Sad - mađarska granica i nešto malo puteva do granice sa Mađarskom i Hrvatskom ne košta previše. I onda bi Vojvodina stvarno mogla da bude "lokomotiva razvoja R. Srbije". Tu dolazimo do jednog problema koji se zove "ravnomerni razvoj Republike Srbije". Budemo li insistirali na tome, eto nas u provaliji.

Onda nam treba nešto kao što je bila SIEPA, koju je mudri ministar... Dobro, neću o njemu ovaj put :-)

Dakle, nešto poput SIEPA, gde će raditi stvarno sposobni ljudi koji će stranom investitoru omogućiti da reši sve birokratske probleme.  Usput izmeniš one zakone koji očigledno ne valjaju (prvo što mi pada na pamet je pitanje otpremnina radnicima koji odlaze iz firme).

Ono što meni nikako nije jasno je činjenica da sve ove godine nikome iz vlasti nije palo na pamet da iskoristi kontakte naših uvoznika. Dobro znam da Nemački industrijalci cene svoje saradnike koji prodaju njihovu robu. Onda organizuješ neko "druženje" sa npr. Opelovim dilerima i njihovim gostima iz Nemačke, pa vidiš da li ima šanse da se nešto uloži u Srbiju. Posle pogledaš šta se još uvozi, pa sedneš sa tim uvoznicima, popričaš, proceniš da li ima šanse da poslovni partner iz Nemačke, Francuske, Danske... uloži nešto u otvaranje fabrike u Srbiji. Konačno je vreme da shvate: ni jedan PPV ili raspevani Premijer neće imati više uspeha u dovođenju investitora od onoga u koga je potencijalni investitor stekao poverenje i koji uspešno prodaje njegovu robu.

Tu je Dunav da se roba jeftino preveze, napraviš jednu prugu i malo dobrog puta. Onda neko pametan proceni da li su potrebne neke subvencije ili oslobađanje od raznih poreza u periodu od X godina, kako bi bio konkurentniji od Mađarske ili Hrvatske. Znaš da si već konkurentniji što se tiče bruto plata, rešio si se balasta Kosova i počeo si pregovore sa EU. Stalno si u kontaktu sa uvoznicima, oni sa strancima i ispravljaš sve ono što koči dolazak stranog kapitala. Koliko je tu bitan kurs dinara, to će ljudi koji se razumeju u ekonomiju bolje proceniti od mene. Ali konačno je vreme da ekonomsku politiku krojimo prema izvoznicima, a ne u skladu sa željama par najvećih uvoznika.

I da se razumemo, znam koliko ne znam i ovaj moj blog, kao po običaju, ništa ne vredi bez vaših komentara. Motiv da napišem ovaj tekst je bila činjenica da veliki broj blogera veruje da nam je jedini spas u totalnom srozavanju vrednosti rada i prava radnika, što ja nikako ne mogu da prihvatim. A kada pričam o uvoznicima, ne mislim na Miškovića, već na one manje, nama nepoznate, ali uspešne u svom poslu i cenjene od strane poslovnih partnera iz inostranstva.



Komentari (104)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

jigv jigv 02:49 15.01.2014

Pfff

Ne vidim veliku razliku izmedju ovog teksta i Dinkiceve politike, osim dodatka o tome da uvoznici treba da dovode investitore (uvoznici su trgovci, ne proizvodjaci, a i zasto bi sebi oduzimali posao, pogledaj npr. sta je bilo sa Delta autom nakon dolaska Fiat-a).

Pojedinacno dovodjenje investitora je najveca greska. Neka dovedes 10 Fiat-a (a doveli smo jednog ovim pristupom za 13 godina). Zaposlio si nekih 15.000 od ukupno 750.000 nezaposlenih (naravno, tu ima i kooperanata i indirektno nezaposlenih, ali to ne menja cinjenicu da ni 10 Fiat-a ne bi resili problem nezaposlenosti). Ljudi se svuda u svetu zaposljavaju u domacim malim preduzecima (pa i kod nas je to slucaj, 750.000 ljudi u malim kompanijama, 750.000 u drzavnim i ostalo u domacim velikim i stranim firmama). Negde sam cuo da je u Srbiji oko 6% zaposlenih zaposleno u stranim firmama. I nije ta cifra drasticno drugacija nigde u svetu (u smislu da iznosi nekoliko desetina posto). Svuda ljudi mahom rade u malim domacim kompanijama.

Trece, medju osnovama ekonomske nauke je da nije bitno da li proizvodis za izvoz ili za domacu potrosnju, bitno je da se proizvodi i da se to sto se proizvodi kupuje. Naravno, ne treba imati veliki spoljnotrgovinski deficit, ali ne treba biti ni opsednut izvozom. Treba biti opsednut proizvodnjom i inovacijama. Izvoz ce onda doci sam od sebe.
libkonz libkonz 09:22 15.01.2014

Re: Pfff

Ljudi se svuda u svetu zaposljavaju u domacim malim preduzecima

Znam za to, ali sam se ovde u tekstu fokusirao na strane investicije koje su, složićeš se, neophodne. Mislim da se sa sadašnjim pristupom "dođite, spremni smo da se maksimalno ponizimo", neće mnogo postići. Mislim da uvoznici mogu mnogo pomoći u privlačenju stranog kapitala i stvaranju poverenja.
blue rider blue rider 10:37 15.01.2014

Re: Pfff

Dragi libkonz, mislim da je jigv lepo odgovorio na tvoju ideju o uvoznicima kao izvoru ili vezama za fdi. Ovo dalje je odgovor na komentar savetnika.

Nije jedina poenta stranih invecticija da resavaju problem nezaposlenosti koja u nasem slucaju iznosi neverovatnih 25%! Pa suludo je ocekivati da oni rese taj problem, to je nemoguce i to verujem mnogi znaju. Ne znam za Dinkica.

Poenta je upravo u onome sto ste napisali, da donesu nova trzista tamo ged ih nema, inovacije, znanje, mogucnost ljudima da napreduju, itd..

A inace, te bljak velike kompanije su promenom svoje politike u prethodnih 25 godina fokusiranjem na tzv core akticnosti (izdvajanje ne-strateskih aktivnosti iz firme, bile one proizvodi ili usluge) pomogle rast sme sektora u mnogim zemljama. Zbog toga ja ne bih tako olako kao vi prelazio preko posrednih efekata stranih ulaganja.

I na kraju, ne mogu da verujem da poturate amatersku pricu zavijenu u osnov ekonomske nauke. Jer nase trziste jako malo toga kupuje. Pocevsi od nesrecnog prosecnog stanovnika ciji je PPP tuzan i koji kupuje samo sta mora. I privrede, koja kupuje toliko malo da se cak ni distibutivni centri napr hemijskih ili drugih kompanija ne isplate, a kamoli proizvodnja. Zbog toga je bitan izvoz, jer tamo negde jos uvek ima love.
rade.radumilo rade.radumilo 15:28 15.01.2014

Re: Pfff

Ljudi se svuda u svetu zaposljavaju u domacim malim preduzecima (pa i kod nas je to slucaj, 750.000 ljudi u malim kompanijama


Našao sam u nekom izveštaju da je krajem 2012-e bilo oko 300000 malih i srednjih preduzeća u Srbiji. Neka je prosečan broj zaposlenih u tim preduzećima 2 tu upravo dolazimo do neke (preko palca) procene od 600 hiljada zaposlenih.
Fiat Srbija zapošljava oko 2500 radnika. Sa kojekavim kooperantima, prodajnom mrežom, idi mi dođi mi, može da se nategne da je 5000 - 10000 ljudi našlo "uhlebljenje" otvaranjem Fiat-a u Srbiji.
Sa druge strane, pretpostavimo da se zahvaljujući novom zakonu o radu, poslodavci "lakše" odluče da zaposle svega 5% više radnika ove godine? To čini 30 hiljada novozaposlenih.
Keč je upravo u malim i srednjim preduzećima. Velikim preduzećima ne smeta ni prethodni, niti će im smetati novi zakon o radu. Takođe, neće ni promeniti njihov odnos prema radnicima. Svako zna da za radnike u Fiat-u važe interna Fiat-ova pravila, daleko od onoga što propisuje zakon o radu. Isto je važilo i u US-Steel-u i isto važi i u gomili drugih kompanija. Mala i srednja preduzeća su ta koja ne mogu dozvoliti sebi da pruže radnicima više od minimuma propisanog zakonom. Šta više, ukoliko je taj minimum iznad granice profitabilnosti, onda u tom slučaju mala i srednaj preduzeća:
- ili ne poštuju zakone, primenjujući trikove sive i crne ekonomije.
- ili se zatvaraju.

Socijalistički zakoni o radu, u tržišnoj privredi, ne mogu funkcionisati. Postojeći zakon o radu ne može naterati privatnika da ga ispoštuje, jer on na prvom mestu razmišlja o svojoj profitnoj margini. On će, u slučaju da ne može ostvariti profit, raditi mimo zakona ili neće raditi uopšte, od čega niko nema nikakvu korist.
Mislim da je bolje spustiti prag i na taj način jedan deo sive ekonomije uterati u belu zonu. Da, biće onih koji će i ovakav zakon o radu izvrdavati, kako bi ostvarili što veći profit, ali mnogo je više onih koji će svoj pordoični STR/SZR povećati sa jedan/dva prijavljena zaposlena na dva/tri. Ne deluje mnogo, ali u ukupnim ciframa na teritoriji Srbije će itekako značiti.

Što se tiče onih koji urlaju kako će im poslodavci "krv popiti" novim zakonima, nešto mi se čini da većina njih radi na nekim finim poslićima o državnom ili javnom trošku. Oni drugi, već rade kod poslodavaca koji im mast vade, a pri tome ih išutiraju posle nekoliko meseci kako ne bi morali da ih prijave na neodređeno ili rade preko studentske/omladinske zadruge, bez ikakvih prava.
muaddib92 muaddib92 17:20 15.01.2014

Re: Pfff

Ne vidim veliku razliku izmedju ovog teksta i Dinkiceve politike


.. е па, дакле, дојадило помало и шлајмарење по Динкићевој политици а без поређења његове са политикама његових претходника - помало се питам који ће пак његов наследник бити и на чијем шлајмарењу кроз неколико година: па зар су ти циклуси деценијски, зар мора једних 10 година највеће учешће у српском извозу бити учешће Железаре Смедерево а потом највеће учешће у извозу бити производња Фијата: може ли се порадити на томе да се мало размахње па кољективу (то је када онај са галерије у позоришту пиша доле по онима у партеру, па концентрисао млаз само на 1 ред)
Наравно да онај клинац из ужичког краја продаје гаће и сав остали веш у извоз и наравно да има таквих још на стотине - и да није поента у извозу по сваку цену: то је једна почеста заблуда
Treba biti opsednut proizvodnjom i inovacijama. Izvoz ce onda doci sam od sebe.
jigv jigv 03:10 16.01.2014

Re: Pfff

blue rider
Poenta je upravo u onome sto ste napisali, da donesu nova trzista tamo ged ih nema, inovacije, znanje, mogucnost ljudima da napreduju, itd..


Da, tacno, ali to je tezi nacin. Treba i tako, ali laksi i brzi nacin bi bio da ovde firme otvaraju ljudi koji su bili menadzeri po takvim velikim kompanijama i sada hoce da uloze novac u proizvodnju. Centrale kompanija nama trebaju, a ne magacini i hale za sklapanje. Inace cemo uvek biti evropska Kina.

blue rider
A inace, te bljak velike kompanije su promenom svoje politike u prethodnih 25 godina fokusiranjem na tzv core akticnosti (izdvajanje ne-strateskih aktivnosti iz firme, bile one proizvodi ili usluge) pomogle rast sme sektora u mnogim zemljama. Zbog toga ja ne bih tako olako kao vi prelazio preko posrednih efekata stranih ulaganja.


Apsolutno se slazem, samo budala bi bezala od stranih investicija. Ali, ovde politicari pricaju iskljucivo o stranim investicijama, a pravi rast BDP-a moze da dodje samo iz domace proizvodnje i iz malih firmi. Dakle, fokus na domaceg malog preduzetnika, ali stvoriti i ambijent za stranog. O ovome drugom je libkonz i pricao u blogu, sa cime se manje-vise slazem, to su sve zdravorazumske ideje (saobracajna infrastruktura itd.)

blue rider
I na kraju, ne mogu da verujem da poturate amatersku pricu zavijenu u osnov ekonomske nauke. Jer nase trziste jako malo toga kupuje. Pocevsi od nesrecnog prosecnog stanovnika ciji je PPP tuzan i koji kupuje samo sta mora. I privrede, koja kupuje toliko malo da se cak ni distibutivni centri napr hemijskih ili drugih kompanija ne isplate, a kamoli proizvodnja. Zbog toga je bitan izvoz, jer tamo negde jos uvek ima love.


Dobijem, npr., od babe stan na Dorcolu. Mogu da ga izdajem i nikom nista. A mogu i da ga prodam i ulozim u biznis. Krenem u proizvodnju carapa. Zaposlim tri coveka plus ja. Prvo ce ti ljudi dobijati platu od ono para sto je ostalo od prodaje stana, oni ce kupiti nesto sebi, cime ce povecati domacu potrosnju jer do sada nista nisu trosili, jer su bili nezaposleni. Od tog viska koji oni naprave neko drugi ce imati vise para na trosenje pa ce kupiti i moje carape. I onda krecem da zaradjujem. Skaliraj ovo na puta nekoliko desetina hiljada i dobija se jasnija slika. Povecava se domaca potrosnja, povecava se i BDP i smanjuje nezaposlenost. Kolika god da je bila pocetna vrednost potrosnje. Pa, cak se i u Indiji dobar deo rasta bazira na rastu domace potrosnje, a nema pas za sta da ih ujede...
jkt2010 jkt2010 06:47 15.01.2014

Invest in Serbia

libkonz
Znači brza pruga Novi Sad - mađarska granica i nešto malo puteva do granice sa Mađarskom i Hrvatskom ne košta previše.


Ne brate, nego brza pruga Budimpesta-Beograd, Temisvar-Beograd, Nis-Beograd i Beograd - ka Hrvatskoj. Pod 'Beograd' podrazumevam Aerodrom NT.

Osim ovoga - metro. Prve (dve) linije Novi Sad - Aerodrom i Aerodrom - Vukov spomenik. Umesto ovoga, u prelaznom periodu moze i gradska zeleznica.

Beograd i Novi Sad (i sve izmedju i okolo) treba gledati kao jedan region. Koji jedini moze da ubrzano raste i time povuce celu Srbiju. Zato tu i treba ulagati u svaku mogucu infrastrukturu. Sa ciljem da stanovnistvo NSBG izadje na preko 4 miliona i da se zna gde je centar regiona. Te je ocigledno da se slazem sa ovim:

Tu dolazimo do jednog problema koji se zove "ravnomerni razvoj Republike Srbije". Budemo li insistirali na tome, eto nas u provaliji.


Para nema tj ima jako malo, i treba ih ulagati tamo gde ce najbrze i najvise da se vrati. Ostalima se izvinjavam, ali jbga... taj ravnomerni razvoj pokusavamo 200 godina a razlike sve vece. Ajd da probamo da vidimo, ako prvo BGNS izadju na 20/25 hiljada evra GDP-a, da li ce ostali da izadju na makar 6-7-10?

E, daj ove planove negde na neke investicione forume pa da vidimo ima li investitora... Brze pruge, metro, dupliranje aerodroma, kargo terminal, stambeni blokovi, poslovni centri, industrijski parkovi, sva potrebna infrastruktura...

Ne kazem da mora ova lista... Ali bez ovako nekih faraonskih planova, gde tacno zamisljas da ce neko da ulaze pare? U jos jednu fabriku auto kablova uz subvenciju za radna mesta od 7 milki?
libkonz libkonz 09:23 15.01.2014

Re: Invest in Serbia

Para nema tj ima jako malo, i treba ih ulagati tamo gde ce najbrze i najvise da se vrati. Ostalima se izvinjavam, ali jbga... taj ravnomerni razvoj pokusavamo 200 godina a razlike sve vece. Ajd da probamo da vidimo, ako prvo BGNS izadju na 20/25 hiljada evra GDP-a, da li ce ostali da izadju na makar 6-7-10?

da, mora tako, ali gledati i šta ćemo sa Nišom.
jednatanja jednatanja 08:26 15.01.2014

U

našem gradu u Bačkoj OSAMDESETOGODIŠNJI Nemac dovodi investitore, i gradi fabriku za kablove. Za to vreme (zadnje dve decenije) opštinska i pokrajinska vlast nisu prstom mrdnuli. I ja sam učesnik jedne akcije, i ljudi sa kojima komuniciram pri opštini su spori. Da mi na "ovoj" strani nismo toliko uporni, sve šanse i prilike bi davno pokretna traka vremena odnela.

I sram ih bilo, ako treba jedan deda Rudolf da spašava Bačku! (njemu svaka čast, kapa dole!!)
libkonz libkonz 14:58 15.01.2014

Re: U

ako treba jedan deda Rudolf da spašava Bačku!

Svaka čast deda Rudolfu!
niccolo niccolo 23:56 15.01.2014

Re: U

Deda je odličan lik, znam ga lično, kolegin klijent…
psl_srbija psl_srbija 09:21 15.01.2014

A domaće investicije?

A evo još jedne teme za razmišljanje:
Umesto da jurimo strane investicije i dajemo pare na subvencije da bi privukli investitore zašto država ne otvara neka preduzeća u oblastima koje su profitabilne? Uloži lepo sredstva, zaposli radnike i uzima profit. Ne moraju to biti velike kompanije, malo ovde, malo onde, malo u ovom sektoru, malo u onom. Deliti i radnicima deo profita ili im preko nekih akcija davati deo kompanije da bi imali motiv da rade bolje i svima lepo. Izašli smo iz socijalizma, ali ko je rekao da je ovako nešto zabranjeno?
libkonz libkonz 09:36 15.01.2014

Re: A domaće investicije?

zašto država ne otvara neka preduzeća u oblastima koje su profitabilne?

zato što bi se to pretvorilo u firmu za zapošljavanje partijskih kadrova. meni se više sviđa ideja "inkubatora" za novootvorene firmice. I naravno, podsticaji za poljoprivredu: voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo...
vladaxy vladaxy 09:39 15.01.2014

Re: A domaće investicije?

psl_srbija
zašto država ne otvara neka preduzeća u oblastima koje su profitabilne?

Npr. zbog NIS-a, EPS-a itd... to su profitabilne oblasti svugde u svetu ali i oblasti u kojima su državna srpska preduzeća gubitaši.

Verovatno bi bila profitabilna da ih vode Časni&Pošteni
libkonz libkonz 10:02 15.01.2014

Re: A domaće investicije?

Verovatno bi bila profitabilna da ih vode Časni&Pošteni

Časni&Pošteni u javnom preduzeću - utopija.
Časni&Pošteni u SIEPA - sasvim druga priča.
psl_srbija psl_srbija 10:33 15.01.2014

Re: A domaće investicije?

Razumem ja sve te probleme sa partijskim zapošljavanjima i sl. ali ajde stavimo se u poziciju nekoga ko je partijski zapošljen u nekom malom poljoprivrednom preduzeću u kome ima neki deo akcija kojima raste cena ako to preduzeće (za šta je i on sam odgovoran) dobro radi. Pa onda možda na kraju godine dobije dividendu i sl. pa mu deluje lepo, pa redovna platica. Poturdio bi se valjda da pošteno radi i ostane tu, ako mu je OK, bar ja tako mislim. Pa i u komunizmu nisu svi bili lopovi, imali smo brdo profitabilnih preduzeća i to uz milion radnika viška, zašto bi to sada bilo nemoguće?

A što se tiče velikih kompanija izgleda da se one sada namerno upropaštavaju da bi se privatizovale za siću. Osiromaši, pa kupi za đžabe. U slučaju malih poljoprivrednih kombinata za proizvodnju malina recimo, zašto bi neko to radio? Ali lud smo mi narod, ko zna šta bi bilo.
libkonz libkonz 14:59 15.01.2014

Re: A domaće investicije?

Poturdio bi se valjda da pošteno radi i ostane tu, ako mu je OK, bar ja tako mislim.

Džaba trud, ako ne zna da uradi posao.
filip.maric filip.maric 09:32 15.01.2014

Sistemski pristup

Dakle, nešto poput SIEPA, gde će raditi stvarno sposobni ljudi koji će stranom investitoru omogućiti da reši sve birokratske probleme.

Zar nije bolje promeniti pod hitno promeniti zakone i ceo sistem tako da tih birokratskih problema bude što manje, nego osnivati posebnu agenciju koja će te probleme rešavati?
libkonz libkonz 09:38 15.01.2014

Re: Sistemski pristup

Zar nije bolje promeniti pod hitno promeniti zakone i ceo sistem tako da tih birokratskih problema bude što manje, nego osnivati posebnu agenciju koja će te probleme rešavati?

neophodno je i jedno i drugo. ma kakav da je zakon, problema će uvek biti, mislim da se agencija i te kako isplati.
vladaxy vladaxy 09:36 15.01.2014

Malo razjašnjenje

Motiv da napišem ovaj tekst je bila činjenica da veliki broj blogera veruje da nam je jedini spas u totalnom srozavanju vrednosti rada i prava radnika, što ja nikako ne mogu da prihvatim.

Jedini ko upropaštava položaj radnika u Srbiji je "država" sa svojim kretenskim zakonima o radu, porezima, minimalnoj zaradi, doprinosima, raznim inspekcijama, licencama, dozvolama i ostalim glupostima. Prebacili su socijalni teret (doprinosi) na poslodavce koji, umesto da brinu o poslu, investicijama, prodaji, moraju još da se zajebavaju i sa gomilom papirologije.

Radnik i poslodavac moraju sami da se dogovaraju o uslovima zapošljavanja. Poslodavac ponudi posao i uslove, prihvatiš ili ne prihvatiš i to je to. Ako su tvoje veštine i znanja traženi onda ti postavljaš uslove poslodavcu. Potpišete ugovor i u slučaju kršenja ugovora, na sud.

Jedini pokretač svakog poslodavca je profit i tu nema ništa loše. Pravi poslodavac će da čuva dobre radnike a od loših treba bežati. Nisu mi jasni ljudi koji se zadržavaju u firmi gde im kasni ili se ne isplaćuje plata i doprinosi. Prvi mesec kad ne primite platu nema šta da tražite u toj firmi. Ako si lako zamenljiv i tvoj posao može lako da radi zamena posle dana obuke, razmisli, možda je vreme da se steknu neke nove veštine i znanja.

Ovako imamo situaciju da se birokratski idioti mešaju u odnos poslodavca i radnika i kao i u ostalim oblastima samo stvaraju probleme.

Dakle, nešto poput SIEPA, gde će raditi stvarno sposobni ljudi koji će stranom investitoru omogućiti da reši sve birokratske probleme.

Ili Časni&Pošteni

Znači prvo političari investitorima naprave birokratske probleme, a onda da angažuju još birokrata koji će pomoći investitorima da prevaziđu birokratske probleme!?!?
libkonz libkonz 09:59 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

Prebacili su socijalni teret (doprinosi) na poslodavce koji, umesto da brinu o poslu, investicijama, prodaji, moraju još da se zajebavaju i sa gomilom papirologije.

Preteruješ. Sve je to sad stvar rutine.
Vladaxy, iako bi se meni tvoji predlozi isplatili, suviše su surovi za moj ukus i guraju ljude u još veću bedu.
Kada bismo dozvolili da poslodavac i zaposleni određuju koliko će novca biti odvojeno na doprinose, bojim se da bi se tu skupio jedva neki dinar.
vladaxy vladaxy 10:27 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

Kada bismo dozvolili da poslodavac i zaposleni određuju koliko će novca biti odvojeno na doprinose, bojim se da bi se tu skupio jedva neki dinar.

A zašto bi poslodavac uopšte odvajao za bilo čije doprinose? Poslodavac jedino mora da plati radniku dogovorenu platu. A da li će radnik da razmišlja o doprinosima i porezima to je već njegov problem.

Većina zamišlja da su ljudi blago retardirani i da ne umeju da brinu sami o sebi i svojoj porodici. Da niko ne bi uplaćivao sebi i svojima zdravstveno ili penziono osiguranje itd.. Da su nehumana bića koja nikada ne bi pomogla nekome u okruženju i da su im neophodni političari koji će za "opšte dobro" da im određuju kako će da žive i šta da rade (naravno za masnu proviziju). A politika okuplja isključivo blagoglagoljive lopove koje zanima isključivo lični interes dok prodaju narodu priču o "opštem i nacionalnom interesu".

E ako vam je lepo da vam Vučić, Krka, Mrka, Velja, Boris, Đilas, Rasim, Čeda i ostala ekipa gora, nesposobnija i gluplja od vas određuje kako ćete da živite onda OK. Onda nema šta da se žalite. Ja jedino želim te njuške što je manje moguće u svom životu.
kukusigameni kukusigameni 10:37 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

vladaxy
Većina

Ovde ti već pada sistem.
milisav68 milisav68 10:55 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

vladaxy
E ako vam je lepo da vam Vučić, Krka, Mrka, Velja, Boris, Đilas, Rasim, Čeda i ostala ekipa gora, nesposobnija i gluplja od vas određuje kako ćete da živite onda OK. Onda nema šta da se žalite. Ja jedino želim te njuške što je manje moguće u svom životu.

E, ako ti misliš da možeš da ih ignorišeš, onda si u grdnom zajebu.

Oni ti izglasavaju zakone, i oni ti biraju sudije.

Što im više smanjiš prostor za delovanje, više će da te zajebavaju, a imaju i čime.

Socijalna država mora da postoji u kakvom/takvom obliku, inače ćeš morati tenkom da čuvaš kuću, razvoziš decu u školu, i da ideš na posao.
vladaxy vladaxy 11:11 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

E, ako ti misliš da možeš da ih ignorišeš, onda si u grdnom zajebu.

Ne mogu da ih ignorišem, ali npr. ukine se ministarstvo za građevinu i Velja može u penziju. Privatizuju se apoteke onda Čeda ima manju motivaciju za politiku, privatizuju se EPS, Telekom, Pošta, manje plena za ostale lopove...

Socijalna država mora da postoji u kakvom/takvom obliku, inače ćeš morati tenkom da čuvaš kuću, razvoziš decu u školu, i da ideš na posao

Ostavi se samo vojska, policija i sudstvo. To je država, sve ostalo mogu da obezbede privatnici.
milisav68 milisav68 11:16 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

libkonz

Kada bismo dozvolili da poslodavac i zaposleni određuju koliko će novca biti odvojeno na doprinose, bojim se da bi se tu skupio jedva neki dinar.

To se rešava pravnom sigurnošću.

Država propiše minimalnu cenu rada, ostalo je stvar dogovora između poslodavca i radnika.

A ako se to ne ispoštuje, onda država reaguje kaznama.

Svakom poslodavcu je u interesu da ima zadovoljnog i obučenog/vrednog radnika.

Plata treba da bude isplaćena bruto, pa neka svako uplaćuje kako misli da mu je potrebno, za to postoje osiguravajuća društva.

Svako treba da ima pravo na osnovno zdravstveno osiguranje, kao i neku državnu penziju (koja bi bila više socijalna pomoć), a isplaćivala bi se iz budžeta od recimo PDV-a.

ps.Nisi se dotakao pravne nesigurnosti, problema vlasništva/katastra, gde se još uvek ne zna šta je čije (zbog još uvek nezavršene restitucije i loše privatizacije).
milisav68 milisav68 11:30 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

vladaxy
Ne mogu da ih ignorišem, ali npr. ukine se ministarstvo za građevinu i Velja može u penziju.

Neki Velja i neki Čeda je uvek poslanik i ne možeš sve da pošalješ u penziju, a uvek imaju motivaciju.
Ostavi se samo vojska, policija i sudstvo. To je država, sve ostalo mogu da obezbede privatnici.

Ok, ajd napravi računicu za Srbiju, koliko bi to trebalo vojske i policije i ko bi to plaćao, gledajući današnje finansijsko stanje.
barese barese 12:07 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

Ostavi se samo vojska, policija i sudstvo. To je država, sve ostalo mogu da obezbede privatnici.


Pa se u zdravstvu svi kljukaju antibioticima za svaku sitnicu (sto je logican individualni izbor, jer se tako brze savladavaju infekcije), pa imamo superbakterije koje ne znamo da lecimo


Pa svako gradi kolike hoce zgradurine oko hrama (sto je i za investitora i za kupca logican izbor) da nam se najvazniji spomenici u gradu ne vide, a u urbanizmu haos, i skoro cela zemlja je ruzna




Sto je ironija, mi vec imamo tu situaciju
vlad_aleksh vlad_aleksh 12:58 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

milisav68

Država propiše minimalnu cenu rada, ostalo je stvar dogovora između poslodavca i radnika.


Zašto bi država propisivala minimalnu cenu rada? Šta je poenta te mere? Mislite da se tako čuvaju radnici? Naprotiv. To je samo još jedna u nizu besmislenih regulacija i intervencija.
milisav68 milisav68 13:42 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

vlad_aleksh
Zašto bi država propisivala minimalnu cenu rada? Šta je poenta te mere? Mislite da se tako čuvaju radnici? Naprotiv. To je samo još jedna u nizu besmislenih regulacija i intervencija.

Minimalna cena rada je instrument borbe protiv siromaštva.

I nisam ja to izmislio.

link
oskar-z-wild oskar-z-wild 13:53 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

vladaxy:
Ostavi se samo vojska, policija i sudstvo. To je država, sve ostalo mogu da obezbede privatnici.


To je filosofija Ejn Rand, rekla i sledeće:

Wealth is the product of man’s capacity to think.


Government “help” to business is just as disastrous as government persecution… the only way a government can be of service to national prosperity is by keeping its hands off.

Civilization is the progress toward a society of privacy. The savage’s whole existence is public, ruled by the laws of his tribe. Civilization is the process of setting man free from men.

We are fast approaching the stage of the ultimate inversion: the stage where the government is free to do anything it pleases, while the citizens may act only by permission; which is the stage of the darkest periods of human history, the stage of rule by brute force.


Dobre teme za teoretska razmišljanja, ali čovečanstvo je u takvoj kompleksnoj simbiozi sa raznoraznim nasleđima da se nikad neće ispetljati, samo neki slučajan pogodatak u srž može izazvati radikalnu promenu.

Kao što je metak Gavrila Principa omogućio toliko mnogo promena na globalnom nivou, koje nisu sve bile dobre, tako i danas neki totalno nepredvidiv momenat može osloboditi čoveka od državnih i nad-državnih kontrola. Dotle čovek mora da se bori za svaki pedalj slobode pomoću običnih ljudi koji izvrše subverzije iznutra - dobar je primer Edwarda Snowdena.
vladaxy vladaxy 14:58 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

Minimalna cena rada je instrument borbe protiv siromaštva.

Minimalna cena rada (u Srbiji 190 EUR) je brana za one koji bi radili za manji iznos - studenti, nekvalifikovani, mlađi penzioneri, kao neki dodatni posao itd.. Ukidanje tog "instrumenta" bi značajno smanjio broj nezaposlenih. Jer ovako neki poslodavci jednostavno nisu u stanju ni toliko da ponude.

Da ponovim, za platu se dogovaraš sa poslodavcem. Ako ti ponudi 150 EUR platu za mesec dana, ne odgovara ti - ne prihvataš je, tražiš drugi posao. Ali ne treba zakonom sprečavati nekoga ko bi prihvatio toliko jer mu verovatno mnogo znači.

A jedini efikasan instrument za borbu protiv siromaštva je slobodno tržište.
libkonz libkonz 15:01 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

A zašto bi poslodavac uopšte odvajao za bilo čije doprinose? Poslodavac jedino mora da plati radniku dogovorenu platu. A da li će radnik da razmišlja o doprinosima i porezima to je već njegov problem.

Nužda bi ih naterala da zanemare zdravstveno osiguranje. Tvoje ideje su siguran put u bankrot države.
milisav68 milisav68 15:08 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

vladaxy
Minimalna cena rada je instrument borbe protiv siromaštva.

Minimalna cena rada (u Srbiji 190 EUR) je brana za one koji bi radili za manji iznos - studenti, nekvalifikovani, mlađi penzioneri, kao neki dodatni posao itd.. Ukidanje tog "instrumenta" bi značajno smanjio broj nezaposlenih. Jer ovako neki poslodavci jednostavno nisu u stanju ni toliko da ponude.

Da ponovim, za platu se dogovaraš sa poslodavcem. Ako ti ponudi 150 EUR platu za mesec dana, ne odgovara ti - ne prihvataš je, tražiš drugi posao. Ali ne treba zakonom sprečavati nekoga ko bi prihvatio toliko jer mu verovatno mnogo znači.

A jedini efikasan instrument za borbu protiv siromaštva je slobodno tržište.

Minimalna cena rada se računa po satu.

Znači uopšte nije problem da se ponudi manja plata za manje radno vreme.
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:48 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

Većina zamišlja da su ljudi blago retardirani i da ne umeju da brinu sami o sebi i svojoj porodici. Da niko ne bi uplaćivao sebi i svojima zdravstveno ili penziono osiguranje itd


Ovde je slaba tačka te zamisli o bruto plati.

Ne mora neko da bude retadiran da bi među prioritete stavio nešto drugo a ne svoje penzijsko i zdravstveno osiguranje.
Školovanje dece npr, pomoć bliskom članu porodice ili familije u velikim problemima, neko investiranje u biznis koji može i da propadne, i još mnogo situacija koje je teško predvideti a život ih može prirediti.

Sve te razumom shvatljive razloge zbog kojih neko ne bi sebi bezbedio penziju i lečenje u starosti, bi država morala da plati, ili da te ljude pusti da crkavaju po ulicama.

Kako biti siguran da takvih neće biti više nego što država može da podnese, ili kako kontolisati broj takvih i kojim mehanizmima delovati ako broj raste neočekivanom brzinom?


Što se minimalne cene rada i uslova rada tiče tu se slažemo, to treba da bude isključivo stvar dogovora poslodavca i radnika.

Zašto bi država meni i mom poslodavcu branila da napravimo dogovor koji i meni i njemu odgovara?
Štiti me od mene samog, više brine o meni nego ja sam, pametnija je od mene pa mene glupog ne sme da pusti da se sam dogovaram?
omega68 omega68 19:57 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

Većina zamišlja da su ljudi blago retardirani i da ne umeju da brinu sami o sebi i svojoj porodici. Da niko ne bi uplaćivao sebi i svojima zdravstveno ili penziono osiguranje itd..

Не знају да брину о себи
Ти не познајеш људе.
Читај пажљиво:

Мој деда је у заробљеништву био банка за хлеб неколицини својих пријатеља.Како банка за хлеб?
Лепо, МАЈМУНИ СУ ИГРАЛИ ПОКЕР У ХЛЕБ И КАД ИЗГУБЕ НЕМАЈУ ДА ЈЕДУ.
ПОКЕР У ХЛЕБ!!!
Онда мој деда узме свима њима хлеб и даје им следовања за сваки оброк.
Ало, о чему ти причаш?
Па овде би кладионице славиле кад би се повећала плата за вредност доприноса.
inco inco 21:18 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

milisav68
Plata treba da bude isplaćena bruto, pa neka svako uplaćuje kako misli da mu je potrebno, za to postoje osiguravajuća društva.


Eh, pisah ja onomad o tome kod ministra "sve vam piše u tekstu" na Blogu, pa samo da udarim mali samo-citat zašto se to nikada neće desiti kod nas:

inco
Onda lepo građani kao i u većem delu normalnog sveta podnose svake godine poreski izveštaj i plaćaju poreze i ostale namete u skladu sa trenutnim stopama, i svi srećni i zadovoljni - sem političara, naravno, jer će onda građani direktno saznati koliko im od njihovog zarađenog novca država zapravo otme. Onda će se i povika na poslodavca koji 'vozi džip' dok radnicima isplaćuje 'minimalac' prebaciti na državu jer će se ljudi s punim pravom zapitati gde odlazi 60-70% njihovih primanja (+PDV, +drugi parafiskalni nameti).


Ponadao se bio da će on, kao samoproklamovani kuvar, da se priključi objašnjavanju makar svog, ako već ne recepta mog predloženog jela, al' sam mu većma bio u nemilosti zbog postavljanja nezgodnih pitanja pa je gledao da me izbegava kad mu već nisam davao dovoljno razloga za banovanje... I tako ostade blog uskraćen za nešto što bi, skromno cenim, bila jako interesantna diskusija sa budućim ministrom...

No, to nije toliko bitno - bruto platu u Srbiji čovek može da sanja. Ne samo zbog razloga navedenih u gorepomenutom izlaganju, već i zato što ova tzv. država jednostavno ne veruje svojim podanicima. Već decenijama, ako ne i od samog postanka tzv. moderne Srbije, vlast na 'građane' gleda kao Apple na svoje korisnike, tj. kao na skup predškolske dece koja nemaju pojma šta je dobro za njih (i sa stanovišta vlasti dobro je da ostane tako) te se pretpostavlja da bi, kad bi se prešlo na ličnu odgovornost stanovnika, ceo socijalni sistem kolabirao jerbo niko ne bi uplaćivao penziono, zdravstveno, socijalno...

Stanovnici, pardon, podanici se odužuju vlastima time što gledaju na tzv. državu kao mamu, tatu, omraženog ortaka i švalerku u isto vreme i od nje očekuju da im reši svaki lični problem - od curenja slavine do hronične nejebice - odnosno, očekuju da će se iznenada pojaviti neki Vođa ili kakva neočekivana sila i rešiti stvar, pogotovo ovo oko nejebice.

I tako obe strane žive u toj iluzornoj simbiozi i smrtonosnom zagrljaju - i nikome se ta fantamazgorija ne ispušta iz ruku. I tako će se ta semelparna igranka održavati dok potpuno ne nestanemo jer, za razliku od pacifičkih lososa, to nije dobra strategija za održanje društva.
charlie charlie 21:53 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

vlad_aleksh
milisav68

Država propiše minimalnu cenu rada, ostalo je stvar dogovora između poslodavca i radnika.


Zašto bi država propisivala minimalnu cenu rada? Šta je poenta te mere? Mislite da se tako čuvaju radnici? Naprotiv. To je samo još jedna u nizu besmislenih regulacija i intervencija.

Ма јашта !
Глупи Швабе пре 2 месеца дефинисали минималну сатницу од 8,5 евра - па ти газда, ако си толико способан, мораш да платиш раднику најмање толико.
freehand freehand 22:19 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

incoOnda lepo građani kao i u većem delu normalnog sveta podnose svake godine poreski izveštaj i plaćaju poreze i ostale namete u skladu sa trenutnim stopama, i svi srećni i zadovoljni - sem političara, naravno, jer će onda građani direktno saznati koliko im od njihovog zarađenog novca država zapravo otme. Onda će se i povika na poslodavca koji 'vozi džip' dok radnicima isplaćuje 'minimalac' prebaciti na državu jer će se ljudi s punim pravom zapitati gde odlazi 60-70% njihovih primanja (+PDV, +drugi parafiskalni namet

No, to nije toliko bitno - bruto platu u Srbiji čovek može da sanja. Ne samo zbog razloga navedenih u gorepomenutom izlaganju, već i zato što ova tzv. država jednostavno ne veruje svojim podanicima. Već decenijama, ako ne i od samog postanka tzv. moderne Srbije, vlast na 'građane' gleda kao Apple na svoje korisnike, tj. kao na skup predškolske dece koja nemaju pojma šta je dobro za njih (i sa stanovišta vlasti dobro je da ostane tako) te se pretpostavlja da bi, kad bi se prešlo na ličnu odgovornost stanovnika, ceo socijalni sistem kolabirao jerbo niko ne bi uplaćivao penziono, zdravstveno, socijalno...


Pa da, to je taman tako.
Ali ti ni u Austriji ili Nemačkoj niko na ruke ne daje bruto platu. Mada te države možda i ne spadaju u normalan svet.
inco inco 23:14 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

freehand
Ali ti ni u Austriji ili Nemačkoj niko na ruke ne daje bruto platu. Mada te države možda i ne spadaju u normalan svet.


Pa da prostiš, meni evropski pristup državi kolokvijalno nazvan nanny state i ne deluje baš normalno jer se takođe svodi na mišljenje da su svi ljudi idioti sem političara koji su najpametnije glave i znaju šta je najbolje za svakog. Zato valda imamo neku krizu svako malo i zato porezi iz godine u godinu rastu, što su oni najpametniji i najbolje znaju kako da troše naš novac...

No možda je bilo malo nejasno, nisam mislio na bruto platu per se - nažalost čak ni u SAD više nije tako - već da se u većini uslovno rečeno normalnih država (iz perspektive Srbije ta kategorija je znatno veća) lepo prijavljuju svi oblici dohotka, od plate i ugovora po delu, do prihoda od rentiranja ili vršenja part-time usluga - i onda se na to računa koliki porez treba da uplatiš državi (ili koliko da ti vrate, doduše bez kamate, ako si preplatio). Onda lepo vidiš crno na belo 'di ti pare odoše.

Isto tako, za Austriju ne znam, ali u Nemačkoj se ugovara bruto plata kad potpisuješ ugovor sa poslodavcem pa onda lepo možeš da vidiš koliki deo ti oduzme država automatski, posredstvom poslodavca, poredeći ono što ti na kraju stigne na račun. Takođe, u Nemačkoj imaš opt-out opciju za penziono osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, kao i razne opcije u pogledu zdravstvenog osiguranja. Ono što je najvažnije je da poslodavac ne plaća ništa (dobro, skoro ništa, ima tu nekih obaveznih bonusa i tako to) za to što te je zaposlio - svi porezi i doprinosi se odbijaju od tvoje bruto plate koju si ugovorio sa poslodavcem. Dakle nema onog - pola plaćaš ti, pola plaća poslodavac - sve plaćaš ti, od bruto plate koju si ugovorio, a poslodavac je samo obavezan da prosledi državi pare koje ti uzima pre nego što ti ostatak sruči na račun.

Ja bih za početak bio zadovoljan i da se takav princip uvede - neka država nasilno otima, ali da se bar vidi od koga, kako i koliko otima. Ti si sa poslodavcem potipsao ugovor o bruto plati i to treba praktično automatski na početku meseca da mu se skine s računa poslodavca, da se državni harač uzme i da ti se ostatak slije tebi na račun. A ne ovako kako sad funkcioniše gde poslodavac tebi lepo uplati na račun neto koji ste se dogovorili a sve ostalo kako se ko seti.
freehand freehand 23:37 15.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

Pa da prostiš, meni evropski pristup državi kolokvijalno nazvan nanny state i ne deluje baš normalno jer se takođe svodi na mišljenje da su svi ljudi idioti sem političara koji su najpametnije glave i znaju šta je najbolje za svakog. Zato valda imamo neku krizu svako malo i zato porezi iz godine u godinu rastu, što su oni najpametniji i najbolje znaju kako da troše naš novac...

Da prostiš, i meni deluje dosta nenormalno da neko ovako govori o Evropi kao kolevci moderne demokratije.

već da se u većini uslovno rečeno normalnih država (iz perspektive Srbije ta kategorija je znatno veća) lepo prijavljuju svi oblici dohotka, od plate i ugovora po delu, do prihoda od rentiranja ili vršenja part-time usluga - i onda se na to računa koliki porez treba da uplatiš državi (ili koliko da ti vrate, doduše bez kamate, ako si preplatio). Onda lepo vidiš crno na belo 'di ti pare odoše.

E ovo već imaš i u Austriji i u Nemačkoj.

Isto tako, za Austriju ne znam, ali u Nemačkoj se ugovara bruto plata kad potpisuješ ugovor sa poslodavcem pa onda lepo možeš da vidiš koliki deo ti oduzme država automatski, posredstvom poslodavca, poredeći ono što ti na kraju stigne na račun. Takođe, u Nemačkoj imaš opt-out opciju za penziono osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, kao i razne opcije u pogledu zdravstvenog osiguranja. Ono što je najvažnije je da poslodavac ne plaća ništa (dobro, skoro ništa, ima tu nekih obaveznih bonusa i tako to) za to što te je zaposlio - svi porezi i doprinosi se odbijaju od tvoje bruto plate koju si ugovorio sa poslodavcem. Dakle nema onog - pola plaćaš ti, pola plaća poslodavac - sve plaćaš ti, od bruto plate koju si ugovorio, a poslodavac je samo obavezan da prosledi državi pare koje ti uzima pre nego što ti ostatak sruči na račun.

Ovde svačega ima, ali generalno - ti uz svaku platu dobiješ platnu listu, kao i ovde. Na kojoj ti je sve definisano: bruto, porezu i doprinosi, krediti, trtemrte, neto.
I ti ni ovde nemaš pola-pola,sem što gazda kuka na taj bruto iznos, jer sav novac tretira kao svoj sopstveni kućni, koji ti svakoga meseca kao zaposlenom poklanja od usta odvajajući. Ne svi, naravno. ali mnogo njih.


Ja bih za početak bio zadovoljan i da se takav princip uvede - neka država nasilno otima, ali da se bar vidi od koga, kako i koliko otima. Ti si sa poslodavcem potipsao ugovor o bruto plati i to treba praktično automatski na početku meseca da mu se skine s računa poslodavca, da se državni harač uzme i da ti se ostatak slije tebi na račun. A ne ovako kako sad funkcioniše gde poslodavac tebi lepo uplati na račun neto koji ste se dogovorili a sve ostalo kako se ko seti.

To tako i sad funkcioniše. Sem što se nekad malo progleda kroz prste, i javnom i privatnom sektoru da se ne bi sve pogasilo u ovom ekonomskom polomu.

Možda ne bi bilo loše da se ti malo bolje raspitaš kad dobiješ želju da pišeš i komentarišeš.
inco inco 00:15 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

A možda bi trebalo ti da se malo informišeš kako to u Srbiji (ne)funkcioniše. Kod nas se ugovara neto plata, ne bruto, većina zaposlenih nema pojma zapravo koliko koštaju poslodavca jer i na platnom listiću (ako ga dobiju) gde stoji bruto plata - ne stoji i tzv. super bruto plata.

Super bruto plata je bruto plata + tzv. doprinosi na teret poslodavca koji trenutno iznose 17.9% od osnove (11% za PIO, 6.15% za RZZO, 0.75% za nezaposlenost) i to zaposleni nikad ne vidi.

Dakle, evo kako to izgleda kod nas. Ako se radnik sa poslodavcem dogovori o neto plati od 100.000 RSD (čisto radi lakšeg računanja, znam da je velika većina ispod toga), stvar izgleda ovako:

Bruto: 141.084

- Porez (10%): 13.008 (osnovica sa poreskim oslobođenjem od 11.000)
- PIO (13%): 18.341
- RZZO (6,15%): 8.677
- Nezaposlenost (0,75%): 1.058

Neto: 100.000

To je ono što zaposleni vidi na svom platnom listiću, mada ima poslodavaca koji mu ture celu računicu čisto da mu objasne da to košta znatno više i ako zakon iziskuje samo ovo prvo.

Daklem, država od zaposlenog koji je ugovorio sa poslodavcem navedenu platu automatski otme 41.084 dinara. No poslodavca ta plata košta dodatno, i to:

- PIO (11%): 15.519
- RZZO (6,15%): 8.677
- Nezaposlenost (0,75%): 1.058

Dakle država i od poslodavca otme 25.254 dinara a da to zaposleni uopšte i ne mora da zna. Tako da zaposleni koji, po svom platnom listiću, misli da poslodavca košta 141.084 dinara, zapravo poslodavca košta 166.338 dinara.

Toga u Nemačkoj, a verujem ni u Austriji, nema. Lepo se dogovoriš za bruto platu (u ovom slučaju 141k dinara, hiljada gore dole u odnosu na mesec) i od te bruto plate ti država skida namete - uvek znaš da poslodavca koštaš taman toliko koliko ti je bruto plata i znaš koliko ti država uzme od toga. Eto, ja bih da se bar za početak tako radi i kod nas - pa da pre nego što zaposleni zazrivo pogleda u gazdin džip, prvo pogleda koliko je takvih džipova poklonio državi. A onda da se i političari u kampanji malo nadmeću i oko poreske politike umesto što ovako pritajeno mogu da rešetaju poslodavce a da većina ljudi to i ne primeti.

Eto, bar to za početak...

P.S. To što nećete naći normalnu državu gde se za 865 evra u džepu mesečno državi daje 575 evra (kumulativno), to je tek priča za sebe... U pomenutoj Nemačkoj doduše ne postoji minimalna plata (zdrav stav) ali je 865 evra daleko ispod svakog oporezivanja - država za takvu platu ne uzima cvonjka ni zaposlenom ni poslodavcu a sama finansira penziono i zdravstveno zaposlenom.
freehand freehand 00:49 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

Toga u Nemačkoj, a verujem ni u Austriji, nema. Lepo se dogovoriš za bruto platu

Verovatno. Lično se nikad nisam dogovarao o bruto plati, niti sam ikad čuo da iko ugovara bruto platu. Za pet godina.
Što se tiče obračuna u Srbiji, bruto, super bruto, skrivanja i otimanja na kome insistiraš - sad malkice samo pogledaj na psolednjih nekoliko blogova sa ekonomskim temama i siguran sam da ćeš naći u bar 5-6 komentara da se pominje ukupno opterećenje zarada od 63%, a što je javni podatak kojim se dnevno operiše. Pa onda to uporedi sa svojim sjajnim detektivskim psolom. Mislim da ćeš uvideti da si u istraživačkom zanosu izarčio dosta vremena ne bi li otkrio dobro čuvanu tajnu koja je na jedan klik od očiju svih kojima taj podatak nešto znači.
Ako baš insistiraš - nije meni teško da odem sutra do knjigvođe i iskopiram sve što te interesuje, nego je to zamorno i za činiti i za čitati.
A otimanje je baš super kao termin da bi se iskazao fras prema otimačima koji bi da od tvoje bruto muke pune PIO i zdravstveni fond, finansiraju prosvetu, vojsku, policiju i druge državne službe. Ako budeš rešio da potražiš ovo što sam rekao, naići ćeš i na tabelu sa uproednim rikazom otimanja u drugim evrposkim zemljama.
Pto se visine oporezovanih i neoporezovanih primanja tiče - zar ne misliš da je neozbiljno praviti takva poređenja sa Nemačkom? Jedno je ugledati se na pravni i oreski sistem gledajući procedure i procente, ali je ipak malo neozbiljno porediti bilo kakve apsolutne iznose.
milisav68 milisav68 01:13 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

freehand
Što se tiče obračuna u Srbiji,

Meni nešto nije jasno.

Zašto se izdvaja novac za slučaj nezaposlenosti, a ujedno se dobija otpremnina za isto?


vlad_aleksh vlad_aleksh 09:35 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

milisav68
vlad_aleksh
Zašto bi država propisivala minimalnu cenu rada? Šta je poenta te mere? Mislite da se tako čuvaju radnici? Naprotiv. To je samo još jedna u nizu besmislenih regulacija i intervencija.

Minimalna cena rada je instrument borbe protiv siromaštva.

I nisam ja to izmislio.

link


Niko nije tvrdio da ste Vi to izmislili. Evo šta kažu pametniji od mene:

"Teorijsko objašnjenje je da je zakonsko regulisanje cene rada isto kao i regulisanje bilo koje druge cene. Ako je cena viša od tržišne, deo robe ostane neprodat. Ako se minimalna cena rada poveća iznad prirodnog tržišnog nivoa, deo radnika ostane nezaposlen. Minimalne nadnice uvek uzrokuju nezaposlenost. Plafoniranje cena uvek dovodi do nestašica, tačka."


vlad_aleksh vlad_aleksh 09:42 16.01.2014

Re: <span>Re: Malo razjašnjenje</span>

charlie
vlad_aleksh
milisav68

Država propiše minimalnu cenu rada, ostalo je stvar dogovora između poslodavca i radnika.


Zašto bi država propisivala minimalnu cenu rada? Šta je poenta te mere? Mislite da se tako čuvaju radnici? Naprotiv. To je samo još jedna u nizu besmislenih regulacija i intervencija.

Ма јашта !
Глупи Швабе пре 2 месеца дефинисали минималну сатницу од 8,5 евра - па ти газда, ако си толико способан, мораш да платиш раднику најмање толико.


Šta mislite da li je postojala minimalna satnica u nacionalsocijalizmu?
principessa_etrusca principessa_etrusca 09:54 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

vladaxy
Minimalna cena rada je instrument borbe protiv siromaštva.

Minimalna cena rada (u Srbiji 190 EUR) je brana za one koji bi radili za manji iznos - studenti, nekvalifikovani, mlađi penzioneri, kao neki dodatni posao itd.. Ukidanje tog "instrumenta" bi značajno smanjio broj nezaposlenih. Jer ovako neki poslodavci jednostavno nisu u stanju ni toliko da ponude.

Da ponovim, za platu se dogovaraš sa poslodavcem. Ako ti ponudi 150 EUR platu za mesec dana, ne odgovara ti - ne prihvataš je, tražiš drugi posao. Ali ne treba zakonom sprečavati nekoga ko bi prihvatio toliko jer mu verovatno mnogo znači.

A jedini efikasan instrument za borbu protiv siromaštva je slobodno tržište.


Функција минималне цене рада није да онемогући капиталисту да зарађује, већ да са једне стране онемогући сурову експлоатацију и створи минималне услове који обезбеђују социјални мир, а са друге да заштити и стабилизује тржиште рада чија основа не могу да буду студенти и пензионери.
Основна претпоставка нормалног тржишта рада је да од рада, односно плате за рад може да се живи (или макар преживи).
Уколико то није случај, држава мора (пошто не жели умирање од глади, незбринуту децу, одлазак све радне снаге на нека друга тржишта, револуцију или повећање криминала) да надокнађује мањак кроз социјална давања, субвенционисану цену основних намирница, комуналија и енергије или на неки други начин, што значи да српски порески обвезник, кроз дотирање радника који је мало плаћен, дотира у ствари српског капиталисту који је неспособан или само невољан да плати мало више.
Кроз прописивање минималне цене рада, држава штити и себе и свој порески систем.
Замислимо да те доње границе нема.
Рецимо да је минамална зарада 190 евра за месец дана, што би вероватно било 19.5 или 20 радних дана (просечна месечна 22.5 радна дана мање дани празника и месечни део од стандардних двадесет дана годишњег одмора), значи минимална цена дана рада је испод 10 евра, односно по сату око 1.20 евро, односно нешто око 1.40 динара.
Да ли ти заиста мислиш да је то много?
principessa_etrusca principessa_etrusca 13:06 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

milisav68


Plata treba da bude isplaćena bruto, pa neka svako uplaćuje kako misli da mu je potrebno, za to postoje osiguravajuća društva.

Svako treba da ima pravo na osnovno zdravstveno osiguranje, kao i neku državnu penziju (koja bi bila više socijalna pomoć), a isplaćivala bi se iz budžeta od recimo PDV-a.


Ова два захтева су у директној супротности.

Ја се у потпуности слажем да треба да постоји универзално (добро) здравствено осигурање, универзално право на (добро) образовање и универзални приступ социјалној помоћи за старије (и млађе којима је потребна). Такође, потребна су средства за скупштину, владу, војску, полицију, правосуђе, културу итд. То је све скупо и ни у најбогатијим земљама, са огромном потрошњом, то се не финансира из ПДВ-а јер то једноставно није могуће. О Србији где већина становништва живи испод линије сиромаштва (и минимално троши) да и не говоримо.

Са друге стране, ако су доприноси факултативни, значи свако плаћа онолико и за оно што сам мисли да је потребно и сам жели. Под претпоставком да сви имамо зараде које су много веће него што су редовне животне потребе, шта гарантује да ће сви или већина желети да уплаћују напр. приватну пензију коју ће можда доживети, а можда неће, када сада могу да оду на луксузно путовање или се заките неким пригодним статусним симболом. У Србији одустајање од плаћања доприноса може да значи и могућност да се деци нешто намаже на парче хлеба, али је у сваком случају рецепт за стварање целих генерација пензионера - социјалних случајева.

У принципу постоје два модела: друштва високог нивоа друштвене солидарности и високих пореза и друштва мале или никакве солидарности и малих пореских стопа. Ова два модела могу донекле бити замагљена степеном богатства.

Питање је договора шта се жели у Србији, али не може и једно и друго.


libkonz libkonz 13:23 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

Функција минималне цене рада није да онемогући капиталисту да зарађује, већ да са једне стране онемогући сурову експлоатацију и створи минималне услове који обезбеђују социјални мир, а са друге да заштити и стабилизује тржиште рада чија основа не могу да буду студенти и пензионери.


ovome nemam šta dodati.
principessa_etrusca principessa_etrusca 13:45 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

Ostavi se samo vojska, policija i sudstvo. To je država, sve ostalo mogu da obezbede privatnici.

To je filosofija Ejn Rand...


Ayn Rand, inspiratorka Alana Greenspana i Margaret-celicne-Tatcher, je stigla u Srbiju?

Ovde se treba podsetiti Voltaire-ovog odustajanja od ateizma na samrtnoj postelji. Slicno, samo manje dramaticno, Ayn Rand je odustala od svoje filozofije egoizma i liberalnog kapitalizma kada je dobila rak, pa se oslonila na Social Security i Medicare.

(Ne)eticnost stava "greed is good" ovde nije tema, ali na vrlo prakticnom nivou on moze da bude poguban za drustva bez obilja koje bi donekle moglo da ga amortizuje.
vladaxy vladaxy 13:45 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

друштва високог нивоа друштвене солидарности и високих пореза

Solidarnost je dobrovoljna stvar, ovo o čemu pričaš je prisila
principessa_etrusca principessa_etrusca 13:51 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

vladaxy
друштва високог нивоа друштвене солидарности и високих пореза

Solidarnost je dobrovoljna stvar, ovo o čemu pričaš je prisila


Nije prisila ako je rezultat drustvenog dogovora.

Stvar je dogovora u demokratskom drustvu da li cemo ziveti u (ekonomskoj) dzungli i eventualno skupljati novac preko tabloida za lecenje tesko bolesne dece ili cemo decu leciti u dobro organizovanim i opremljenim bolnicama u kojima radi dobro obucen i dobro placen medicinski kadar.
inco inco 14:19 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

charlie
Глупи Швабе пре 2 месеца дефинисали минималну сатницу од 8,5 евра - па ти газда, ако си толико способан, мораш да платиш раднику најмање толико.


Ovo mi promače - gde je to glupavi Švaba definisao minimalnu satnicu od 8,5€? To što su ovi tresnuti mokrom krpom iz SPD zahtevali da bi prošla koalicija i što su baba Angelu davili k'o zmija žabu oko toga - ne znači i da je usvojeno. Ako na kraju i bude usvojeno (a nešto se ne pretrgoše oko toga) biće modifikovano tako da zakon i dalje ne propisuje minimalnu cenu rada već će se ostaviti pojedinačnim regionima da mogu da uređuju tako nešto.

U Nemačkoj postoje tzv. esnafski ugovorene minimalne cene rada za pojedine profesije ali zakon ne propisuje nikakvu minimalnu cenu rada. Propisuje minimalni neoporezovani dohodak, propisuje državnu pomoć za dohotke ispod određenog minimuma (po regionu) al' cenu rada - jok.

S tim u vezi...


principessa_etrusca
Функција минималне цене рада није да онемогући капиталисту да зарађује, већ да са једне стране онемогући сурову експлоатацију и створи минималне услове који обезбеђују социјални мир, а са друге да заштити и стабилизује тржиште рада чија основа не могу да буду студенти и пензионери.


I evo Nemačka, vidimo, propade za sve te godine kad nije imala minimalnu cenu rada (i ponavljam, neće je ni imati kako dileje iz SPD zamišljaju) a nemački radnici konstantno izbijaju prvi na onim internacionalnim istraživanjima gde se radnici osećaju eksploatisano, malo-malo pa neki štrajk blokira celu državu, socijalni neredi su svakodnevni, a tržište rada je davno otišlo u crvenu zonu jer niko sem penzionera i studenata ne radi...

Dobro, to što u poslednjih bog-te-pita koliko godina izbijaju prvi na listi zemalja EU po najnižoj stopi nezaposlenosti (5,2%) i što ih u Evropi šiju samo Norveška (3,5%) i Švajcarska (3,1%) - koje, oh zaboga, takođe nemaju minimalnu cenu rada van onoga što se esnafski dogovori - to nema veze. To što se već pet godina, uključujući i vreme čuvene SEKe, konstantno smanjuje stopa nezaposlenosti mladih ljudi u Nemačkoj (trenutno 7,5%) i što po tome tuku apsolutno svaku državu u Evropi to takođe nema veze.

Ma jok, treba da poslušaju blesavi SPD i da ture minimalnu satnicu na 8,5€ pa da vide koliko će to blagostanja da im donese. Pa da, eno Francuzi turili minimalnu satnicu na 9,53€ pa procvetaše sa konstantnim rastom stope nezaposlenosti (trenutno 10,8%) i skoro rekordnom stopom nezaposlenosti mladih od 25,6%, štrajkovi i socijalni nemiri ne postoje i budžet im je stalno u suficitu a BDP raste u nebesa. Jeste, ta strategija odlično radi, pa su je preuzele i druge države - e sad, to što im iz godine u godinu rastu stope nezaposlenosti to je samo privremen setback, vratiće se to u normalu videćete...

Tako su recimo Belgija i Holandija rešile da se odvaže pa turile minimalne satnice na 9,12€ i 8,57€, pa sada uživaju u stopama nezaposlenosti od 8,4% i 6,9%, odnosno u stopama nezaposlenosti mladih od 22,8% i 11,4% - da se podsetimo, pre samo 10 godina Holandija je po obe statistike bila iznad Nemačke a Belgija je bila tu negde, čak se ni Francuska nije brukala kao danas. Naravno, da se ne osećaju izostavljeno strategiju su primenile i Spanija (4,34€) i Grčka (3,94€) - a obe su minimalne cene rada debelo smanjile prošle godine - pa im ove dve statistike nezaposlenosti iznose 26,7%/57,7% i 27,3%/54,8%! Da se ne osećaju izostavljeno, i braća Slovenci su prigrlili takav metod pa sa njihovom minimalnom cenom rada od 4,52€ prosto uživaju u stopi nezaposlenosti od 9,9% i stopom nezaposlenosti mladih od tričavih 20,6%.

(Izvor: Eurostat)

I pritom svi ovi procenti rastu iz godine u godinu za razliku od glupavih Nemaca, Austrijanaca, Norvežana, Švajcaraca, Danaca, Finaca, Šveđana... Eno i glupavi Belgijanci 'oće da izađu iz tog kola blagostanja jerbo su dali evro da uđu a sad im treba dva da izađu, ali ne - ako ukinu minimalnu cenu rada njihovi radnici će biti surovo eksploatisani od kapitalista a njihova država će propasti zbog izdvajanja socijalnih davanja onima koji ne mogu da se pokrpe za ceo mesec, ups, pardon - zbog dotiranja nezaježljivih kapitalista. Pa da, bolje je da sede kući i da ne zarađuju ni evro pa da im država dotira celo socijalno primanje umesto da zarade nešto što je možda ispod nekog dovoljnog nivoa pa da im država doda do tog nivoa - važno da ih surovi kapitalista, koji nije kadar da zaradi ono što država propiše, ne eksploatiše. To je, dakako, mnogo jeftinije i efikasnije - nema bizMis, nema problem. Mladi sedu, ćutu, pušu, piju i uživaju, i šta im fali? Dobro, to što im je CV u 35-oj prazan k'o glava prosečnog srpskog birača, to ćemo zanemariti...
vladaxy vladaxy 14:30 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

Nije prisila ako je rezultat drustvenog dogovora

A ko se dogovara? Ne sećam se da me je iko išta pitao. Gde je to društvo koje se dogovara?

Jel' to kad se dva vuka i ovca dogovaraju šta će za ručak?
inco inco 14:37 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

principessa_etrusca
Nije prisila ako je rezultat drustvenog dogovora.

Stvar je dogovora u demokratskom drustvu da li cemo ziveti u (ekonomskoj) dzungli i eventualno skupljati novac preko tabloida za lecenje tesko bolesne dece ili cemo decu leciti u dobro organizovanim i opremljenim bolnicama u kojima radi dobro obucen i dobro placen medicinski kadar.


Ovo se zove eufemizam - nije prisila jer se većina dogovorila da radi ono što manjini ne odgovara, ajde? Znači većina se dogovori da ima popovima država da plaća doprinose pa onda uzimaju pare od ateiste da bi dali popu - ali ne, ateista nije prisiljen da daje, jok, to se on društveno dogovorio Da ne zalazimo u mračne kutke društvenih dogovora u recimo Nemačkoj tridesetih godina prošlog veka.

A kako se to ubogi beskućnici mogu dogovoriti da ne žive na ulici nego u vili na Dedinju? Šta, oni seli i dogovorili se da ne ide više ovako, neće da žive u uslovima u kojim žive jer je od toga mnogo primamljivije živeti u vili sa poslugom - i sad još samo da nađu nekog ko će to da finansira pa da živnu? Onaj jedan što je pričao da nema nikakve logike da se živi u vili dok se pare za tu vilu ne zarade i da treba prvo da se ide na baušel, on je lepo ućutkan i društveno dogovoren da krene sa svojom sabraćom u tu divnu vilu, pa onda i njega ni krivog ni dužnog ispraši gazda vile dvocevkom... Važno nije bio prisiljen da ide na vilu umesto da ide da nadniči, bio je društveno dogovoren...
milisav68 milisav68 14:40 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

principessa_etrusca
У принципу постоје два модела: друштва високог нивоа друштвене солидарности и високих пореза и друштва мале или никакве солидарности и малих пореских стопа. Ова два модела могу донекле бити замагљена степеном богатства.

Питање је договора шта се жели у Србији, али не може и једно и друго.

Pa vidiš, u Srbiji je i jedno i drugo.Imaš visoke namete na privredu (i tu nisu samo doprnosi, već razne takse), dok se recimo pevaljke izležavaju u vilama na koje plaćaju (ili ne plaćaju) smešan porez.

Ima tu još nedodirljivih, ima mnogo zloupotrebe i nenamenskog trošenja budžetskih para, pa se postavlja pitanje, o kolikim parama pričamo, kad kažemo da ima ili nema para za društvenu solidarnost.

Možda sam se zaleteo za bruto platu, ali u svakom slučaju ti doprinosi moraju da se pojednostave, da se recimo uplaćuje samo za socijalno i penziono, koje bi bilo obavezno za neku minimalnu zaradu (što je i sada većinom slučaj u privredi), a da svako ko želi (i može) to radi posebno.

A već sam pitao, i nisam dobio odgovor, zašto se izdvaja za slučaj nezaposlenosti, a u slučaju otkaza, poslodavac je dužan da isplati i otpremninu.
principessa_etrusca principessa_etrusca 14:59 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

U Britaniji postoji minimalna satnica i evo koliko iznosi:

From 1 October 2013:

* the adult rate will increase by 12p to £6.31 an hour
* the rate for 18-20 year olds will increase by 5p to £5.03 an hour
* the rate for 16-17 year olds will increase by 4p to £3.72 an hour
* the apprentice rate will increase by 3p to £2.68 an hour
* the accommodation offset increases from the current £4.82 to £4.91


Ako ne mozes da odraslom radniku platis tu crkavicu i omugicis mu da za nedelju dana zaradi (za standardnih 37.5 sati) svotu od £236, onda mozda vodjenje privatne firme nije za tebe.
principessa_etrusca principessa_etrusca 15:12 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

A kako se to ubogi beskućnici mogu dogovoriti da ne žive na ulici nego u vili na Dedinju? Šta, oni seli i dogovorili se da ne ide više ovako, neće da žive u uslovima u kojim žive jer je od toga mnogo primamljivije živeti u vili sa poslugom - i sad još samo da nađu nekog ko će to da finansira pa da živnu? Onaj jedan što je pričao da nema nikakve logike da se živi u vili dok se pare za tu vilu ne zarade i da treba prvo da se ide na baušel, on je lepo ućutkan i društveno dogovoren da krene sa svojom sabraćom u tu divnu vilu, pa onda i njega ni krivog ni dužnog ispraši gazda vile dvocevkom... Važno nije bio prisiljen da ide na vilu umesto da ide da nadniči, bio je društveno dogovoren...


Pa imali smo i to da su se beskucnici instalirali u vilama na Dedinju kao deo nedemokratskog terora manjine nad vecinom.

U demokratskom drustvu se odluke donose vecinski, zna kako i gde se postize drustveni konsenzus i cemu sluzi Skupstina, a cemu sluzi vlada.


inco inco 15:55 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

Pa imali smo, al' evo vidim hoće neki opet tak'i sistem. Sednemo i dogovorimo se da nećemo da živimo u ekonomskoj džungli (sic!) i skupljati novac preko tabloida za lečenje teško bolesne dece (sic!) i da ćemo decu lečiti u dobro organizovanim i opremljenim bolnicama (sic!) i u kojima radi dobro obučen i dobro plaćen medicinski kadar (sic!) - i šta onda? Ja mislim da je to čak skoro stoprocentni društveni konsenzus - izađi na ulicu i pitaj random 10 prolaznika, i svi će ti reći da to tako treba.

Znači eto - imamo takav društveni dogovor, pa što onda imamo horor slike iz KBC Zemun (eh, da je jedina)? Zar se nismo dogovorili? Pa đe je, ba, zapelo? Nije zapelo oko otimanja od poslodavaca od strane države, eno ti gore računica koliko se para samo na radnika mora izdvojiti, a kam gi tu drugi fiskalni i parafiskalni nameti - može država još više da otme, al' poslodavci i pod ovim nametima nestaju logaritamskom progresijom a nezaposlenost nam raste više no u Španaca. Nije zapelo ni oko minimalne cene rada, eto i to imamo. Pa što onda nemamo ono što smo se društveno dogovorili?

Da nije možda taj ružičasti društveni dogovor više spisak lepih želja nespojivih sa postojećom realnošću - taman koliko i da se beskućnici usele u vilu usled njihovog društvenog dogovora. Dobro, može i to, ali kao što si lepo primetila - moraju prvo vlasnike vila da pobiju (a onda će da vila propadne jer onaj ko je do juče živeo u kartonskoj kutiji u postojećoj realnosti nije kadar da održava tako nešto).

Je l' možeš ti da mi objasniš kako da taj san iz društvenog dogovora postane java u realnosti u kojoj živimo i gde vladaju fizički zakoni koji vladaju, jer ovo što sada živimo pod tim društvenim dogovorom je čista fantamazgorija koja će da nestane kad se potroši ova naša sveća. To sam svojevremeno pitao i ministra "piše vam sve u tekstu" al' slaba vajda. Lepo je sanjati, al' dok vi tako sanjarite sve više i više ljudi za čiju se šatro dobrobit zalažete - ima noćne more.

Što se Velike Britanije tiče, da se vratim na priču o minimalnoj ceni rada:

2003:
Unemployment rate: 5,1%
Youth unemployment rate: 12,3%

2013:
Unemployment rate: 7,8%
Youth unemployment rate: 20,8%

Nemačka koja tu glupost nema:

2003:
Unemployment rate: 10,6%
Youth unemployment rate: 11,6%

2013:
Unemployment rate: 5,2%
Youth unemployment rate: 7,5%

O trendovima, BDP, spoljnim i javnim dugovima, subjektivnom osećaju zadovoljstva kvalitetom života i tako tim tricama i kučinama nekom drugom prilikom... Mora da je minimalna cena rada baš onaj faktor koji dovodi do društvenog blagostanja, socijalne pravde i definitivno sprečava izrabljivanje radnika - kao što se na već navedenim statistikama da videti a kako se i u Srbiji može osetiti.
freehand freehand 18:26 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

principessa_etrusca
vladaxy
друштва високог нивоа друштвене солидарности и високих пореза

Solidarnost je dobrovoljna stvar, ovo o čemu pričaš je prisila


Nije prisila ako je rezultat drustvenog dogovora.

Stvar je dogovora u demokratskom drustvu da li cemo ziveti u (ekonomskoj) dzungli i eventualno skupljati novac preko tabloida za lecenje tesko bolesne dece ili cemo decu leciti u dobro organizovanim i opremljenim bolnicama u kojima radi dobro obucen i dobro placen medicinski kadar.

I tako duže od dva veka.
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:39 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje


Stvar je dogovora u demokratskom drustvu da li cemo ziveti u (ekonomskoj) dzungli i eventualno skupljati novac preko tabloida za lecenje tesko bolesne dece ili cemo decu leciti u dobro organizovanim i opremljenim bolnicama u kojima radi dobro obucen i dobro placen medicinski kadar.


Aha, znači samo treba da se dogovorimo pa da imamo dobro opremljenje bolnice, odlične lekare i vrhunsku medicinsku zaštitu.

To bre jednostavno, ajd odma da se dogovorimo.
Ja mislio da to treba da se plati, da dobra medicinska oprema košta, da dobre plate koštaju, da vrhunski doktori koštaju, kad ono samo se dogovorimo da to hoćemo i sve je tu.
Baš super.
cult cult 21:35 16.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

Privatizuju se apoteke onda Čeda ima manju motivaciju za politiku,


Vidi, dečko nije blesav.
Disperzija na špagete već odradjena.
vlad_aleksh vlad_aleksh 12:48 17.01.2014

Re: Malo razjašnjenje

principessa_etrusca
U Britaniji postoji minimalna satnica i evo koliko iznosi:

From 1 October 2013:

* the adult rate will increase by 12p to £6.31 an hour
* the rate for 18-20 year olds will increase by 5p to £5.03 an hour
* the rate for 16-17 year olds will increase by 4p to £3.72 an hour
* the apprentice rate will increase by 3p to £2.68 an hour
* the accommodation offset increases from the current £4.82 to £4.91


Ako ne mozes da odraslom radniku platis tu crkavicu i omugicis mu da za nedelju dana zaradi (za standardnih 37.5 sati) svotu od £236, onda mozda vodjenje privatne firme nije za tebe.


Ne želim da Vas vređam, ali baš me interesuje čime se bavite. Da li ste ikada zaradili neki novac na tržištu? Da li ste bili privatni preduzetnik? Da li ste barem radili u nekoj privatnoj firmi? Ja bih rekao da niste. Ili ste student na budžetu države, ili radite u nekom javnom preduzeću/školi/institutu koji takođe isisava novac iz budžeta.
svarog svarog 10:42 15.01.2014

SDI

Evo tekstova Jože Mencingera o stranim direktnim investicijama. Imaju one i loših strana. SDI jesu dobra stvar ali privredni ambijent treba praviti za domaću privredu

[url=www.icer.it/docs/wp2008/ICERwp16-08.pdf][url=http://http://www.icer.it/docs/wp2008/ICERwp16-08.pdf]

[url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.0023-5962.2003.00235.x/abstract][/url]

Evo kako izgleda kad SIEPA privlači investitore, mnogo skupo:

[url=http://www.privreda.gov.rs/UserFiles/File/23122013/SIEPA/UGOVORI/7.pdf]

edit: izgleda da ne umem da linkujem
svarog svarog 13:11 15.01.2014

Re: SDI

Hvala
cassiopeia cassiopeia 11:20 15.01.2014

...


Danica Popović: Ovde kriza može da traje 600 godina. U Srbiji, po njenom mišljenju, kriza može da traje ne 300, već 600 godina, jer ne postoji nijedna interesna grupa koja ima realnu snagu i koja bi htela promene

I ti si lepo i istinito napisao Lib. Igraj sa kartama koje su ti ponuđene. To je jedino što nam ostaje. Na žalost, mnoge će pojesti nepostojanje stabilnog sistema jer nisu svi spremni da budu proaktivni u takvom sistemu. A to jedino može svakog od nas izvući iz haosa.



libkonz libkonz 15:06 15.01.2014

Re: ...

nisu svi spremni da budu proaktivni u takvom sistemu. A to jedino može svakog od nas izvući iz haosa.

to je naša najveća muka, svi smo digli ruke od države. misliš li da stvarno ima političara koji su spremni da se suoče sa problemima?
cassiopeia cassiopeia 15:58 15.01.2014

Re: ...

to je naša najveća muka, svi smo digli ruke od države. misliš li da stvarno ima političara koji su spremni da se suoče sa problemima?


Mislim da je najveća muka što su ljudi generalno digli ruke od sebe. Ne od države.
A za političara...ne znam. Možda Radulović. Ako me pitaš da li podržavam to što on radi, ni tu nemam jedinstven odgovor. Kako u čemu. Ova poslednja ideja da se zdravstveno prebaci na budžet mi ne deluje ostvariva u ovakvom sistemu.
Što se tiče novog zakona o radu, ima tu dobrih ideja. Šta će od svega biti ne zavisi samo od jednog čoveka.
libkonz libkonz 17:02 15.01.2014

Re: ...

Možda Radulović.

To se slažem, ali mu fali znanje. Potezi mu nisu racionalni i to će se sigurno pokazati.
cassiopeia cassiopeia 17:17 15.01.2014

Re: ...

To se slažem, ali mu fali znanje. Potezi mu nisu racionalni i to će se sigurno pokazati.


Sve je manje vremena za razne eksperimente.
muaddib92 muaddib92 17:25 15.01.2014

Re: ...

libkonz
Možda Radulović.

To se slažem, ali mu fali znanje. Potezi mu nisu racionalni i to će se sigurno pokazati.

.. веома брзо - мада исто важи и за остале из владе
alselone alselone 18:48 15.01.2014

Re: ...

Sve je manje vremena za razne eksperimente.


Nas eksperimenti jedino mogu spasiti. Nas ovo 'aj da mrdnemo ovo malo levo a ovo drugo malo desno pa da sacekamo da vidimo kako ce biti' nece odvesti nikuda. Noz i satara i udri po klimavim zakonima, burazerskim pravilnicima, pobratimskim parafiskalima, kriminalnim budzetima i tako dalje.
libkonz libkonz 19:48 15.01.2014

Re: ...

Nas eksperimenti jedino mogu spasiti. Nas ovo 'aj da mrdnemo ovo malo levo a ovo drugo malo desno pa da sacekamo da vidimo kako ce biti' nece odvesti nikuda. Noz i satara i udri po klimavim zakonima, burazerskim pravilnicima, pobratimskim parafiskalima, kriminalnim budzetima i tako dalje.

u kojoj zemlji je to dalo dobar rezultat?
alselone alselone 10:12 16.01.2014

Re: ...

u kojoj zemlji je to dalo dobar rezultat?


Mi smo lideri u regionu, kod nas ce prvo da da rezulate.
libkonz libkonz 10:20 16.01.2014

Re: ...

Mi smo lideri u regionu, kod nas ce prvo da da rezulate.

ko god je išao tim putem samo je još više potonuo.
alselone alselone 10:26 16.01.2014

Re: ...

ko god je išao tim putem samo je još više potonuo.


Ali i oni koji su isli MMF utabanom stazom su takodje potonuli. Brajovic je jedno vreme lepo pisao na tu temu kako nama konvencionalno vodjenje ekonomije ne moze pomoci. Ne znam ja tako lepo da napisem taj ekonomski mambo dzambo, al mi se svideo taj pristup.
libkonz libkonz 10:36 16.01.2014

Re: ...

Ali i oni koji su isli MMF utabanom stazom su takodje potonuli.

Stekao sam utisak da je najbitniji faktor želja vlasti da se nešto popravi, kao i verovanje da se stvari mogu promeniti.
alselone alselone 10:48 16.01.2014

Re: ...

Stekao sam utisak da je najbitniji faktor želja vlasti da se nešto popravi, kao i verovanje da se stvari mogu promeniti.


Ovde sam potpuno saglasan sa tobom. Mi manjkamo u obe stvari.
omega68 omega68 11:40 15.01.2014

Moj drug Mali Đokica

pokušavao da se razume i u političku ekonomiju.
Onda pronašao tekst jednog pametnog čoveka:
U jednoj od najzapaženijih ekonomskih knjiga objavljenih na engleskom jeziku u 2013. godini pod naslovom Preduzetna država ekonomistkinja Mariana Macukato (na slici) pokušava empirijskom analizom da razbije duboko ukorenjeni mit po kome moderni razvoj bazira isključivo na dinamizmu privatnog sektora, a jedini posao države je da obezbeđuje ambijent za razvoj [1].

Profesorka Macukato u svojoj knjizi dokazuje da su države inicirale, osmišljavale, stimulisale, koordinirale i finansirale sve krupne projekte na kojima počivaju današnje moderne tehnologije. Pri tome, ona se ponajviše bavi ulogom američke države, države koja se (intuitivno ili propagandistički) uvek smatra sledbenicom pomenutog Džefersonovog stava.

DECENIJSKA ULAGANJA DRŽAVE Knjiga obiluje primerima vezanim za razvoj u oblastima računarstva i Interneta, prodorima u farmakologiji, biotehnologiji, nanotehnologijama i zelenoj energiji. Ako su tvrdnje Mariane Macukato tačne, sve ove grane ogromnim delom počivaju na viziji, idejama i novcu koji potiču od javnog, a ne od privatnog sektora.

U tom kontekstu, ono na čemu danas baziraju pomenute tehnološke grane, velikim delom su rezultat ogromnih, decenijskih ulaganja koje je država inicirala, forsirala i finansijski stimulisala. Nije dakle reč o ambijentu, ili bar ne samo o ambijentu, već je reč o državnom novcu i aktivnom državnom mešanju u privredne procese.

Tehnologija poluprovodnika, Internet ili sistemi za globalno pozicioniranje, na primer, nastali su ili u državnim laboratorijama ili na univerzitetima i kompanijama čije je projekte država naručivala i finansirala. (Država je inicirala i osnivanje katedri za računarstvo šezdesetih godina prošlog veka.)

Privatni sektor je na scenu stupao mnogo kasnije, sa decenijskim zakašnjenjem, i tek u fazi u kojoj su skupa bazna istraživanja već dala ključne i upotrebljive rezultate. Znanje i tehnologiju je privatni sektor dobijao u pravilu besplatno, da bi ga potom komercijalizovao (često i to na inicijativu države) i na tome profitirao. Proces saradnje države i privrede je češće bazirao na parazitiranju nego na simbiozi.

Internet je možda najbolja ilustracija ovih fenomena, gde je država gotovo gurala privatni sektor da uđe u komercijalizaciju tog prostora. Oni koji duže pamte i prate oblast računarstva setiće se da je moćni Majkrosoft, opsednut svojom kvartalnom profitabilnošću, potpuno potcenio značaj i potencijal Interneta, da bi se sa velikim kašnjenjem (i po običaju brutalno prema bržim konkurentima) uključio u Internet revoluciju.

Prvi algoritam na kome je izgrađena imperija Gugla finansiran je grantom dobijenim od Nacionalne fondacije za nauku (National Science Foundation). Sve bazne tehnologije koje danas koriste Epl i druge tehnološke kompanije razvijene su na inicijativu i o trošku države. Uostalom, poluprovodnici ili grafički interfejs i nisu tehnologije koje u garaži mogu razviti daroviti klinci.

Ulaganje u bazne tehnologije je preskupo, predugo, neizvesno i privatni sektor za takvu vrstu investicija ne mari. Države mogu napraviti greške, mogu forsirati i promašene projekte, ali ovi promašaji ne govore o lošoj i nesposobnoj državi. Oni govore o tome da se države upuštaju u mnogo riskantnije i skuplje poduhvate nego što to radi privatni sektor. Naravno, država lakše može sanirati gubitke poduhvata koji ne daju rezultat. Upravo gvozdena logika i racionalnost tržišta kreiraju potrebu da se pojavi država, i to ne samo sa novcem, već i sa vizijom.

CINIČNI ZAHTEVI Veština i kvalitet američke države je upravo u tome što je kroz decentralizovanu mrežu svojih institucija (najčešće oslonjenih direktno ili indirektno na vojni, obaveštajni ili energetski sektor) uspela da komercijalizuje rezultate istraživanja koje je finansirala, povezujući javni sektor, univerzitete, privatne kompanije i finansijere [2].

Ako se nuklearna i avio tehnologija ostave po strani, veliki deo frenetične preduzetničke aktivnosti američke države iniciran je lansiranjem Sputnjika i potrebom sustizanja SSSR u toj oblasti. Na drugoj strani, to sjajno ilustruje i ogromne greške SSSR, koji nikada nije uspeo da svoja moćna bazna istraživanja, tehnologiju i znanja dovoljno dobro komercijalizuje. To je, van svake sumnje, bila cena netržišne orijentacije sovjetske privrede.

Iako se ne sme potceniti značaj i dinamizam privatnog finansijskog kapitala (venture kapitala) spremnog da podrži rizične projekte, vremenski horizont investiranja ovih fondova je ograničen. Privatne investicije su pre svega okrenute granama sa potencijalom za visok i brz rast, onima koje ne zahtevaju visoku naučno-tehnološku složenost i koje nisu kapitalno intenzivne. Vremenski horizont ovakvih ulaganja ne prelazi deset godina, a poslednjih godina i taj horizont postaje sve kraći.

Zanimljivo je da se i na komercijalnom terenu, dakle na terenu venture kapitala, kao najveći igrač ponovo pojavljuje američka država sa odličnom mrežom institucija i programa za podršku mladim tehnološkim kompanijama. Naravno, sva ova ulaganja uz aktivnu državu zahtevaju i velika budžetska sredstva [3].

Otuda su krajnje cinični zahtevi da država i porezi budu što manji, tim ciničniji kada dolaze od kompanija koje su upravo zahvaljujući državi izgradile svoju moćnu poziciju. Tužno je i ružno kada prebogati Epl, na primer, na svaki način pokušava da izbegne da toj državi plati porez.

Samo u svetu modernih bajki se ekonomski i tehnološki uspeh i razvoj mogu ostvariti bez aktivne uloge države, bez njene vizije, energije i novca. U bajke veruju deca i budalasti, infantilni narodi.

Nebojša Katić

A evo šta kaže jedna pametna žena:
Uveravam vas da NIKADA, bas NIKADA Zapad nece prihvatiti Srbiju kao normalnu drzavu. Razlog su saveznistva koja se ne mogu rastociti preko noci, od Vatikana i umrezenih interesa Vatikana i US, pa do mnogih Evropskih drzava koje su u stvari pod pritiskom financijskih kartela Londona i New Yorka. Oni imaju svoj scenario, i nece ga menjati, zato se kombinuju pritisci i obecanja, da Srbija malo po malo predje crvenu liniju rastakanja poslje koje nema povratka. Zapamtite, NEMA POVRATKA. Srbiji ce biti kao Kurdi, u okviru mnogih drzava, ali bez svoje drzave. Ako to Srbija i Srbi dozvole, jer to sada OVISI SAMO O NAMA. I nemojte plakati oko velikog duga, i kako nas jadne drze za vrat. I Madjarska je imala veliki MMF dug, koji je isplacen kroz "Azijske kredite". Zasto Madjarska? Jer je Madjarski narod kao jedan protiv EU, i trazili su i dobili podrsku izvan EU, da se oslobode duznickog ropstva. Jedna stvar je placati dug, a druga stvar u ime posudjivanja, razbijati dobrovljno svoju ekonomiju i narod. Srbija bi mogla isto, ali nikako da se otarasi defetizma i kukanja koje je postalo forma terapije. Neujedinjen i neodlucan narod ne uljeva poverenje. Zato Rusija je jedina koja moze spasiti Srbiju, jer objektivno, svi drugi bi vec davno ruke digli. 


Branka Al Hamdi
lady_d lady_d 12:39 15.01.2014

Re: Moj drug Mali Đokica

Mislim da ova prica o tome da Srbe svi mrze je stvarno vec postala dosadna! Aman ljudi, ako ste vredni, ako znate svoj posao, ako je vas proizvod kvalitetan i vredi para koje za njega trazi te, niko, ama bas niko nece da vodi racuna o tome da li je iz Srbije. A mi cak i ono sto nam se ponudi, izvini te na izrazu, zaseremo! Seti te se samo Kostica i secera...i nikome nista! Niko nama nije neprijatelj, toga nema u poslu, i prestani te da pise te i uci te ljude tome. U poslu jedino je vazna zarada, a ko je odakle i kakav je...nikoga ne zanima. I ta Nemacka je ko zna koliko para dala a da su im se putevi, kao u crnim rupama, pogubili u Srbiji. Nigde nisam nasla odgovor sta je bilo na papiru koji je Tadicu dala gdja Merkel prilikom njihovog poslednjeg susreta, znate onog kad je Tadic prebledeo... neki prijatelji (poznavaoci gdje Merkel) tvrde da je bio spisak racuna na kojima su nekim cudom avanzovale pare koje nam je Nemacka donirala. Nikada nisam cula o nekim parama koje je Srbija dobila od Rusije (mozda sam neinformisana), a opet ne vidim razlog (posao je posao, partner je partner ako donosi zaradu) zasto ne saradjivati i sa njima (ali bez patetike zvane braca Rusi).
omega68 omega68 13:19 15.01.2014

Re: Moj drug Mali Đokica

trazi te

Seti te

тражите
сетите

Niko nama nije neprijatelj, toga nema u poslu

Нема у послу, али има у геостратегији која користи и посао као један од алата.
U poslu jedino je vazna zarada, a ko je odakle i kakav je...nikoga ne zanima

Грешите, госпођо, силно грешите.Погледајте шта Брисел ради у вези Јужног тока.
Зашто му није важна само зарада и економски интерес, него му је важна ''земља порекла''?
П.С.
На том нивоу наивности сам и ја био до неке 2005/6. године
coviax coviax 13:33 15.01.2014

Re: Moj drug Mali Đokica

omega68
pokušavao da se razume i u političku ekonomiju.
Onda pronašao tekst jednog pametnog čoveka:
U jednoj od najzapaženijih ekonomskih knjiga objavljenih na engleskom jeziku u 2013. godini pod naslovom Preduzetna država ekonomistkinja Mariana Macukato (na slici) pokušava empirijskom analizom da razbije duboko ukorenjeni mit po kome moderni razvoj bazira isključivo na dinamizmu privatnog sektora, a jedini posao države je da obezbeđuje ambijent za razvoj [1].

Profesorka Macukato u svojoj knjizi dokazuje da su države inicirale, osmišljavale, stimulisale, koordinirale i finansirale sve krupne projekte na kojima počivaju današnje moderne tehnologije. Pri tome, ona se ponajviše bavi ulogom američke države, države koja se (intuitivno ili propagandistički) uvek smatra sledbenicom pomenutog Džefersonovog stava.

DECENIJSKA ULAGANJA DRŽAVE Knjiga obiluje primerima vezanim za razvoj u oblastima računarstva i Interneta, prodorima u farmakologiji, biotehnologiji, nanotehnologijama i zelenoj energiji. Ako su tvrdnje Mariane Macukato tačne, sve ove grane ogromnim delom počivaju na viziji, idejama i novcu koji potiču od javnog, a ne od privatnog sektora.

U tom kontekstu, ono na čemu danas baziraju pomenute tehnološke grane, velikim delom su rezultat ogromnih, decenijskih ulaganja koje je država inicirala, forsirala i finansijski stimulisala. Nije dakle reč o ambijentu, ili bar ne samo o ambijentu, već je reč o državnom novcu i aktivnom državnom mešanju u privredne procese.

Tehnologija poluprovodnika, Internet ili sistemi za globalno pozicioniranje, na primer, nastali su ili u državnim laboratorijama ili na univerzitetima i kompanijama čije je projekte država naručivala i finansirala. (Država je inicirala i osnivanje katedri za računarstvo šezdesetih godina prošlog veka.)

Privatni sektor je na scenu stupao mnogo kasnije, sa decenijskim zakašnjenjem, i tek u fazi u kojoj su skupa bazna istraživanja već dala ključne i upotrebljive rezultate. Znanje i tehnologiju je privatni sektor dobijao u pravilu besplatno, da bi ga potom komercijalizovao (često i to na inicijativu države) i na tome profitirao. Proces saradnje države i privrede je češće bazirao na parazitiranju nego na simbiozi.

Internet je možda najbolja ilustracija ovih fenomena, gde je država gotovo gurala privatni sektor da uđe u komercijalizaciju tog prostora. Oni koji duže pamte i prate oblast računarstva setiće se da je moćni Majkrosoft, opsednut svojom kvartalnom profitabilnošću, potpuno potcenio značaj i potencijal Interneta, da bi se sa velikim kašnjenjem (i po običaju brutalno prema bržim konkurentima) uključio u Internet revoluciju.

Prvi algoritam na kome je izgrađena imperija Gugla finansiran je grantom dobijenim od Nacionalne fondacije za nauku (National Science Foundation). Sve bazne tehnologije koje danas koriste Epl i druge tehnološke kompanije razvijene su na inicijativu i o trošku države. Uostalom, poluprovodnici ili grafički interfejs i nisu tehnologije koje u garaži mogu razviti daroviti klinci.

Ulaganje u bazne tehnologije je preskupo, predugo, neizvesno i privatni sektor za takvu vrstu investicija ne mari. Države mogu napraviti greške, mogu forsirati i promašene projekte, ali ovi promašaji ne govore o lošoj i nesposobnoj državi. Oni govore o tome da se države upuštaju u mnogo riskantnije i skuplje poduhvate nego što to radi privatni sektor. Naravno, država lakše može sanirati gubitke poduhvata koji ne daju rezultat. Upravo gvozdena logika i racionalnost tržišta kreiraju potrebu da se pojavi država, i to ne samo sa novcem, već i sa vizijom.

CINIČNI ZAHTEVI Veština i kvalitet američke države je upravo u tome što je kroz decentralizovanu mrežu svojih institucija (najčešće oslonjenih direktno ili indirektno na vojni, obaveštajni ili energetski sektor) uspela da komercijalizuje rezultate istraživanja koje je finansirala, povezujući javni sektor, univerzitete, privatne kompanije i finansijere [2].

Ako se nuklearna i avio tehnologija ostave po strani, veliki deo frenetične preduzetničke aktivnosti američke države iniciran je lansiranjem Sputnjika i potrebom sustizanja SSSR u toj oblasti. Na drugoj strani, to sjajno ilustruje i ogromne greške SSSR, koji nikada nije uspeo da svoja moćna bazna istraživanja, tehnologiju i znanja dovoljno dobro komercijalizuje. To je, van svake sumnje, bila cena netržišne orijentacije sovjetske privrede.

Iako se ne sme potceniti značaj i dinamizam privatnog finansijskog kapitala (venture kapitala) spremnog da podrži rizične projekte, vremenski horizont investiranja ovih fondova je ograničen. Privatne investicije su pre svega okrenute granama sa potencijalom za visok i brz rast, onima koje ne zahtevaju visoku naučno-tehnološku složenost i koje nisu kapitalno intenzivne. Vremenski horizont ovakvih ulaganja ne prelazi deset godina, a poslednjih godina i taj horizont postaje sve kraći.

Zanimljivo je da se i na komercijalnom terenu, dakle na terenu venture kapitala, kao najveći igrač ponovo pojavljuje američka država sa odličnom mrežom institucija i programa za podršku mladim tehnološkim kompanijama. Naravno, sva ova ulaganja uz aktivnu državu zahtevaju i velika budžetska sredstva [3].

Otuda su krajnje cinični zahtevi da država i porezi budu što manji, tim ciničniji kada dolaze od kompanija koje su upravo zahvaljujući državi izgradile svoju moćnu poziciju. Tužno je i ružno kada prebogati Epl, na primer, na svaki način pokušava da izbegne da toj državi plati porez.

Samo u svetu modernih bajki se ekonomski i tehnološki uspeh i razvoj mogu ostvariti bez aktivne uloge države, bez njene vizije, energije i novca. U bajke veruju deca i budalasti, infantilni narodi.

Nebojša Katić
/quote]
Naravno,proizilazi da su dosadašnje Vlade bile lenje, glupe i nesposobne i
prepune gramzivaca,skorojevića i karijerista...
Da li se to može promeniti?!
Mislim da i ova Vlada treba da odgovori na to pitanje-ja svakako ne...
Šta sve Vlada,a i NBS treba da preduzmu i šta konačno da počnu da rade?!
Da finansiraju domaću pamet i sposobnost! ! !
Što ne bi domaćim investitorima ponudili uslove kao u Inđiji? Ili nekom
drugom mestu koje su uslove dobili strani investitori?
Zbog izvoza?
Pa zar ne bi isto činila domaća nova firma koja bi svojim proizvodima umanjila
potrebu za uvozom tih proizvoda?

Ja znam sigurno jednovde imamo pametnih ekonomista koje neće niko u svojoj
blizini,pogotovu oni iz vlasti-odmah se useru za svoje fotelje mnogi kojima
u tim foteljama nije mesto!
A sigurno u vlasti nemamo dovoljno ekonomskih stručnjaka koji bi znali da
vode za rukav preduzetnike kroz ekonomske Scile i Haribde...
Problem je što smo prosečne neznalice i lenjštine...A odmah bismo jahte...
lady_d lady_d 12:30 15.01.2014

kao amater

medju verovatno onima koji bolje poznaju ekonomiju a i situaciju u Srbiji, mogu samo da dodam da mislim da Srbiji nedostaje pravni sistem (pricalo se po novinama o tzv platnim razredima, to su tzv , po meni minimalne plate koje poslodavac mora da plati, ako hoce moze i preko), nema pravih sindikata koja ce da stite prava vrednog i postenog radnika. S druge strane, kao osoba koja smatra da svakog trena svako treba nesto da nauci (jer su prosla vremena gde se automobile pravio istom tehnologijom 10 godina!) cudim se ljudima u Srbiji i njihovoj staticnosti (znam sad ce da krene kukanje kako se puno radi, kako se nema vremena, svako, ali svako moze da nauci nesto ako ulozi bar pola sata dnevno!). Geostrategiski polozaj (kako su nas ucili u u ONO i DSZ) nam je idealan za mnoge stvari : klima sa 4 godisnja doba, dobro, nemamo more, imamo jezera (doduse cesto puna otpada), planine, i zapustene banje, imamo mnogo plodne i neobradjenje zemlje, bez sistema za navodnjavanje, putevi (svi) ocajni....Uz sve to (vidim i da autor teksta pominje skupe putne troskove koji teraju Nemce da vrate industriju u Evropi, istina je malo drugacija! Svi su oni iselili poslove u Kinu jer je zarada enormna, toliko enormna da je trosak prevoza zanemarljiv, i samim tim ugrozio ono malo industrije u Evropi. Uz sve to, gle Kinezi nisu glupi, uspeli da neku tehnologiju ne samo kopiraju nego i unaprede-prica sa vozovima koje sad Nemci kupuju od Kineza...pa se elem ta Evropa dosetila i uvela ekstra porez na sve proizvedeno u Kini na insistiranje grupe investitora iz Evrope) mozemo da iskoristimo da industrija mora da se vrati u Evropi i omogucimo da te fabrikice lepo posade kod nas, pod nasim uslovima (opet zakon o minimalnim platama). Umesto da se drzava zaduzuje za lezilebovice u svojoj administraciji, trebala bi recimo kao Madjarska i Slovacka da ima kredite za razvoj banja i infrastructure (ko je bio u banjama ovih zemlja zna ce o cemu pisem), i razvoj poljoprivrede kao Slovacka. Ono sto najvise plasi kad se u Srbiju dodje posle nesto vremena je ta empatija, taj neki kukavicluk da se uhvati u kostac sa "podeljenim kartama". I realno mislim da je bas to ono sto Srbiju koci, jer sve ostalo bi se dalo nekako resiti...ali kako pokrenuti narod u pozitivnom smeru? E to mene zanima...mozda za pocetak ukinuti TV i svesti pravo na koriscenje interneta samo u edukativne svrhe :)
zemljanin zemljanin 20:10 15.01.2014

Re: kao amater

lady_d

savim korektan tekst iako deklarisan kao amaterski ... proizvodnjom se bave siromašni, budućnost je u uslugama ... bilo bi lepo da Srbi to shvate pre kompletne robotizacije svih proizvodnih pogona ... možda bi tada čak i bilo neke vajde od proizvodnje jer bi mogli kroz turizam da dovodimo strance da vide kako se nekad proizvodilo ...

Trenutna ek. situacij na globalu je takva da ćemo garant imati neki rat, sad dali ekonomski, vojni ili kulturni, ne bih da predviđam ... svet je u rukama Kine po pitanju ekonomije, u rukama (još uvek) USA i Rusije, po pitanju vojske ... u svim oblastima nadire Azija ... nadiru Kina i Indija i razbijaju ceo zapadni sistem ... zašto EU paniči - nema ofgovor na kineksi model ... kada se čula kritika Kine od strane USA ? ... daklem novi poredak se bliži a mi još držimo magarca za rep ...

Sve računice koje su ovde navedene su puka fantazija i ne mogu da reše problem ... dakle legalizujte marihuanu, popljoprivreda ima šta da sadi, u svakom gradu i selu po prodavnica, dve, tri, pet i izračunajte broj radnih mesta ... plus ekonomski turizam ...
barese barese 18:17 16.01.2014

Re: kao amater

proizvodnjom se bave siromašni, budućnost je u uslugama ... bilo bi lepo da Srbi to shvate pre kompletne robotizacije svih proizvodnih pogona ...


Iskreno, kao sto svaka proizvodnja moze da se rasclani na odredjene hardverske i softverske aktivnosti, tako moze i svaka usluga.

Samo je pitanje cene tog hardvera i softvera, i trenutka u kome oni kostaju manje od zivog bica.
principessa_etrusca principessa_etrusca 18:26 16.01.2014

Re: kao amater

proizvodnjom se bave siromašni, budućnost je u uslugama ... bilo bi lepo da Srbi to shvate pre kompletne robotizacije svih proizvodnih pogona ...


Nemci proizvode i nisu siromasni, a Britanci ne proizvode i takodje nisu siromasni (ali su siromasniji od Nemaca), ergo...

zemljanin zemljanin 23:34 16.01.2014

Re: kao amater

principessa_etrusca
Nemci proizvode i nisu siromasni, a Britanci ne proizvode i takodje nisu siromasni (ali su siromasniji od Nemaca), ergo...


haajde malo pogledaj statistiku udela proizvodnje i usluga i proceni trend ... to ne bi trebalo da je teško da ne kačim sad linkove i plus da ih tražim pre kačenja ... mislim, možemo da se prepucavamo, ono reč na reč i sl. i verovatno sve može da se podvede pod neku proizvodnju ali mislim da je jasno ... proizvodnjom se bave kompanije i korporacije ... inače nema efekta ... usluge su individualne i imaju prođu ...
nim_opet nim_opet 14:50 15.01.2014

ehm..

Ne bih da grdim strane investicije, jer u nedostatku kapitala jesu neophodne, ali niko se nije razvio zbog stranih investicija. Strane investicije mogu da doprinesu u odredjenim trenucima da se nadomesti nedostatak kapitala, znanja, tehnologija, ali ne mogu i ne treba da budu osnov razvoja privrede. Ako mi sami ne znamo kakvu infrastrukturu hocemo, kakav privredni sistem hocemo, kakav pravni okvir, i kakvu socijalnu, trgovinsku, spoljnu i a unutrasnju politiku, nema tih stranih investicija koje mogu da rese ove probleme. Srbija nije Afganistan devastiran sa sada vec, 30 i kusur godina rata - pa cak i Afganistan ima nekakve funkcionalne privredne grane (gajenje opijumskog maka npr). Pa ako imamo normalan sistem, onda cemo imati i normalnu kulturu u kojoj ce se ljudima isplatiti da zive od sopstvenog rada. I mozda samostalno razviju privrednu granu kojoj FDI mogu da pomognu.
libkonz libkonz 15:03 15.01.2014

Re: ehm..

Strane investicije mogu da doprinesu u odredjenim trenucima da se nadomesti nedostatak kapitala, znanja, tehnologija, ali ne mogu i ne treba da budu osnov razvoja privrede.

Ne mislim ni ja da trebaju da budu osnov, ali su neophodne iz više razloga, pre svega da nam se izvoz približi uvozu.
muaddib92 muaddib92 17:32 15.01.2014

Re: ehm..

ОК
Прихватимо да стране инвестиције не треба да буду основ, уколико постоји национални консензус да национ може сопственим трудом, знањем и жељом да уради оно што је урадила сама у послератној обнови (сумњам) или пак оно што су урадиле у сличним ситуацијама јапанска нација и тзв.мали тигрови
libkonz libkonz 13:14 16.01.2014

Re: ehm..

јапанска нација и тзв.мали тигрови

verovali su da mogu i potrudili se da nešto promene. nama "samo" to fali.
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:30 15.01.2014

.......

A šta to Srbija ima da ponudi stranim investitorima, osim subvencija i smanjenja plata i doprinosa?


Ovde je tvoje osnovno saplitanje lib, ali ne samo tvoje.
Akcenat na starnim investicijama.
Ne postoji ekonomija koja se razvila na stranim investicijama, i pokušavati da to učini Srbija je gubljenje vremena i para.

Ne znam podatke za poslednjih godinu dve, da ne jurim sad, ali do pre dve godine Srbija je bila najusšpešnija država u privlačenju stranih investicija u regionu. Dakle više i od Rumunije, Bugarske, svih yu republika, Albanije, Grćke.

Bili smo najuspešniji a jesmo li se brže razvijali?
Jesmo li smanjivali broj nezaposlenih, jesu li rasle realne plate, jel rastao BDP po glavi stanovnika brže od svih u regionu, srazmerno većem prilivu stranih investicija?
Nije.

Da bi strane investicije preporodile ekonomiju moralo bi ih biti u nekom enormnom obimu, a to naprosto nije moguće da se desi, jer Srbija nema šta da ponudi velikim investitorima a da to ne mogu da ponude neke druge države.

Dosta toga što Srbija može da učini za strance je već učinjeno, nema mnogo prostora za još dodatnih pogodnosti.

Autoputeve i ravno zemljište Hrvatska već ima pa strane investicije i ne nagrću previše u Hrvatsku. To ne znači ne treba graditi autoputeve i pruge ali ne treba od toga očekivati čudo.
Očekivati čudo na potezu Bg Ns kad se napravi pruga, računati da če to da preporodi Srbiju je naivno.
Pruga je potrebna, put je potreban, ali ni izbliza to nije dovoljno.

Strane investicije dolaze tempom kojim dolaze, a dolaze najviše u regionu, i to je to.
Ne treba se više bazirati samo na njih, glavni problem je negde drugde.

Visina zahvatanja države od plus minus par procenata, nije od presudnog uticaja na dolazak stranih investicija (zakon o radu verovatno mnogo više na to utiče) ali je i te kako važno za domače poslodavce. To popuštanje je prvenstveno na njih usmereno.

Da se komšija koji ima radnju na ćošku lakše odlući zaposli komšijinu ćerku, da seljak koji pravi rakiju lakše odluči da zaposli tehnologa jer mu to zakon nameće, da se mašinbravar lakše odluči da prijavi svog sina u radni odnos kod sebe u radnji, i ta vrsta zapošljavanja.

Na tom nivou biznisa je i nekoliko procenata veoma važna stavka, a taj i nešto malo viši nivo biznisa mora da bude centar pažnje, a ne strane investicije jer se tu, za razliku od stranih investicija, mogu poboljšavati uslovi i država na taj nivo može da utiče.


libkonz libkonz 19:29 15.01.2014

Re: .......

Da se komšija koji ima radnju na ćošku lakše odlući zaposli komšijinu ćerku, da seljak koji pravi rakiju lakše odluči da zaposli tehnologa jer mu to zakon nameće, da se mašinbravar lakše odluči da prijavi svog sina u radni odnos kod sebe u radnji, i ta vrsta zapošljavanja.

Ja bih radije omogućio da poslodavac bude oslobođen plaćanja doprinosa za novozaposlene u periodu od dve do tri godine.
little_radojica little_radojica 17:54 16.01.2014

Re: .......

libkonz
Da se komšija koji ima radnju na ćošku lakše odlući zaposli komšijinu ćerku, da seljak koji pravi rakiju lakše odluči da zaposli tehnologa jer mu to zakon nameće, da se mašinbravar lakše odluči da prijavi svog sina u radni odnos kod sebe u radnji, i ta vrsta zapošljavanja.

Ja bih radije omogućio da poslodavac bude oslobođen plaćanja doprinosa za novozaposlene u periodu od dve do tri godine.


Јеси чуо за програм "прва шанса"? Не само доприноси него и цела плата за годину дана!
G.Cross G.Cross 21:37 16.01.2014

Ruska salata u Mega Image-u

NAPISANO PRE OKO MESEC DANA

Ruska salata u Mega Image-u


Danas sam posle duzeg vremea, u Bukurestu u Rumuniji otisao u samoposlugu. Samoposluga je iz lanca “Mega Image” koja pripada Delhaize-u, istoj firmi koja je kupila Deltu.

Kada sam prolazio pored frizidera sa smrznutom hranom zapalo mi je za oko vise kesa sa nazivom proizvoda na srpskom.

Kad sam pogledao blize video sam da su u stvari proizvedeni u Srbiji pod brandom PREMIA . To je prvi put kad vidim srpsek proizvode u samoposluzi posle 15 gosina kad sam gledao Jaffa keks i moram priznati da sam se osecao malo ponosan.

Sad sta je naravoucenije?

Delta je lokalni brand koji je kupila velika internacionalna kompanija. U vreme dok je Delta bila vlasnistvo Miskovica nisam video srpske proizvode po rumunskim ili bilo kojim drugim samoposlugama.

I mozda to nije zato sto Miskovic nije hteo, nego jednostavno on je bio mali lokalni igrac ( u evropskim razmerama) koji nije imao infrastrukturu da igra veliku igru.

Delhaize je veliki igrac koji ima infrastrukturu i znanje. Oni upravljaju portfolijom svojih firmi tako da kupuju gde je kvalitet/cena najbolji i izvoze to u sve ostale zemlje u kojima rade.

Tako konacno da se pojavi i “mesano povrce za rusku salatu” u Rumuniji. Na slici se ne vidi ali na poledjini kese postoje I prevodi na jezike iz regiona.

I ja sam jedan od onih koji nije veliki ljubitelj globalizacije. I ja sam radio 18 godina za jednu o velikih internacionalnih firmi firmi. Ali ako ta firma, ne samo uvozi u Srbiju nego (naravno iz razloga profita) i izvozi iz Srbije, to je za mene dobra vest.

Sad I jedan interesantan detalj.

U Mega Image (Delhaize) samoposlugama u Rumuniji je vidljivo obavestenje kupcima da ako u redu na kasi ima vise od 3 kupca u roku od 2 minuta otvorice jos jednu kasu ili ce da daju dodatni popust onima koji cekaju od 10%. To je “customer focused” ponuda koja me je prijatno iznenadila. Cuo sam da su ovo uveli pre 2 meseca. Zanimljiva “koincidencija “ je da je Carrefour (francuski gigant) kupio drugu lokalnu firmu i otvorio “Carrefour Express” samoposluge po Bukurestu sa istom ponudom.

Tako da je naravoucenije broj 2 : Dobro je kad internacionalne firma pomazu izvoz. Jos je bolje ako imaju ozbiljnu konkurenciju.
libkonz libkonz 21:49 16.01.2014

Re: Ruska salata u Mega Image-u

Sa druge strane, tu je Idea koja pomaže hrvatsku privredu, jer im na udarnim rafovima stoje voda Jana, Faks prašak, one hrvatske paštete i drugi hrvatski proizvodi, dok su srpski trgovci i proizvodi skoro pa zabranjeni u Hrvatskoj.
omega68 omega68 23:39 16.01.2014

Ovde imam veću slobodu

Da kažem u vezi predloga zakona o penzijama koji maločas pročitah:
deja je da ubuduće državna penzija bude garant samo minimalnog prihoda dovoljnog isključivo za najbazičnije potrebe, odnosno ishranu. Svi koji žele da u starosti imaju za bilo šta više od najjeftinijeg obroka morali bi da "štede tokom radnog veka ili da sami sebi uplaćuju privatno penzijsko osiguranje“, kaže Stevanović, dodajući da je prema trenutnim računicama oko 200 evra mesečno dovoljno da se preživi.

Prva stvar - tog malog Stevanovića pratim odavno i nesimpatičnijeg pederka ne videh.
Zbog pređašnjih stavova bih ga obesio za muda a tek za ovo...
Drugo - kako ja da uplaćujem nekakvom Rotšildu ili nekom drugom bansteru privatno osiguranje ako sam radim i izdržavam ženu i dvoje dece?Molim te lib da ne brišeš ovo i molim Moderaciju da ima razumevanja ''JEBEM LI MU MAMU JA NIŠTAČKU I PRODANU''
A ako mi se žena ne zaposli, ja treba sutra da nas oboje izdržavam sa 20 000?
A ako deca ne rade zbog takvog nekog pavijana kao što je ovaj , koji će stranim kompanijama da uteruje profit preko srpske sirotinje? Kako da pomognem deci sa takvom penzijom?
Javno izjavljujem :Zbog takvog zakona ću da uzmem pušku i da krenem za Beograd.Pa ko se pridruži - pridruži.
Ne zajebavam se...
p.s.A tek za ovo:
"Ovakav sistem u kojem svi imaju istu minimalno garantovanu penziju, već postoji u zemljama poput Švajcarske i Kanade, ali i na Kosovu", primećuje Stevanović.

Ljudi, videćete, leteće glave ovde uskoro, što nam uopšte ne treba ali NEKO zdušno radi na tome.
Osvestite se
milisav68 milisav68 00:05 17.01.2014

Re: Ovde imam veću slobodu

omega68

A ako mi se žena ne zaposli, ja treba sutra da nas oboje izdržavam sa 20 000?

Svi stariji od 65 godina imaće istu penziju i ona će biti 20.000 dinara

omega68 omega68 00:07 17.01.2014

Re: Ovde imam veću slobodu

Svi stariji od 65 koji su radili i ostvarili penziju.Samo oni.
Ne misliš valjda da če da daju išta onima koji nikad nisu radili?
što bi se primanja budućih penzionera izjednačila i spustila na minimalni nivo dovoljan za život.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana