Obrazovanje

Kratko štivo za budućeg ministra prosvete

Krugolina Borup RSS / 01.08.2013. u 01:16

50514_313207479814_4379577_n.jpg

Žarka Obradovića, sada već bivšeg ministra prosvete, ponajviše ću pamtiti prema jednoj od njegovih poslednjih izjava, koja je otprilike glasila: "Naše školstvo je na nivou EU standarda." Podsetio me na mog omiljenog ministra svih vremena, Tomicu Milosavljevića, koji je stalno tvrdio isto za naše zdravstvo. A kad ga čovek pita odakle mu ta ideja, on kaže: zakoni i propisi su evropski, statistički podaci prate evropski prosek… i sve tako nekako razne papire nabraja. Kad mu skrenete pažnju da je to tako na papiru, ali da to veze sa onim što se u praksi dešava nema, on kaže: "Pre mene nije postojalo ni na papiru!" (Baš tako, s uzvičnikom kaže.)

E, tako i ovaj, sada već bivši ministar prosvete. Za sobom ostavlja prosvetu koja je na papirima na nivou EU standarda, a u praksi se apsolutno svi elementi tog sistema za glavu hvataju i kose čupaju, i deca i roditelji i nastavnici.

Ne znam, možda je to nekakav uspeh - imati na papirima nešto čega ni na papirima ranije nije bilo. Ali ne u mojim, roditeljskim, očima. Meni dete ne ide u papirnu školu, niti mu papirni ljudi drže nastavu, mada ministarstvo svojim propisima papire i suštu papirnu formu nameće i tim nesrećnim nastavnicima i, posredno, nesrećnoj deci i nesrećnim roditeljima.

Kada bi nekako morala da se u jednoj rečenici definiše suština SVIH problema našeg školstva (a ima ih, ihahaj), glasala bih za: Forma ispred suštine. Možda čak i: Forma nauštrb suštine.

Na papiru sve škole imaju kompjuterske kabinete, a to što su zaključani i niko ih ne koristi - nema veze.

Na papiru svi se učitelji i nastavnici pripremaju za svaki čas, a to što te pripreme po Fejsbuku razmenjuju i jedni od drugih prepisuju baš kao što njihovi đaci razmenjuju puškice i prepisuju na kontrolnom - nema veze.

Na papiru vukovaca - ne zna im se broj, a to što se u praksi deci poklanjaju ocene šakom i kapom zarad što boljeg proseka škole koja je ubačena u tržišnu utakmicu, iako nije privatna - nema veze.

Na papiru deca imaju tri časa fizičkog vaspitanja nedeljno, a to što u praksi šanse nema da nastavu organizuju tako da u sali bude termina za sve predviđene časove fizičkog starijih i mlađih razreda, pa mlađi uopšte i nemaju fizičko - nema veze.

Na papiru deca uživaju u horskim, muzičkim, likovnim i sportskim sekcijama, a to što u praksi te iste časove i treninge u stvari plaćaju roditelji privatnim klubovima i školama koje zakupljuju prostor u školi - nema veze.

Ako budući ministar prosvete uspe da bar jednu jedinu stvar koja je na papiru sprovede i u praksi - čudo će da napravi!

Evo moja dva predloga za rešenje dva problema koja sam kao roditelj đaka uočila nakon dve godine iskustva sa osnovnom školom:

1. Pripreme za časove

U cilju konstantnog poboljšanja kvaliteta nastave, ministarstvo je zamislilo da učitelje i nastavnike obaveže na pripremu za svaki pojedinačni čas, u pisanoj formi. Ideja je bila: ako odvoji vreme da napiše pripremu, biće pripremljen. To - u teoriji. U praksi, učitelji i nastavnici po Fejsbuku, a i šire, jedni od drugih prepisuju, da ne kažem kopi-pejstuju, pripreme za te časove. Ergo, učitelji i nastavnici uopšte nisu shvatili osnovnu svrhu i suštinu pisanja tih priprema za časova. Iz njihove perspektive, to je čisto gubljenje vremena, i ispunjavanje forme zato što će im inspekcija danas-sutra tražiti na uvid te papire. Ako uzmete u obzir činjenicu da po Srbiji imate i kombinovana odeljenja, tj. odeljenja u kojima jedan učitelj istovremeno drži nastavu za prvake, drugake, trećake i četvrtake, pa broj priprema za časove (5 dnevno) pomnožite sa brojem razreda (4), dobijate neverovatnu cifru od 20 priprema za čas koje učitelj treba na napiše SVAKOG RADNOG DANA. Radnih školskih dana ima oko 180, pa vi izračunajte koliko bi drveća moglo biti spaseno da se te pripreme uopšte ne pišu, pardon, ne prepisuju.

Tako kako su zamišljene, te pripreme za časove uopšte ne doprinose svom originalnom cilju: poboljšanju kvaliteta nastave. Nešto treba menjati pothitno, ako ni zbog čega drugog - ono zbog spašavanja drveća.

Moj predlog rešenja tog problema prilično je radikalan. Ja bih, naprosto, ukinula udžbenike. Skroz naskroz. A učitelje i nastavnike obavezala da za svaku lekciju koju predaju, učenicima moraju da podele materijal koji će prethodno sami da osmisle i napišu, potom oktucaju, odštampaju, fotokopiraju, te zumbalicom probuše da deca mogu da ih skupljaju u registratore. I iz toga uče.

Muve koje bi tim udarcem bile pobijene:

- Nema više dilova između izdavača udžbenika i škola, ministarstva, lokalnih samouprava - ergo smanjenje korupcije.

- Nastavnici moraju da se pripremaju za časove. Ako prepisuju i kopi-pejstuju, zguglamo im čas posla odakle su prepisali, kao što oni guglaju učenicima sastave, eseje i domaće zadatke. Pa čak i ako prepisuju od kolega, predavanje koje drže mora da odslikava to što je na papiru, pa će valjda da se trude da prepisuju kvalitetne materijale, ergo kvalitet nastave čak i u tom slučaju mora da se poboljša. A inspekcija onda, da bi dobila uvid u kvalitet nastave, neće više da gleda u nešto što je u nastavničkoj arhivi, nego će - gle čuda - morati da gleda u sveske, tj. registratore, i da RAZGOVARA s UČENICIMA i RODITELJIMA, a ne samo s nastavnicima, te će dobiti pravu, a ne papirnu sliku o kvalitetu nastave.

- Nastavnici moraju da koriste kompjuter. Ako ga budu koristili, možda se opsete i da bi im bilo lakše te materijale deci dostavljati preko interneta, ergo koristili bi internet i za nastavu, a ne samo za prepisivanje i kopi-pejstovanje priprema za čas. (Nada umire poslednja.) I deca u tom slučaju moraju da koriste kompjuter. Ergo, silni kompjuterski kabineti više neće moći da budu zaključani.

- Uštedele bi se pare i ministarstvu i roditeljima i lokalnim samoupravama, pošto ne bi bilo potrebe da se ona troše na kupovinu udžbenika. Od tih para bi onda mogla da se finansira već najavljena kupovina laptopova za sve učenike u Srbiji. Ergo, od malih nogu gajimo i podstičemo buduće radnike u IT sektoru, koji donosi veće pare od malina.

- Smanjila bi se potrošnja papira makar u Beogradu, gde deca dobijaju po dva seta udžbenika, a ukoliko bi vremenom sve više prelazili na internet - na duge staze spasili bi čudo drveća. Ergo, i ministarstvo ekologije i životne sredine bi moglo da se pofali nekakvim uspehom.

- Prestala bi potreba za kojekakvim savetima za odobravanje udžbenika kojima su i do sad promicale kojekakve gluposti koje im nikako nisu smele promaći, na primer:

 

 

 

 

 

 

 

2. Sukob interesa

Pošto nam je država siromašna, ministarstvo prosvete je u prethodnim godinama kroz reformu školstva gledalo da sa sebe skine odgovornost za finansijsko stanje u školama, blebećući o "decentralizaciji", a u stvari samo gledajući kako da briga njihova pređe na drugoga. Tako su došli na fenomenalnu ideju da direktori škola treba da budu "menadžeri" i da se, kako znaju i umeju, snalaze za novce kojima bi podmirili troškove koje ministarstvo podmiriti, kao, ne može, ili neće.

Onda su "menadžeri" počeli da se dovijaju kako znaju i umeju da bi došli do para: izdaju fiskulturne sale sportskim klubovima, izdaju školske prostore privatnim pekarama, prodavnicama, knjižarama, kafićima, školama crtanja, glume, folklora, stranih jezika... I primorani su da se ponašaju kao direktori privatnih preduzeća, a ne javnih škola.

I naravno da u školama više nema ni dopunske nastave iz stranih jezika, ni likovnih, glumačkih, folklornih, fudbalskih, košarkaških, i ostalih sportskih sekcija pošto - to nije dobro za biznis. Da bi škola stranih jezika nastavila da iznajmljuje školski prostor, ona mora da ima učenike. Ko su ti učenici? Pa sigurno ne putuju 5 kilometara do te škole da bi pohađali časove uveče. To su učenici te iste škole, kojima strani jezik ne ide baš najbolje. I naravno da u školi neće biti organizovana dopunska nastava za te učenike - kako svaki školski i nastavni plan predviđa - nego će se oni usmeravati na školu za strane jezike koja drži časove u školi. I naravno da će na školskim papirima, za dobrobit inspekcije, pisati da se dopunski časovi i sekcije održavaju, iako se ne održavaju, tj. održavaju ih privatne škole, a za roditeljske pare.

Na papiru, naš školski sistem deci obezbeđuje i nastavu i pomoć u vidu dopunske nastave u slučaju da im neki predmet slabije ide - sve po EU standardima. Na papiru naš školski sistem ima silne sekcije, od umetničkih do sportskih - opet, po EU standardima. U praksi, pak - samo roditeljski džep zna koliko ovo naše "javno školstvo" veze s javnim uslugama, a posebno veze s EU standardima, nema.

Ima i onih škola kod kojih su na menadžerska mesta došli oni koji M od menadžerstva u životu videli nisu. Oni ne izdaju školski prostor da bi naparbirčili pare da podignu balon kako bi obezbedili svim razredima, i starijim i mlađim, da imaju po 3 predviđena časa fizičkog nedeljno, nego tavore i propadaju, ili pak izdaju školski prostor ali pare trpaju u sopstveni džep, umesto da ulažu u unapređenje uslova u školi. Ni jedni ni drugi ni treći našem školstvu ne trebaju, ali ovi treći su najgori.

Čemu uopšte otvarati vrata mogućnosti da menadžeri trpaju pare u svoj džep? Čemu uopšte direktore škola opterećivati zarađivanjem para, umesto da se bave unapređenjem međuljudskih odnosa među zaposlenima, razvojem partnerskog odnosa s roditeljima i poboljšanjem kvaliteta nastave? Čemu uopšte dopuštati mogućnosti za sukobe interesa?

Predlažem da se školama zabrani iznajmljivanje bilo kakvog školskog prostora i sala bilo kome. Troškove koje imaju, moraju podmiriti oni koji su zaduženi za funkcionisanje sistema JAVNOG, a ne PRIVATNOG školstva, ergo: ministarstvo i lokalne samouprave. Termine u školskim salama osloboditi za sportske sekcije. Škole stranih jezika definitivno izbaciti iz škola i vratiti instituciju dopunske i dodatne nastave. Prodavnice u kojima deca kupuju koka-kole, čipseve, čokolade i ostala g**na - zabraniti da se otvaraju na 100 metara od škole, a kamoli ih dopustiti u sred škole!

I za kraj, napomena:

Rešavanju ovih problema pristupiti tek u četvrtom mesecu mandata.

U prva tri meseca svaku školu u zemlji testirati sledećim pitanjima, i u slučaju netačnog odgovora na bilo koje od njih, u ista prva tri meseca pothitno i po svaku cenu, beskompromisno promeniti situaciju tako da odgovor bude tačan:

1. Da li škola ima WC (ne poljski)? tačan odgovor: da

2. Da li je taj WC pristojan (ne čučavac)? tačan odgovor: da

3. Da li taj WC smrdi? tačan odgovor: ne

4. Da li je taj WC čist? tačan odgovor: da

5. Da li se taj WC redovno čisti? tačan odgovor: da

5. Da li se taj WC čisti odgovarajućim higijenskim sredstvima i alatima? tačan odgovor: da

6. Da li WC ima toalet papir i sapun? tačan odgovor: da

 

Za početak toliko. Nisu ovo ni jedini ni najvažniji problemi našeg školstva, ali jesu nekakvi problemi koje treba rešiti. Nisu moji predlozi rešenja ni jedini mogući ni najbolji, ali nekakvi predlozi jesu, što je bolje od nikakvih predloga i od održavanja statusa kvo.

Da završim kako sam i počela: osvrtom na mog omiljenog ministra svih vremena, Tomicu Milosavljevića. On me svojevremeno pogrešno ubedio da su problem našeg zdravstva - lekari. Trebalo mi je dosta vremena da naučim, ali naučila sam. Problem nijednog sistema nikada nisu pojedinačni elementi tog sistema, već je problem uvek i isključivo u onome ko sistem na noge postavlja, sistemom upravlja i sistem kontroliše, ergo: ministarstvo prosvete i ministar prosvete. Nenormalno ponašanje elemenata bilo kog sistema uvek je posledica lošeg sistema. Unutar dobro postavljenog sistema, ponašanje učesnika sistema prirodno se ispravlja samo po sebi.

Samim tim bivši ministar Žarko Obradović možda nije kriv za skandal oko male mature, ali svakako je odgovoran. U dobro postavljenom i kontrolisanom sistemu, to se ne bi desilo.

Bivši ministar nije kriv ni što je dobar broj nastavnika (čast izuzecima) potpuno nezainteresovan za sopstveni posao, ali svakako je odgovoran.

Bivši ministar nije kriv što su nam deca nepismena i za školu nezainteresovana, ali svakako je odgovoran.

Bivši ministar nije kriv što je dobar broj roditelja problematičan u svom odnosu i prema dečijim školskim obavezama, i prema nastavnicima, ali svakako je odgovoran.

Ako novi ministar ne bude umeo da prihvati odgovornost na način na koji to ovaj bivši nije umeo, onda glasam da u sledećoj turi na njegovo mesto dovedemo stranca.

I to Finca.

 

Atačmenti



Komentari (173)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nurudin nurudin 02:49 01.08.2013

...

Ako novi ministar ne bude umeo da prihvati odgovornost na način na koji to ovaj bivši nije umeo, onda glasam da u sledećoj turi na njegovo mesto dovedemo stranca.


Не бих уопште чекао следећу туру, ја сам да се одмах постави странац, па нека ради човек, нема више времена за губљење. Наши интелектуалци су се повукли, уморили се људи, или не желе да се мешају са овим нашим политичарима.

Сагласан сам, високи и радикални захтеви, ако оствари и делић, биће ваљани будући министар.

Нека му је са срећом!
Krugolina Borup Krugolina Borup 03:04 01.08.2013

Re: ...

Не бих уопште чекао следећу туру, ја сам да се одмах постави странац,


I to što kažeš.
Realno, zašto smo uopšte u situaciji u kojoj moramo da se okrećemo stranim kadrovima?
Zato što naše školstvo nije iznedrilo dobre domaće kadrove.
Sve počinje od školstva.
Prvo njega srediti - i sve ostalo će da legne na mesto samo po sebi.
iqiqiq iqiqiq 14:20 01.08.2013

Re: ...

ne znam da li se šalite kad predlažete stranca, a čak i da je šala, samo odvlači pažnju od fokusa

Ministar je samo jedna osoba, po mogućstvu posvećena onome što mu je dužnost, radi po zakonu i kroz podršku svoje partije gura u Skupštini zakone, strategije i sl radi unapređenja oblasti u kojoj ministruje.
Ukoliko je savesna i profesionalna osoba sa vizijom značaja unapređenja obrazovanja, nama je dobar. Ova osoba treba da bude patriota, odnosno da shvati koliko obrazovanje pomaže da se ova zemlja izvuče iz blata.

Ministar ima tim, ima državne službenike kao pomoć i ima nastavnike u školama koji preko školskih uprava/direktora škola mogu da pošalju niz predloga. Nacionalni prosvetni savet ima širok krug predstavnika koji takođe treba da osluškuju realnost i da mudro donose odluke koje će biti pomoć ministru.

Sve lepo zamišljeno, a zašto ne funkcioniše. I kako će stranac o rešiti, kada ne poznaje ni naše probleme ni naš mentalitet, i gde je tu strancu motiv da se nešto dugoročno uredi?
angie01 angie01 16:08 01.08.2013

Re: ...

ne znam da li se šalite kad predlažete stranca, a čak i da je šala, samo odvlači pažnju od fokusa


mi smo davno zreli za protektorat- jer ovo za sta smo pokazali da smo sposobni je katastrofa.

Ova osoba treba da bude patriota, odnosno da shvati koliko obrazovanje pomaže da se ova zemlja izvuče iz blata.



kako stvari stoje, najverovatije ce novi ministar biti autor knjige sumnjivog sadrzaja, rodoljpci i rodomrsci u kojoj je kadar celnog mesta u kulturi i profesor na megableji, Zoran Avramovic, izneo retrogradne stavove koje zagovara i valjda predaje svojim studentima, a u 21. veku.

sve ostalo o nacionalnom prosvetnom savetu i slicnim sluzbama je cist impresionizam, jer oni svi duvaju u istu tikvu.
nurudin nurudin 16:09 01.08.2013

Re: ...

Zato što naše školstvo nije iznedrilo dobre domaće kadrove.


Нисам баш сагласан са овом констатацијо, једноставно сматрам да су се људи уморили и да не желе да се карају са фукаром за ситну лову, а опет их на крају фукара заврне, са странцима не може баш тако.
nurudin nurudin 16:14 01.08.2013

Re: ...

ne znam da li se šalite kad predlažete stranca, a čak i da je šala, samo odvlači pažnju od fokusa



Уопште се не шалим, бар ја -- најозбиљнији сам, чак сам и сагласан са Ангие01 у вези увођења протектората -- дотерало је цара до дувара.


Ukoliko je savesna i profesionalna osoba sa vizijom


На савест више не можемо да рачунамо, ни у радњама ти не дају робу па да платиш на мајке ми, јер те савест гризе -- јасна правила и смислени закони.
Што се визије тиче углавном се завршава чим заседну у фотељу или дођу до канцеларијских врата.
nurudin nurudin 16:16 01.08.2013

Re: ...

kako stvari stoje, najverovatije ce novi ministar biti autor knjige sumnjivog sadrzaja, rodoljpci i rodomrsci u kojoj je kadar celnog mesta u kulturi i profesor na megableji, Zoran Avramovic


Кажи ми да се шалиш, молим те, молим те... Да је неки виц!?
angie01 angie01 16:22 01.08.2013

Re: ...

Кажи ми да се шалиш,


ke vidime,....nisam nista narocito ocekivala, ali ovo je ekstra depresivno!
iqiqiq iqiqiq 16:39 01.08.2013

Re: ...

Predlažem da SPS stavi tri kandidata pa kao u "Ja imam talenat" da glasamo SMS porukama, a žiri da im postavi neka ključna pitanja o prosveti, da vidimo imaju li pojma gde dolaze i šta treba da rade
angie01 angie01 16:44 01.08.2013

Re: ...

iqiqiq
Predlažem da SPS stavi tri kandidata pa kao u "Ja imam talenat" da glasamo SMS porukama, a žiri da im postavi neka ključna pitanja o prosveti, da vidimo imaju li pojma gde dolaze i šta treba da rade


ju mast bi kiding-jedini uslov je da si partijski kadar, u tome je sva problematika nase demokracije.
iqiqiq iqiqiq 17:14 01.08.2013

Re: ...

ju mast bi kiding-jedini uslov je da si partijski kadar, u tome je sva problematika nase demokracije.

ok, onda neka mu dodaju i stranca sa prevodiocem, pa takva trojka neka bude Ministar
mlekac mlekac 03:19 01.08.2013

Kru,

A je l' moze da ti malo budes ministar? Ili bar savetnica u ministarstvu? Ne mora dugo, koliko da se maknemo s mrtve tacke.

Krugolina Borup Krugolina Borup 03:22 01.08.2013

Re: Kru,

A je l' moze da ti malo budes ministar?


Jes', pa da onda ja budem kriva za sve?
Nisam blesava!

ps: mislila sam da u ovo gluvo doba samo ja luda ne spavam, kad ono... ti još luđa od mene.
maksa83 maksa83 05:36 01.08.2013

Estonija

Od tih para bi onda mogla da se finansira već najavljena kupovina laptopova za sve učenike u Srbiji. Ergo, od malih nogu gajimo i podstičemo buduće radnike u IT sektoru, koji donosi veće pare od malina.


How did Estonia become a leader in technology?

(To je zemlja u kojoj je napravljen Skype, Hotmail, i još koješta)

Problem nijednog sistema nikada nisu pojedinačni elementi tog sistema, već je problem uvek i isključivo u onome ko sistem na noge postavlja, sistemom upravlja i sistem kontroliše, ergo: ministarstvo prosvete i ministar prosvete. Nenormalno ponašanje elemenata bilo kog sistema uvek je posledica lošeg sistema. Unutar dobro postavljenog sistema, ponašanje učesnika sistema prirodno se ispravlja samo po sebi.

Sa podvučenim se ne bih složio,

Sistem prosto može da ima manje ili više kvalitetne delove. Ali se slažemo da je odgovornost uvek kod onog ko sistem nadgleda.
Krugolina Borup Krugolina Borup 05:58 01.08.2013

Re: Estonija

How did Estonia become a leader in technology?


Za one lenje da klinku link:

last year, in a public-private partnership, a programme called ProgeTiiger (“Programming Tiger”) was announced, to teach five-year-olds the basics of coding. “In the 80s every boy in high-school wanted to be a rock star,” says Mr Hinrikus. “Now everybody in high-school wants to be an entrepreneur.”

Čujem pre neki dan i na Sky Newsu, i oni planiraju reformu kojom će petogodišnjake da počnu da uče programiranju.

A kod nas se informatika dobija tek u petom razredu osnovne, kada decu počinju da uče kako da uključe kompjuter, u šestom šta je to flopi disk, u sedmom šta je to štampač, a tek u osmom pominju internet.

I naravno da deca u tom i takvom školstvu crkavaju od dosade i na školu prevrću očima i uopšte nisu zainteresovana da uče...

Realno, našu decu ne treba učiti nikakvim kompjuterima. Samo im iste treba DATI! Oni će sami da ih provale, pa jedno drugo da poduče bolje nego što ih nastavnici podučiti mogu. Bar u osnovnoj školi.
Krugolina Borup Krugolina Borup 06:00 01.08.2013

Re: Estonija

Sa podvučenim se ne bih složio


Pa dobro, ajde sad, ja sam to onako - generalno. U dobrom sistemu većina će da legne na rudu, a deformacija u određenim delovima će uvek da bude, sve dok u njima budu radili ljudi a ne roboti.
dali76 dali76 06:13 01.08.2013

Re: Estonija

Ucitelji na FB su dio problema, drugi dio su roditelji na istom.
Krugolina Borup Krugolina Borup 06:15 01.08.2013

Re: Estonija

Ucitelji na FB su dio problema, drugi dio su roditelji na istom


A deca?!
maksa83 maksa83 06:20 01.08.2013

Re: Estonija

U dobrom sistemu većina će da legne na rudu, a deformacija u određenim delovima će uvek da bude, sve dok u njima budu radili ljudi a ne roboti.

Neće većina da legne na a rudu, ti sistemi su složeni i nisu izolovani pa ih ljulja sve što se dešava oko njih (npr. desi se ekonomska kriza pa zafali para za plate, ili se pojave privatne škole pa sve što valja od nastavnika ode tamo, a svet oko nas se menja pa treba unapređivati i školske programe, to sve neko mora da radi) a čak se i roboti smore. Npr. noviji liftovi su programirani da kao rade, rade, rade, i tokom rada im se dešavaju stvari koje oni detektuju kao greškice (mi ih uglavnom ne primećujemo). Kada se akumulira određena količina greškica liftovi su programirani da samo - stanu. Onda dođe majstor koji ih održava, bukvalno samo resetuje taj brojač greški i lift se probudi i nastavi da radi. Izraz "lift se smorio" sam pokupio od njega.
dali76 dali76 06:39 01.08.2013

Re: Estonija

Deca na instogramu Ne sva, kao ni svi ucitelji,kao I svi ucenici...
Krugolina Borup Krugolina Borup 06:42 01.08.2013

Re: Estonija

Neće većina da legne na a rudu, ti sistemi su složeni i nisu izolovani pa ih ljulja sve što se dešava oko njih


Mislim da pričamo o dve različite stvari.

Moj primer bi bio, recimo, nevaljali sistem (kakav trenutno imamo) u kome inspekcija kad dođe u školu sve informacije koje prikuplja dobija isključivo na osnovu onoga što piše u papirima i onoga što joj kažu zaposleni u školi.
Valjan sistem bi bio da inspekcija priča i s decom i roditeljima, ako ne podjednako koliko sa zaposlenima, a ono i više nego sa zaposlenima u školi.

U nevaljalom sistemu većina neće preterano da mari za to šta učenici i roditelji misle o koječemu što se u školi u okviru nastave dešava, pa će moći i da ošljari u držanju sekcija i dopunske, otvorenih vrata i koječega drugog još korisnog. U valjalom sistemu većina će da se trgne i da obraća pažnju na to, e, a znajući da sutra ne može inspekciji da priča bajke, pošto bi je roditelji i deca mogli ocinkariti.

U tom smislu sam mislila: kada postaviš sistem u kome nema prostora za mnogo vrdanja, onda većina neće ni pokušavati da vrda.
Krugolina Borup Krugolina Borup 06:43 01.08.2013

Re: Estonija

Deca na instogramu


Skoro sam čula, baš od dece, da je Facebook za "malu decu", a ova veća samo Tviter zarezuju.
maksa83 maksa83 07:01 01.08.2013

Re: Estonija

U tom smislu sam mislila: kada postaviš sistem u kome nema prostora za mnogo vrdanja, onda većina neće ni pokušavati da vrda.

Ali ja pokušavam da ti kažem da taj sistem nije izolovan od ostatka tj. većeg sistema, i da zavisi od njega. Moraš da se izmakneš još par koraka nazad i da gledaš. Npr. podmićivanje nastavnog kadra odn. kupovina diploma je posao za sudstvo i policiju. Ako policija i sudstvo ne rade svoj posao (zato što su indolentni tj. zabole ih, ili je neko u talu sa nekim, ili npr. ministar policije izbegava frikciju sa ministrom prosvete, ili je dekan politički povezan, ili je sudstvo neefikasno, ili svi ćute zato što situacija svima odgovara, tj. odgovara profesorima koji su spremni da primaju pare i ljudima koji su spremni da ih daju) onda taj prvi sistem ne može da radi kako treba. Ili ako je celo društvo kolabiralo i mediji i sve što se vidi, čuje, čita propagira pogrešne vrednosti onda će u školu da dolaze dezorijentisana deca i to opet ne može da radi kako treba.
Krugolina Borup Krugolina Borup 07:05 01.08.2013

Re: Estonija

Ali ja pokušavam da ti kažem da taj sistem nije izolovan od ostatka tj. većeg sistema, i da zavisi od njega.


Pa naravno! Sistem treba da se postavi u svim oblastima, ne samo u školstvu. Sistem po sistem - država.

Šalu na stranu, kapiram šta hoćeš da kažeš, i to jeste tako, ali lančana reakcija može da ide i u drugom pravcu: i uređen sistem može da utiče na neuređene sisteme, i da ih prikloni promeni ka uređenosti.
rikelme rikelme 07:21 01.08.2013

Re: Estonija

A tek Vijetnam...

Kolega iz Google-a se veoma prijatno iznenadio na kom nivou deca osnovnoj školi barataju računarima (i programiranjem). Evo njegovog bloga na kome je to opisao do detalja.

Ukratko:
- u 2. razredu uče delove računara
- u 3. uče da se snalaze u Windowsu
- u 4. počinju da programiraju u jeziku Logo (osnovno sekvencijalno programiranje)
- u 5. kreću sa funkcionalnim programiranjem i uvode petlje
...
- u 11. razredu na času rade probleme koji su u klasi problema na Google koding intervjuima
milisav68 milisav68 07:24 01.08.2013

Re: Estonija

Krugolina Borup
Ali ja pokušavam da ti kažem da taj sistem nije izolovan od ostatka tj. većeg sistema, i da zavisi od njega.


Pa naravno! Sistem treba da se postavi u svim oblastima, ne samo u školstvu. Sistem po sistem - država.

Šalu na stranu, kapiram šta hoćeš da kažeš, i to jeste tako, ali lančana reakcija može da ide i u drugom pravcu: i uređen sistem može da utiče na neuređene sisteme, i da ih prikloni promeni ka uređenosti.


SPS danas odlučuje da li je veća šteta da nam propadne školstvo ili zdravstvo

nsarski nsarski 07:26 01.08.2013

Re: Estonija

ali lančana reakcija može da ide i u drugom pravcu: i uređen sistem može da utiče na neuređene sisteme, i da ih prikloni promeni ka uređenosti.

Spontano, ovo je nemoguce jer bi bio narusen termodinamicki zakon o povecanju entropije. Haos je jaci od reda.
Jedini nacin je da se, uz utrosak dodatne energije i spoljasnju intervenciju, entropija smanji i poveca uredjenost.
maksa83 maksa83 08:11 01.08.2013

Re: Estonija

Spontano, ovo je nemoguce jer bi bio narusen termodinamicki zakon o povecanju entropije. Haos je jaci od reda.
Jedini nacin je da se, uz utrosak dodatne energije i spoljasnju intervenciju, entropija smanji i poveca uredjenost.

Baš to, plus Weinbergov Zakon Kiselih Krastavaca - ako ubaciš svež krastavac u teglu sa drugim kiselim krastavcima, ostali se neće raskiseliti, nego će se i ovaj ukiseliti.
ovomoze ovomoze 08:23 01.08.2013

Re: Estonija

How did Estonia become a leader in technology?

Kao i sve ostalo u jednoj državi i tehnologija i školstvo zavise najviše od ekonomije i ekonomskog sistema.
Obavezno pročitati: http://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_Estonia]
maksa83 maksa83 08:28 01.08.2013

Re: Estonija

Kao i sve ostalo u jednoj državi i tehnologija i školstvo zavise najviše od ekonomije i ekonomskog sistema.

Pa da, pre svega ekonomija tj. stvaranje klime za preduzetništvo i ulaganje u infrastrukturu.

Ono sa "pravimo IT pregaoce od pete godine" je samo delić, tj. to će pomoći da se oni koji bi se time bavili ranije samospoznaju i počnu da uče ranije, to nije magični inkubator koji će da napravi naciju programera.
mamarjan mamarjan 08:54 01.08.2013

Re: Estonija

Da se prvo ogradim, sve što je Krugolina napisala stoji :) Pogotovu kad se setim WC-a iz osnovne i srednje. Samo za Estoniju je priča malo komplikovanija, a to je da tu inicijativu nije pokrenuo neko iz države, već neko od jačih privatnika. Bar tako piše u jednom komentaru ispod tog članka (na jedva natucanom engleskom, ali ipak dovoljno da se razume).

I zato bih da primetim da nisam pročitao nigde da je neko kod nas diskutovao o učešću roditelja u nastavi u državnim školama. Pratim blog jednog kanađana koji živi u USA sa porodicom (MMM), pošto je uštedeo dovoljno da ode u penziju pre nego što je dobio svoje prvo dete (u tridesetoj godini života), on često spominje da svoje slobodno vreme provodi volontirajući u državnoj školi koju pohađa njegovo dete. I to onako, nonšalantno, o tome ne piše ništa više sem da volontira, kao da je to nešto najnormalnije na svetu, ako imaš dovoljno slobodnog vremena.

Ja još nisam čuo da kod nas neko od roditelja volontira u školi. I uopšte se ne sećam ničijih roditelja u školi (osim kad je bilo problema). Jel to sistemski problem, tj. da li postoje neka zakonska ograničenja? Ili je nešto drugo u pitanju? Ili je to bilo tako samo u mojoj osnovnoj i srednjoj školi?

Uskoro se selim na selo odakle sam došao, pa bih voleo da pomognem profesorima u osnovnoj školi oko informatičke sekcije, ili čak i predmeta "tehničko obrazovanje" (ako još uvek postoji) ako mi budu dozvolili.
Jukie Jukie 09:38 01.08.2013

Re: Estonija

mamarjan
Ja još nisam čuo da kod nas neko od roditelja volontira u školi. I uopšte se ne sećam ničijih roditelja u školi (osim kad je bilo problema). Jel to sistemski problem, tj. da li postoje neka zakonska ograničenja? Ili je nešto drugo u pitanju? Ili je to bilo tako samo u mojoj osnovnoj i srednjoj školi?

U poslednjoj školi gde sam radio se upisala devojčica povratnica iz Amerike i nastavnica posle priča u zbornici kako je majka došla da se raspita kako da se prijavi da volontira (radiću ovo, radiću ono), i kako joj je bilo teško da je ubedi da se to kod nas ne radi kao u Americi.
Nisu ni amerikanski nastavnici mnogo srećni oko volontera; uglavnom im dolaze u nižim razredima kako bi se igrali sa decom kad treba nešto da se secka i lepi, ili da se čita naglas itd., a u starijim razredima ništa; postoji uvek problematika privatnosti (roditelj vidi da mali Mika pojma nema sa gradivom pa posle ogovara po komšiluku); naravno ne smeš da im daš da pregledaju i/ili fotokopiraju kontrolne, što zbog curenja poverljivih informacija što zato što možda pojma nemaju koji je tačan odgovor na pitanja pa će pogrešno da pregledaju; pripreme im takođe ne možeš da daš da prave jer si ti za to išao na fakultet a ne neki automehaničar; i na kraju se pomoć najčešće svodi na čitanje naglas, likovno i chaperoning dece na ekskurzijama (gde takođe kukaju da roditelji uopšte ne nadgledaju decu nego šopinguju ili sami razgledaju šta hoće)
niccolo niccolo 10:57 01.08.2013

Re: Estonija

Ucitelji na FB su dio problema

Ne bih se složio s ovim. Učitelj koji koristi FB u nastavne svrhe uopšte ne mora da bude loša stvar. Ali onda taj učitelj mora da pazi s kojim krugom prijatelja deli šta. Ne smeju deca da budu u krugu onih kojima su, egzempli gracija, dostupne učiteljicine slike s mora u bikiniju (ili ne daj bože toples slike*).


* Takve slike slike treba da budu dostupne nama starijim fb juzerima
iqiqiq iqiqiq 11:00 01.08.2013

Re: Estonija

Učitelj koji koristi FB u nastavne svrhe uopšte ne mora da bude loša stvar.

Tako je, videla sam da ima dosta posvećenih nastavnika koji preko blogova podstiču decu da uče više i daju im vannastavne teme, jer ih propisi u školi ograničavaju da budu kreativniji
I meni je to sjajan izlaz, u školi rade ono što im se kaže, a van škole sa svojim učenicima rade kreativno i na način pogodan današnjim klincima: FB, blogovi tj internet/kompjuter
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:40 01.08.2013

Re: Estonija

Spontano, ovo je nemoguce jer bi bio narusen termodinamicki zakon o povecanju entropije. Haos je jaci od reda.
Jedini nacin je da se, uz utrosak dodatne energije i spoljasnju intervenciju, entropija smanji i poveca uredjenost.


Profesore, pojma nemam šta si sad rekao, ali verujem ti.
Slažem se i s Maksom oko kiselih krastavaca.

Samo sam još htela i tebe i njega da pitam za onog 1001. (ili kojeg već) majmuna. Ima li to neke veze?
nsarski nsarski 16:30 01.08.2013

Re: Estonija

Slažem se i s Maksom oko kiselih krastavaca.

I ja se slazem. I rekao sam to isto na drugi nacin, da bi gikovi razumeli.
gordanac gordanac 17:46 01.08.2013

:))))

Krugolina Borup
Spontano, ovo je nemoguce jer bi bio narusen termodinamicki zakon o povecanju entropije. Haos je jaci od reda.
Jedini nacin je da se, uz utrosak dodatne energije i spoljasnju intervenciju, entropija smanji i poveca uredjenost.


Profesore, pojma nemam šta si sad rekao, ali verujem ti.
Slažem se i s Maksom oko kiselih krastavaca.

Samo sam još htela i tebe i njega da pitam za onog 1001. (ili kojeg već) majmuna. Ima li to neke veze?


nsarski:
Spontano, ovo je nemoguce jer bi bio narusen termodinamicki zakon o povecanju entropije. Haos je jaci od reda.
Jedini nacin je da se, uz utrosak dodatne energije i spoljasnju intervenciju, entropija smanji i poveca uredjenost.

maksa:
Baš to, plus Weinbergov Zakon Kiselih Krastavaca - ako ubaciš svež krastavac u teglu sa drugim kiselim krastavcima, ostali se neće raskiseliti, nego će se i ovaj ukiseliti.


Bravo!

Krugolina - sve što treba su kazala ova dvojica dečaka, pažljivo to čitaj po nekoliko puta i - sve će ti biti objašenjeno u mahu, najozbiljnije ti kažem.
Rekoše u par rečenica i jednostavno taman onoliko koliko treba da bude.
angie01 angie01 18:28 01.08.2013

Re: :))))

Haos je jaci od reda.


zato u uredjenim zemljama postoje zakoni & njihovo sprovodjenje!


ako ubaciš svež krastavac u teglu sa drugim kiselim krastavcima, ostali se neće raskiseliti, nego će se i ovaj ukiseliti.



onda ispada da je skupstina spajz sa tursijom.
nsarski nsarski 20:00 01.08.2013

Re: :))))

sve što treba su kazala ova dvojica dečaka

Muchas gracias za ovo "decaka", ali entropija vec dugo radi na meni.
angie01 angie01 20:52 01.08.2013

Re: :))))

Bravo!

Krugolina - sve što treba su kazala ova dvojica dečaka, pažljivo to čitaj po nekoliko puta i - sve će ti biti objašenjeno u mahu, najozbiljnije ti kažem.


pa, ne znam, po mom ubedjenju, ljudi iz skupstine bi trebalo da sredjuju stvari koje ne funkcionisu dobro, da promene te ukiseljene tegle, a ne da tapsu duhovitom objasnjenju simpaticnog drustva iz coska, kao da je to opravdanje za to sto sve i dalje funkcionise nakaradno.
maksa83 maksa83 21:21 01.08.2013

Re: :))))

ljudi iz skupstine bi trebalo da sredjuju stvari koje ne funkcionisu dobro, da promene te ukiseljene tegle, a ne da tapsu duhovitom objasnjenju simpaticnog drustva iz coska

Vidi, ja samo preprodajem pozajmljenu mudrost Džeralda Vajnberga (bog na nebu i Dž. Vajnberg na zemlji) koji je poslednjih 50 godina proveo kao konsultant popravljajući IT firme (neke među njima su stvarno velike i ima ih u indeksima berzi) i svoje iskustvo sabio u otpr. desetak knjiga (od kojih treba pročitati recimo 2, 3 ili 4, ostale su za one koji su glupi kao ja pa mora dodatno da im se crta i žvaće). Njegova pisanija su pročistila moj pogled na svet, otpr. kao da je neko digao haubu i rekao: vidi, ovako stvari funkcionišu u sistemima generalno, ovako stvari funkcionišu u ljudskim sistemima, i stvari se dešavaju zbog toga-i-toga. Mnoga "zašto?" su nestala. Kad znaš odgovor na "zašto?" onda odgovori na "a kako da?" i "a da li može da?" budu kudikamo uhvatljiviji.

Sistem sa skupštinom od 250 poslanika biranih na ovakav način ovde ne može da radi kako treba, sve i da zanemarimo (a ne treba) da je sam po sebi neprimeren, komplikovan, skup i glup za ovolicnu zemlju. Kvalitetan ljudski materijal (koji još nije otišao odavde) se ne bavi tim stvarima, a ako proba ili će se ukiseliti sa ostalim krastavcima (češće), ili će biti izbačen iz tegle (ređe). Taj sistem takođe ne može sam sebe da popravi pošto bi se tako samouništio (zapravo rekonstruisao odn. dekonstruisao i ponovo izgradio), ali to nije u prirodi ljudskih sistema generalno, a ni ovog konkretnog. Tvoj input u taj sistem se dešava svake 4 godine nekim šatro glasanjem ali je sistem - što koncipiran, što dospeo u to stanje - da ne možeš da pobediš. Ponuda je prosto previše loša da bi išta kvalitetno izgradio od tih delova. Odn. što bi rekle babe: "ne mesi se pita od govana".

Sve ovo naravno niko ne voli da čuje. Ako zvuči jako loše - to je zato što jeste. :)
Krugolina Borup Krugolina Borup 21:33 01.08.2013

Re: :))))

Krugolina - sve što treba su kazala ova dvojica dečaka, pažljivo to čitaj po nekoliko puta i - sve će ti biti objašenjeno u mahu, najozbiljnije ti kažem.
Rekoše u par rečenica i jednostavno taman onoliko koliko treba da bude.


Vidi, sve ja to verujem i njima dečacima i tebi devojčici.
Ali, šta ćemo s majmunom?
Zašto mi niko ne odgovara za majmuna?
Možebiti da ne razumete šta pitam?
Ono, bili majmuni na ostrvu i jeli krompir direktno iz zemlje, dok jedan majmun (valjda hiljadu i prvi) jedan dan nije došao na ideju da opere krompir pre nego što ga pojede.
I drugi majmuni videli, pa i oni počeli da peru.
I od tad pa na dalje i ubuduće, svi majmuni stalno prali krompir.

O snazi jednog majmuna vas pitam.
Konačno, od njih smo i postali.
Krugolina Borup Krugolina Borup 21:33 01.08.2013

Re: :))))

Vidi, ja samo preprodajem pozajmljenu mudrost Džeralda Vajnberga


Ma, za majmuna mi reci.
maksa83 maksa83 21:34 01.08.2013

Re: :))))

O snazi jednog majmuna vas pitam.

Ja znam da orangutan može golim rukama da otvori kokosov orah.
maksa83 maksa83 21:36 01.08.2013

Re: :))))

Krugolina Borup
Vidi, ja samo preprodajem pozajmljenu mudrost Džeralda Vajnberga


Ma, za majmuna mi reci.

Bojim se da se ta metafora ne skalira dobro na naš problem.

(Sad može da uleti nsarski i pomoću dimenzione analize ovo pojednostavi za nerdove i gikove)
angie01 angie01 21:52 01.08.2013

Re: :))))

Vidi,



moj komentar se odnosio na bravo, za tvoje objasnjenje kako stoje stvari na terenu, od nekog koji je tu da to poravi, koje lici na dobijeno opravdanje- ako je to ispravno objasnjenje sa tvojim dodatkom, a veoma prihvaceno od strane popravljaca, ja ne vidim zasto se onda nastvalja skec-jer ispada da je ovo sranje nepopravljivo, jer se napakovalo vec dosta tegli sa tursijom, je lte.

i dalje tvrdim da je sve stvar politicke volje i svesti-koje nema, a ako smo se svi slozili, onda je sve sto se u tom smislu desava samo farsa, a mi majmuni i traba nam tutor, ako vec ne mozemo sami.
tetkino tetkino 21:56 01.08.2013

Re: :))))

It makes for a cute story, but it isn't true.

At least, the part about spontaneous transmission of a cultural trait across space without contact is not true. There really were some macaque monkeys who washed their sweet potatoes.
One monkey started it and soon others joined in. But even after six years not all the monkeys saw the benefit of washing the grit off of their potatoes by dipping them into the sea.
Dr. Lyall Watson (1938-2008) made up the part about the mysterious transmission. The claim that monkeys on other islands had their consciousness raised to the high level of the potato-washing cult is a myth (Amundson 1985, 1987; Pössel and Amundson, 1996).

skeptic's dictionary
maksa83 maksa83 22:02 01.08.2013

Re: :))))

moj komentar se odnosio na bravo, za tvoje objasnjenje kako stoje stvari na terenu, od nekog koji je tu da to poravi, koje lici na dobijeno opravdanje

Meni je svaki iskren individualni napor u tom smeru dirljiv (koliko god mi izgledao besmislen, ali to je samo moja perspektiva, i kao takva ... moja) pa ga ne bih podrivao.

Mislim, meni je besmislen i tip koji lovi vilin konjice lukom i strelom, pa se svejedno radujem svaki put kad promaši:

angie01 angie01 22:10 01.08.2013

Re: :))))

Meni je svaki iskren individualni napor u tom smeru dirljiv (koliko god mi izgledao besmislen, ali to je samo moja perspektiva, i kao takva ... moja) pa ga ne bih podrivao.


ne znam na sta i na koga se ovo odnosi?
nsarski nsarski 22:15 01.08.2013

Re: :))))

Ono, bili majmuni na ostrvu i jeli krompir direktno iz zemlje, dok jedan majmun (valjda hiljadu i prvi) jedan dan nije došao na ideju da opere krompir pre nego što ga pojede.
I drugi majmuni videli, pa i oni počeli da peru.
I od tad pa na dalje i ubuduće, svi majmuni stalno prali krompir.

O snazi jednog majmuna vas pitam.
Konačno, od njih smo i postali.


U pitanju su japanski "snezni majmuni". Jedna zenka (zvana Imo) je krompire prala u potoku pre nego sto ih jede. To su poceli da rade i ostali majmuni i ta praksa se prenosila na generacije. Ona je, takodje, zito, koje im je bacano na plazu iz aviona, skupljala zajedno sa sljunkom, stavljala to u vodu i - kamencici potonu, a ona zito skupi.
Ali, analogija zaista nije dobra. Nekada su i ljudi, kad su videli da je neko izumeo tocak, poceli da koriste taj izum jer im koristi.
Medjutim, kad je u pitanju tema ovog bloga, nama ne trebaju dobri primeri da naucimo kako je bolje (kao kod ovih majmuna) - njih ima na sve strane (pomenula si Finsku).
Svaki, i najprimitivniji, lik u nasoj zemlji zna (makar priblizno) kako se gazduje svojom imovinom, da je tracenje vremena i novca lose, itd. Obicni ljudi stede, snalaze se, planiraju svaku kintu, prezivljavaju uz pomoc mikro-ekonomskih cuda koja nikada nisu ucili. Rasipanje i lopovluk i javasluk je lose za sve nas i vodi u propast - to svako zna. Dakle, to znanje nam ne manjka i primeri nam ne trebaju. Zato analogija sa sneznim majmunima nije pogodna.


EDIT: Sad videh onaj komentar gore - sasvim moguce da ova prica o majmunima nije do detalja istinita (ja sam je iz vise izvora cuo i gledao snimke majmuna koji bacaju sake sljunka, pomesanog sa zitom, u vodu.) Medjutim, blize nasem problemu, evo istinitog razgovora.
Pre dve godine sam razgovarao sa covekom koji je "visoko pozicioniran u opstini Kotor" u CG. Elem, pitam ga zasto ne naprave most koji bi spajao Kamenare i Lepetane umesto da tuda ide trajekt. Saobracaj bi se brze odvijao, ljudi ne bi cekali na suncu, itd. On kaze: "Pa, nama ovaj trajekt donosi cistih milion evra godisnje - zasto bi gradili most?". Valjda je jasno.
Jukie Jukie 22:32 01.08.2013

Re: :))))

Pranje krompira nije drastično popravilo stopu preživljavanja majmuna, ono je samo oblik kulture, kao što neko sluša Betovena a neko npr. Bajagu, nije kao da su majmuni izmislili staklenik da i zimi imaju krompire. Ti majmuni malo jedu taj krompir, a razlog što ga peru je pre svega da bi ga posolili u morskoj vodi, što im je na duže staze jako "dobro" za bubrege.
maksa83 maksa83 22:33 01.08.2013

Re: :))))

angie01
Meni je svaki iskren individualni napor u tom smeru dirljiv (koliko god mi izgledao besmislen, ali to je samo moja perspektiva, i kao takva ... moja) pa ga ne bih podrivao.


ne znam na sta i na koga se ovo odnosi?

Mislim da je jasno ako se isprati kontekst tvoje pitanje -> moj odgovor.
Krugolina Borup Krugolina Borup 22:53 01.08.2013

Re: :))))

Bojim se da se ta metafora ne skalira dobro na naš problem.


Dobro, ajde onda da se vratimo na turšiju. Može i nsarski paralelno kroz entropiju, ali molim vas, nikako na uštrb turšije.

Šta je rešenje?
Pojesti sve kisele krastavce, oprati teglu, te turiti neukiseljene krastavce, i nipošto ne dozvoljavati da se među njih turi neki kiseli?
Mislim, čemu uporno turati sveže krastavce među ukiseljene?
Valjda se prvo treba rešiti ukiseljenih?

Eto vidiš, treba nam jedan majmun da isprazni teglu i opere je, pre nego što u nju turi sveže krastavce, pa će onda i ostali majmuni - ako ne svi, ono bar oni pametniji - da urade isto.
angie01 angie01 22:58 01.08.2013

Re: :))))


Mislim da je jasno ako se isprati kontekst tvoje pitanje -> moj odgovor.


koja konspiracija:), pa maximilijane, ti meni sve vreme odgovaras, kao da ja moj prvi komentar replika na tvoj, a nije, a ovaj zadnji si bas upakovao, pa jos uvek stoji moje pitanje-ako ti je iz nekog razloga lakse na pp, moze i tako.


maksa83 maksa83 23:04 01.08.2013

Re: :))))

Eto vidiš, treba nam jedan majmun da isprazni teglu i opere je, pre nego što u nju turi sveže krastavce, pa će onda i ostali majmuni - ako ne svi, ono bar oni pametniji - da urade isto.

A pa to se zove revolucija, tj. reset sistema.
To je skroz validno rešenje koje često donese rezultate kada je složen sistem dospeo u nestabilno stanje (u prošlosti je često jedini lek za odlepljen/zaboden računar bio njegov reset, sada su tu stvari malo bolje, osim ako hardver nije krš, tu ništa ne pomaže), ali kad se primeni na ljudske sisteme dešava se da ljudi ginu, a i nema tvrde garancije da će novouspostavljeni sistem biti bolji pošto je hardver manje više iz iste fabrike.
maksa83 maksa83 23:07 01.08.2013

Re: :))))

koja konspiracija:), pa maximilijane, ti meni sve vreme odgovaras, kao da ja moj prvi komentar replika na tvoj, a nije, a ovaj zadnji si bas upakovao, pa jos uvek stoji moje pitanje-ako ti je iz nekog razloga lakse na pp, moze i tako.

Ne, nije mi problem. Verujem da se gordanac trudi da opravi taj sistem iznutra. Bude i dobar partijski vojnik (čime ja ne preskočim da se bavim kad se to desi, evo pitaj je - izblokirala me na Fejsbuku tijekom predizborne kampanje kad je tražila da izađemo i glasamo za Borisa Tadića, i ja pitao je l' mogu da glasam iz Bodruma? ili kad sam kod nje na wallu prcao nekog mentola, Druga DS Aktivistu s Juga koji mi je sa 300-ak km udaljenosti pasivno-agresivnim tonom objašnjavao kako je dobro što je drveće dve ulice iznad mene na Bulevaru posečeno), ali svejedno verujem da joj je "heart in the right place", što bi rekao agresor.
Krugolina Borup Krugolina Borup 00:13 02.08.2013

Re: :))))

A pa to se zove revolucija, tj. reset sistema.
To je skroz validno rešenje koje često donese rezultate kada je složen sistem dospeo u nestabilno stanje (u prošlosti je često jedini lek za odlepljen/zaboden računar bio njegov reset, sada su tu stvari malo bolje, osim ako hardver nije krš, tu ništa ne pomaže), ali kad se primeni na ljudske sisteme dešava se da ljudi ginu, a i nema tvrde garancije da će novouspostavljeni sistem biti bolji pošto je hardver manje više iz iste fabrike.


Znači, nema rešenja?
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 02:03 02.08.2013

Re: :))))

neko sluša Betovena a neko npr. Bajagu

troll: ja da sam Reanimator, ok, nisam, ali da jesam, duboko bih se uvredila.
iris.davidovich iris.davidovich 11:01 03.08.2013

Re: Estonija

Jukie, nije bas tako. Ja volontiram u skolama moje dece kad god imam vremena, iako mi je malo teze da prihvatim taj model, jer dolazim iz sistema gde su roditelji losih djaka non stop visili po skoli moljakajuci profesore za ovo i ono, a od nas dobrih dolazili samo na roditeljski i opet slušali koju je novu ujdurmu smislio glavni huligan.
Prvo, volontiranje je u nižim razredima iz prostog razloga sto su ta deca manje nezavisna, pa sam tako ja pomagala za vreme ručka u kafeteriji da im otvorim pribor, slamcice za mleko, ako nesto prospu, piski im se, itd. Ne znam sta očekuješ od volontera, ali to su ipak samo volonteri, pa naravno da ne mogu da pregledaju radove, oni ne dolaze da bi radili tvoj posao, nego da bi pripomogli pri odredjenim projektima. Skole u kojima su roditelji vise angažovani oko dece su uglavnom bolje rangirane na listama. Naravno, ima i tu roditelja koji dolaze samo i iskljucivo zbog svog deteta, pa onda na slikama sa ekskurzije vidis 50 slika prateće mame i jednu svog deteta, ali opet, tebe niko nije sprečio da i ti dodjes. I ono sto je mnogo bitno - tvoje dete obožava da se ti pojavis u skoli, a ja svakako zelim da svome priuštim tu radost, kad sam onomad predstavljala svoje zanimanje, pa donela stvarcice i alate, pa ispričala pricicu, i tako za sva odeljenja, bila sam skoro pa ko movie star, deca su mi mahala iz kola i zaustavljala me u prolazu "hello v's mom!" do kraja skolske godine!
vladaxy vladaxy 07:37 01.08.2013

Čujte profesori! - Pozdrav od Arčibalda

Ni posle sto godina se ništa nije promenilo, ali mi smo uporni. Da sačekamo još par vekova i državno obrazovanje će početi da daje rezultate kojima ćemo svi biti zadovoljni. Samo da svest naroda evoluira.

Površno je i naučno i univerzitetsko obrazovanje većine vaših pravnika koji dolaze sa ovdašnjeg univerziteta. Zar vi zaista mislite da napamet naučena skraćena umnožena predavanja, bez pohađanja nastave (u unutrašnjosti su ili obavljaju neki posao) mogu da zamene živu reč dobrog profesora? Zar vrednost univerzitetske nastave nije baš u tome što profesor, naravno pravi profesor, prenosi svoj način razmišljanja, svoj način razmatranja problema na učenike?

Konkretne činjenice koje profesor izlaže mogu da se nađu u hiljadama knjiga, ali način na koji ih on obrađuje i objašnjava jeste jedinstven i ne može se zameniti knjigama. Kada student položi ispit, on praktično ništa ne zna. Njega će izgraditi sama praksa, i to pod uslovom da ga je profesor naučio na koji način da sagleda stvari. Ako on to ne zna zato što nije iskoristio uticaj svoga univerzitetskog profesora, on ne vredi više od bilo kog čoveka koji je napamet naučio paragrafe iz knjiga. Kad stupi u administraciju, on može postati samo loš činovnik.

Ta površnost vas navodi da precenjujete diplome, bar svoje, jer često iz zavisti nećete da priznate strane diplome. Uostalom, šta dokazuje univerzitetska diploma? Kao što sam već rekao, ništa drugo nego da njen vlasnik može pokušati, ako je inteligentan i vredan, da kroz praksu postane neko i nešto u struci. I zato, kao što sam već rekao, potrebno je da neposredno prima pouku nekog dobrog profesora. Diplome stečene ispitima položenim tako što su za tu priliku napamet naučeni paragrafi iz knjiga ništa ne vrede. Mnogo, maltene većina, diploma stečenih na Pravnom fakultetu vašeg Beogradskog univerziteta takve su vrste. Međutim, i te diplome otvaraju vrata svake službe. Svejedno vam je da li neki kandidat za neko mesto u sudskoj, policijskoj itd. administraciji zaista vlada predmetom tog radnog mesta i da li je sposoban da valjano obavlja svoj posao. Dovoljno vam je da on ima diplomu i ... da je pravilno politički obojen, o čemu ću kasnije govoriti. Vi, dakle, na položaje visokih policijskih činovnika želite da primite samo kandidate koji imaju diplomu pravnika, često bezvrednu univerzitetsku diplomu.

Dopustili ste, zatim, da se na vašim univerzitetima stvore čudnovati običaji i navike. Nije zadatak univerziteta da profesori deklamuju lekcije, koje će student naučiti napamet. Student može da nađe u knjigama sve gradivo koje se predaje na univerzitetu. Vrednost univerzitetske nastave jeste u profesorovom načinu posmatranja i njegovom ličnom uticaju na duhovno izgrađivanje studenta. Kako kod vas može da se govori o ličnom uticaju profesora na studente kada on, kao što je slučaj na Beogradskom univerzitetu, posredstvom vratara prodaje svoja umnožena skraćena predavanja, koja studenti, ne dolazeći na časove, za ispite uče napamet? Mnogi vaši studenti nisu prisustvovali ni jednom jedinom predavanju na univerzitetu. Jednostavno, samo su se upisali i kupili ili pozajmili od nekoga umnožen kratki pregled predavanja koja su morali da prate. Izdajući se za studente i uživajući sve pogodnosti tog statusa, oni zauzimaju mesta u administraciji, bankama itd. Kada procene da je pogodan trenutak, napamet nauče kratke preglede predavanja, izlaze na ispite i dobijaju „univerzitetsku" diplomu. Tako ste u očima svih onih koji znaju kako se postaje „diplomac" na vašim univerzitetima srozali njihov ugled. Vaša diploma postaje samo parče papira koja omogućava njegovom vlasniku da postane loš činovnik. Često sam bivao zapanjen neznanjem „profesora" koji su izašli sa vašeg univerziteta, posebno profesora prirodnih nauka.

Arčibald Rajs


Rešenje je jednostavno, ukinuti državno obrazovanje i stvari će doći na svoje mesto.
lady_d lady_d 08:34 01.08.2013

losa selekcija

Uporno tvrdim da je kod nas za sve kriva losa selekcija koja potice iz porodice i osnovne skole. Nije strasno biti bilo sta ako to sto radis radis majstorski i ako si posten. Ovom svetu treba i majstor za lift i frizerka i cika koji vozi masinu za asfaltiranje i kamion za djubre...ne mogu sva deca da budu programeri! I sta bi sa svima njima?! Hoce li da napisu program kako da otpuse cev u ulicnoj kanalizaciji. Da ne budem pogresno shvacena... sva, ali apsolutno sva deca, moraju i trebaju da vide sve modern tehnologije...ali nisu sva rodjena za nju. Zato treba i mora da bude dodatne nastave, ili kako na zapadu zovu klub, ali i dopunske da svu decu dovede na makar osnovni nivo (filozofsko je pitanje sta je osnovni nivo!).
E sad ta pogresna selekcija je dovela i u nasu prosvetu pogresne, osobe koje ne vole svoj posao, koje ne vide tu decu kao svoju buducnost, kao neko na kome svet ostaje...ili drugim recima bas ih zabole. Ima takvih svuda...ali svuda postoji sistem, pa ako recimo su deca nezadovoljna, ako slucajni test na slucajnom uzorku pokaze lose rezultate...e taj ce da leti iz skolstva za celi zivot.
Kao neko ko je godinama drzao jedan tezak i studentima vrlo cesto abstraktan predmet, uvek sam na internet trazila i uporedjivala svoj nacin predavanja sa kolegama po belom svetu, i jedas kopirala dobre ideje...ali u cilju poboljsanja kvaliteta vlastitog rada. Nije mi trebalo da mi iko uvede pravilo pripreme casova (inace moja kuma koja je bila prof matematike u Gimnazijama pre jedno 20tak godina mi rece zanimljiv podatak... I tada se pisao plan rada, plan za svaki cas...znaci nije to novo. Novo je da moras nekoga zakonom da teras da to radi!) vec sam se odgovorno spremala za svaki. Zasto? Zato sto volim svoj posao, zato sto sam znala da cu ga raditi vec sa 12 godina. A zasto sam znala? Zato sto sam u toj i takvoj osnovnoj skoli imala posvecenu nastavnicu. Opet igrom slucaja sam u gimnaziji imala profesorku (zenu koja je mrzela sto je samo profesor u srednjoj skoli, koja je mislila da zasluzuje da bude naucnik, koja je favorizovala decu, itd...bilo je toga uvek) koja je umalo u meni ubila tu zelju (sreca pa nije... jer ja svakog dana uzivam u svom poslu). Zato... intelektualci u Srbiji moraju i trebaju zarad svoje dece i sebe da se udruze i zajednicki uticu na drzavu da promeni Osnovno Skolski sistem...ostalo dodje posle na mesto. A i ti isti roditelji...da malo olade i puste nastavnike koji znaju svoj posao i vole ga rade na miru bez uplitanja (jer nisu sva deca buduce Tesle... I neka nisu! Svet je tako lepsi sto nas je vise razlicitih)
maksa83 maksa83 08:49 01.08.2013

Re: losa selekcija

Kao neko ko je godinama drzao jedan tezak i studentima vrlo cesto abstraktan predmet,

Gramatiku?
iqiqiq iqiqiq 15:05 01.08.2013

Re: losa selekcija

E sad ta pogresna selekcija je dovela i u nasu prosvetu pogresne, osobe koje ne vole svoj posao, koje ne vide tu decu kao svoju buducnost, kao neko na kome svet ostaje...ili drugim recima bas ih zabole. Ima takvih svuda...ali svuda postoji sistem, pa ako recimo su deca nezadovoljna, ako slucajni test na slucajnom uzorku pokaze lose rezultate...e taj ce da leti iz skolstva za celi zivot.

Lady slažem se u potpunosti, uvek treba da postoji okviran sistem, ali ga treba popunjavati posvećenim ljudima. Najgore i za zalutale i za sve ostale je podržati zalutale da ostanu u školstvu, kada nisu nadareni i posvećeni onome što rade. Dakle dok je pravih ljudi, sistem i nije presudan, ali čak i dobar sistem popunjen pogrešnim ljudima ne može da izdrži.

I kako sada smanjiti procenat zalutalih u školstvu?
blogovatelj blogovatelj 06:51 02.08.2013

Re: losa selekcija

Gramatiku?


Jamačno gramatiku.

apsolutno sva deca, moraju i trebaju da vide sve modern tehnologije.
babmilos babmilos 08:18 01.08.2013

Ocenjivanje

Postoji samo jedna tema koja se povodom obrazovanja može otvoriti bez izgovora, i to je, naravno, jedina tema o kojoj ministarstvo neće slova zucnuti. A to je pitanje ocenjivanja. Možemo da imamo ili nemamo novce za fiskulturne sale, računare i WC, možemo da imamo ili nemamo stratešku orijentisanost državnih škola, možemo da imamo ili nemamo udžbenike i pripreme za časove, ali oceniti dobro znanje ocenom 3 ne košta ništa.

I, shodno tome, administraciju ministarstva prosvete treba rasformirati, i zabraniti trenutno zaposlenima da imaju ikakve veze sa obrazovanjem. Neka kopaju kukuruz, ionako je to jedino što bi moglo dobro da im ide. A ministra treba ostaviti, jer je smešan kao bioskop.
iqiqiq iqiqiq 08:51 01.08.2013

Konkretni predlozi

Moja velika želja je da novog ministra/ministarku dočeka lista prioritetnih aktivnosti
pa evo stavljam ona koja mi se čine najurgentnija:

- Osnovni standardi higijene u školama Srbije
- Promena Zakona o ocenjivanju
- Hitna izmena sistema kontrole kvaliteta udžbenika, kao i pokretanje disciplinske odgovornosti za sve udžbenike koji su objavljeni sa greškama
- Pokretanje ozbiljne analize propusta "male mature" i odlaganje uvođenja obimnije "male mature" (pošto Nacionalni prosvetni savet tek u septembru nastavlja raspravu)
- Preispitati nastavne planove i prilagoditi fondu časova
- Promeniti procedure i propise koje se odnose na učenike koji ometaju nastavu

Slobodno dopunite listu, pa da pošaljemo novom ministru i svim sindikatima Srbije i uključimo relevantne NVO koje se bave školstvom

A DA: Moja lična želja je uvođenje najpre veb sajtova svih školskih uprava i registar pritužbi nastavnika, roditelja itd, naravno zaštita podataka kao NN lice, ali broj predmeta, datum pritužbe, datum rešenja pritužbe, vrsta problema i kako je rešeno.
I uvođenje registracije pritužbi na sajtu Ministarstva prosvete, jer je moj dopis iz februara još uvek negde zaturen te ne dobih odgovorNa taj način bi na sajtu bilo registrovano koliko su predstavki dobili, koja je tema, kada je primljeno i koliko se predmet dugo zadržava bez odgovora
ovomoze ovomoze 09:02 01.08.2013

Re: Konkretni predlozi

Ni ministar, ni ministarstvo, ni sindikati, ni NVO, čak i da hoće, nemaju načina (snage, volje i kapacitet) da bilo šta od toga sprovedu. Čak ni to da ukinu neke besmislene stručne škole.
Najveće dostignuće do sada je što je neko uspeo da izmeni to da je samo "uspeh" vrednovan na osnovu ocena iz osnovne škole bio jedino merilo za upis u srednje, i na mala vrata unese zakon tržišta sa malom maturom i stavljanjem spiska želja po redosledu.
Da, pored svih nepravilnosti ja smatram da je mala matura i način rangiranja najzdraviji sistem u školstvu (ovom našem, državnom).
iqiqiq iqiqiq 09:10 01.08.2013

Re: Konkretni predlozi

Ne kažem da treba ukinuti malu maturu nego preispitati sistem bodovanja. Npr sistem bodovanja podrazumeva da se uključe i bodovi sa takmičenja, te bodove šalju stručna udruženja i ne postoji nikakva kontrola, tako da je to enorman prostor za korupciju. Da ne govorim o tome da je Pravilnikom o upisu u srednju školu zacementirano ko može da sprovodi ta takmičenja, tako da nijedna druga NVO neće imati zakonsko pravo da učestvuje na tenderu javnih nabavki

Dalje, sistem polaganja testova na maloj maturi predviđa da se negde verifikuje stvarno znanje učenika u odnosu na postignut uspeh. Tu je direktan konflikt interesa, jer se mala matura polaže u školi koja je dete i ocenjivala, te njima nije u interesu da podbace, jer time škola dokazuje da je bila nekorektna u ocenjivanju.

Elitne škole se kod nas stvaraju po principu statistike uspeha đaka u toj školi, naravno da sama škola ima interese da podiže ocene đacima kako bi se pokazalo da je ta škola uspešna, naravno da ta škola uradi sve što može da deca i na maloj maturi pokažu dobro znanje, itd
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:43 01.08.2013

Re: Konkretni predlozi

A DA: Moja lična želja je uvođenje najpre veb sajtova svih školskih uprava


U pravu si.
Sramota je, teška sramota, da školske uprave uopšte nemaju svoj sajt. Ima jedna jedina da sam joj našla sajt, ne mogu sad da se setim koja tačno.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 14:49 01.08.2013

Re: Konkretni predlozi

Krugolina Borup
A DA: Moja lična želja je uvođenje najpre veb sajtova svih školskih uprava


U pravu si.
Sramota je, teška sramota, da školske uprave uopšte nemaju svoj sajt. Ima jedna jedina da sam joj našla sajt, ne mogu sad da se setim koja tačno.


Čačak
iqiqiq iqiqiq 14:51 01.08.2013

Re: Konkretni predlozi

Školska uprava Čačak, a ima ih 18 valjda ukupno, mrzi me da proveravam sada Informator. Koliko bi bilo transparentniji rad škola, pritužbe i sve ostalo i koliko bi svi ti podaci bili važni za uporedni pritisak nas kao javnosti, a i ministarstva, ako već ne sarađuju sa upravama, što bi se podrazumevalo.

A ne sarađuju, to imam dokaz, jer sam tražila neka dokumenta koje školske uprave treba da poseduju a Ministarstvo smatra da ne treba da mi dostavi.
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:52 01.08.2013

Re: Konkretni predlozi

Čačak


Pa htedoh da kažem, ali nisam bila 100% sigurna...
Pohvala za čačansku školsku upravu.
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:53 01.08.2013

Re: Konkretni predlozi

Koliko bi bilo transparentniji rad škola, pritužbe i sve ostalo i koliko bi svi ti podaci bili važni za uporedni pritisak nas kao javnosti, a i ministarstva, ako već ne sarađuju sa upravama, što bi se podrazumevalo.


Za početak, neka objave informacije o proceduri žalbe.
Ne može čovek da pronađe ko je za šta nadležan, ni sve škole ovog sveta da završi, pošto te informacije i ministarstvo i školske uprave i škole kriju kao zmija noge.
iqiqiq iqiqiq 14:58 01.08.2013

Re: Konkretni predlozi

Za početak, neka objave informacije o proceduri žalbe

Pa to sam i predložila, svako ministarstvo da uvede na sajtu pregled podnesaka, tj ime (inicijali), predmet žalbe, datum prijema, odgovorna osoba u ministarstvu. Isto tako mogu i školske uprave da stave na svoj sajt

Pa onda samo pregledom tema žalbi utvrdimo da ih je stotinak na istu temu...
vishnja92 vishnja92 08:54 01.08.2013

mene za ministra prosvete

(FB notica, June 21, 2013 at 9:31am)


Plan poteza, program i manifest za osnovno obrazovanje:


1. Ukinuti nastavu po smenama, u svim skolama omoguciti celodnevnu nastavu za nize a prepodnevnu za vise razrede.
Ovo se postize:
- formiranjem vecih odeljenja, posto je za neindividualnu nastavu sasvim svejedno da li u jednoj ucionici sedi dvadesetoro ili tridesetoro dece
- otvaranjem svih (nama na bruku) pre desetak godina pozatvaranih skola
- otpustanjem 30% nastavnog osoblja, i to onog koje je u skolstvo dospelo putem negativne selekcije (vragmater esnafskoj tzv "solidarnosti" ), uz zabranu rada sa decom do daljnjeg.
- preostalim nastavnicima posledicno obezbediti pun fond casova i vece plate

2. Zabraniti domace zadatke i tretirati ih kao prekrsajno delo

3. Zabraniti tzv "disciplinske sveske" i tretirati ih kao prekrsajno delo. Predlazem prelazni period u kom bi se snimalo sta rade nastavnici - ljubitelji sveski u situaciji kada moraju licno da preuzmu odgovornost (mada po svoj prilici (i po mom licnom iskustvu) spadaju u onih gornjih 30%)

4. Izradu udzbenika ponovo poveriti jednom telu uz pazljiv nadzor i reizbor ucesnika na svakih par godina. (usput tiho ukinuti posast zvanu "radne sveske", zbog kojih nam deca postaju polupismeni gotovani)

5. Preispitati rad tzv skolskih inspekcija
i njhovo bavljenje birokratsko-formalnim idiotarijama koje su nametnute nastavnicima, bez ikakve zelje da se ima uvid u pravo stanje stvari i napravi bilo kakav pomak napred

6. Ukinuti veronauku i tzv gradjansko vaspitanje


7. Ukinuti psinu koja se eufemisticki naziva "mala matura"


8. Vratiti dostojanstvo nastavnicima (onim preostalim) kroz povecane i primerene plate, vecu autonomiju u odlucivanju i vecu nezavisnost od lokalnih samouprava (bljak) i ministarstava.

9. Dovesti u red ucesce roditelja u radu skola - ukinuti pizdariju zvanu "savet roditelja" koja je osmisljena na takav nacin da nikad ne proradi kako treba i umesto nje uvesti... nesto sto jos nisam elaborirala :p

10. Primorati sadasnjeg ministra na ostavku pre svega - i njega i sve druge odgovorne, bilo da je u pitanju funkcija ili radno mesto, zbog toga sto se skolstvo urusava godinama i sto je sve jos davno otislo u tandariju. Potom izabrati mene.

Jukie Jukie 09:51 01.08.2013

Re: mene za ministra prosvete

Zabraniti tzv "disciplinske sveske"

Nisam znao da to i dalje postoji?

Podsećaju me na onu scenu u Dangerous minds
kada nova nastavnica pokušava da primeni kaznu koju su je učili na fakultetu:
da na tabli napiše imena dece koja su bila nevaljala na času
(u pitanju su urbani 14-16 godišnjaci)
Kad sam video tu scenu krenuo sam
tako da se ne sećam koja je bila reakcija samih đaka
iqiqiq iqiqiq 10:58 01.08.2013

Re: mene za ministra prosvete

Nisam znao da to i dalje postoji?

Ne da postoji, nego se javno čita na roditeljskom sastanku. Boravkom u Irskoj doživela sam šok shvativši da oni nemaju roditeljske sastanke grupno tj ne treba ja da znam da li je neko drugo dete ovako ili onako, time se bavi oči u oči roditelj i razredni. Čak ni opšti uspeh se ne predočava roditeljima grupno. Ako se priča o problemima na grupnim sastancima to su opšta mesta i opšti zahtevi koji važe za sve.

Kada sam se vratila u Srbiju, često sam na roditeljskim sastancima razmišljala koja je stvarno svrha predočavanja opšteg uspeha u razredu, broja jedinica iz ovog ili onog predmeta, čitanja kritika o pojedinoj deci iz disciplinske sveske...
vishnja92 vishnja92 11:23 01.08.2013

Re: mene za ministra prosvete

Nisam znao da to i dalje postoji?


postoji

i pune ih uvek ista tri nastavnika (od 11-12 ukupno):
- gadjali se papiricima
- raspalo mu se penkalo pa ga skupljao po podu
- saputali na casu
- okrenula se i rekla Sari da ide u pekaru na odmoru
- nije pisao u svesku

onda klinci, kada se nakupi dovoljno takvih upisa, podobijaju ukore. i onda psiholog kaze na grupnom roditeljskom za ceo sesti razred da bi skola mogla zbog tolikog broja ukora da zove policiju i socijalne sluzbe, ali ipak nece.

ti nastavnici kod kojih deca luduju na casovima (sastavljaju penkala isl) se klincima uglavnom obracaju sa "debili", "kreteni" "retardi" isl, a onda manjak postovanja koje dobijaju od strane te iste dece objasnjavaju porodicnom nekulturom i losim vaspitanjem... cist Monti Pajton.

kada nova nastavnica pokušava da primeni kaznu koju su je učili na fakultetu:
da na tabli napiše imena dece koja su bila nevaljala na času
(u pitanju su urbani 14-16 godišnjaci)



Jukie Jukie 12:14 01.08.2013

Re: mene za ministra prosvete

Znači još ima prastarih nastavnika koji su nama predavali u školi i ne umeju da razlikuju normalno ponašanje od ludovanja na času...

Mene su za takve "grehe" izbacivali u hodnik. Do osmog razreda sam se opametio pa sam direktno išao u školsku biblioteku da čitam.

Mislim, mogli su lepo na početku časa da kažu da znaju da će mi biti dosadno (valjda su dovoljno pametni da znaju da ako isti eksperiment ponoviš pet puta sa istim ishodom to će se desiti i šesti put) pa da me sami pošalju u biblioteku pre nego što (o užasa) krenem da se vrpoljim i rastavljam hemijske ili (o užasa) na času geografije čitam knjigu iz istorije (da popravim 1) umesto da slušam kako ostali pokušavaju da odgovaraju geografiju dok im ona izvlači reči iz usta (a kad ja hoću da odgovaram da mi trojku iako sam sve znao "jer su to laka pitanja", a što mi ne postavite teža pitanja? "a pa ne može" ).

Ništa, jedini lek je da takve nastavnike zatvorimo sa onim šestacima koji hoće da imaju seks na času, tako bi se negativni uticaji poništili.
tetkino tetkino 13:55 01.08.2013

Re: mene za ministra prosvete

Znači Juki i ti si bio jedan od te grozne dece.

Kad krene izvlačenje reči iz usta, meni živci popuste već u desetoj sekundi pa glasno kažem odgovor.

Ali moji nastavnici su meni brzo doskočili - od petog razreda pa do kraja školovanja - bibliotekarska sekcija i Crveni krst imali su jednog člana na koga su uvek mogli da računaju.
Kod mene su školske i vanškolske aktivnosti uvek imali odnos 1:1, toliko često su me najurivali sa časa.

Nažalost, ja pamtim veći deo svojih časova kao - dosada, na dosadu, povrh još veće dosade dok ne izludiš.
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:47 01.08.2013

Re: mene za ministra prosvete

postoji

i pune ih uvek ista tri nastavnika (od 11-12 ukupno):
- gadjali se papiricima
- raspalo mu se penkalo pa ga skupljao po podu
- saputali na casu
- okrenula se i rekla Sari da ide u pekaru na odmoru
- nije pisao u svesku


U nas tu evidenciju vode roditelji, usmeno.
- Pljunuo mu u supu.
- Ofarbao mu majcu na likovnom.
- Snimala ga mobilnim.

Itd...

Krugolina Borup Krugolina Borup 14:51 01.08.2013

Re: mene za ministra prosvete

Nažalost, ja pamtim veći deo svojih časova kao - dosada, na dosadu, povrh još veće dosade dok ne izludiš.


Meni je to asocijacija na srednju školu. DOSADA! Moje društvo i dan danas prepričava kako sam štrikala na časovima.
iqiqiq iqiqiq 14:56 01.08.2013

Re: mene za ministra prosvete

Najviše sam mrzela one časove kad se popravljaju ocene na kraju godine, napolju sunce sija, milina jedna, a ja sedim na času iako su mi zaključene ocene. Da izludiš
Jukie Jukie 15:21 01.08.2013

Re: mene za ministra prosvete

Postoji valjda neka gradacija ozbiljnosti ponašanja.

"Raspala mu se olovka pa je skupljao delove po podu" uopšte nije prestup i pogotovo ne zaslužuje ukor. To je na nivou "kroz prozor je uletela maca od topole i pala mu u kosu, odma ukor! kako se usuđuje da mu nešto bude na kosi!" (pištanje i vrištanje)

"Nije pisao u svesku" ili "nije poneo radnu svesku" nije nešto što se piše u disciplinsku svesku, nego u onaj deo evidencije o aktivnostima na času.

"Okrenula se i rekla Sari da ide u pekaru na odmoru" se rešava tako što im kažeš "šššš, sada radimo".

"šaputali na času" takođe može svašta da znači (deca su promukla pa ne mogu normalno da govore? koliko sam primetio danas deca i ne umeju da šapuću). Da li šapuću dok nastavnik predaje ili dok neko odgovara (i da li mu daju odgovore ili nešto svoje pričaju pa taj koji odgovara ne može da se koncentriše)? I šta je sa svim onim grupnim radom koji su nam utuvljivali u glavu na metodici (a koji inače mrzim)? Sede deca jedno prema drugom i nešto mrmljaju, otkud znaš o čemu pričaju.

Za mnoge stvari je pitanje da li su deca to radila namerno da bi ometala čas (to se lako prepoznaje po prigušenom smejuljenju od strane počinioca i njegovih drugara) ili što npr. nemaju snage da gledaju a kamoli da pišu u svesku (neispavanost -> normalna za adolescenciju; dehidracija; nepravilna ishrana), ili ceo čas lepo pišu i odjednom kvrc! puče ono gorenavedeno penkalo (meni se dešavalo da odjednom detetu koje je ceo čas lepo radilo počne da zvoni mobilni iz torbe. Je li to sad prestup? "Iiiii! Zvoni mobilni! Eto tebi lepo ukor!" (pištanje i vrištanje) )

Gađanje papirićima je već namerni prestup jer se ometa radna atmosfera i ne vodi računa o higijeni učionice, plus se razbacuje resursima (papir nije džabe, seče se drveće i posle mora da se plati sveska u prodavnici). Nekoga papir može da pogodi u oko (imao sam đaka sa staklenim okom zbog duvaljke), a neka deca imaju napad panike kada je okolo haos.

Farbanje majice može svašta da bude: igra, istraživanje (da li će da se oboji), mahinalno nerazmišljanje (ako pružim četkicu, da li će da zapne o nju?), namerno siledžijstvo, nesrećni slučaj (zapinjanje rukavom o posudicu sa bojom), to mora da se razgraniči.

Pljuvanje u supu je već opasno jer to dete možda ima neku zaraznu bolest (ili je ovo drugo dete HIV pozitivno i ne sme da dolazi u dodir sa tuđim bacilima) i to treba strogo sankcionisati.

Udaranje drugog deteta školskom torbom u glavu jer mu je seo na navodno označeno mesto, ili izjavljivanje kako će pojesti drugaricu iz odeljenja (jer je smatra svinjom) je već nešto gde treba da se uključe neke više instance u odnosu na "ispalo mu penkalo, i-ju!"
iqiqiq iqiqiq 19:28 01.08.2013

Re: mene za ministra prosvete

Ta priča sa dečijim incidentima se (opet ja iz primera Irske) rešava tako što svako dete ima svesku koja je odštampana da se vidi broj lista (nema dakle cepanja i prikrivanja) i ta sveska služi za dopisivanje nastavnik-roditelj.Dete je dužno da je nosi svaki dan u školu i po potrebi nastavnik tu upisuje komentar roditeljima. Roditelj je dužan da pročita i potpiše.

Nema javne prozivke, odnosno uglavnom se reši na ovom nivou, ako ne ide glatko, uključi se i direktor i sastanak je na tom nivou direktor, nastavnik i roditelj.

Te javne prozivke dođoše danas deci kod nas kao lične promocije, pogotovo što i oni tako mali već znaju da nema iole uspešnog političara a da nije nekada zaglavio i zatvor, da nije psovao u Skupštini i slične druge bahatosti koje mali majmunčići imitiraju sve u nadi da će i oni jednog dana biti političari.
rade.radumilo rade.radumilo 14:26 01.08.2013

U juga da staviš Šumahera i dalje je jugo.

Interesantna pojava u mojoj struci:
- Na rukovodećim pozicijama raznih IT firmi u Silikonskoj Dolini ima veliki broj Indijaca. Takođe, veliki broj stručnjaka koji rade na raznim nivoima u tim firmama su Indijci. Te firme izuzetno uspešno posluju na nemilosrdnom IT tržištu.
- Sa druge strane, kada razne zapadne IT firme, deo svog posla "outsorsuju" indijskim IT firmama, obično budu vrlo nezadovoljni rezultatima. Uostalom pitajte nekada naše a danas Grčke banke, koje su po direktivi centrale morale sa naših rešenja da pređu na made in India. Dakle nije stvar u tome ko radi, već u tome kako je celokupan sistem organizovan.
Kod nas, da dovedemo Marsovca za ministra opet ne bi ništa uradio jer je sistem tako ustrojen da sapliće svakog ko pokuša nešto da uradi. Takođe, ukoliko bi se neko i drznuo da nešto dobro uradi, to bi ugrozilo poziciju ostalih tako da bi mu očas posla "napakovali" nešto da ga maknu odatle.
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:49 01.08.2013

Re: U juga da staviš Šumahera i dalje je jugo.

Sa druge strane, kada razne zapadne IT firme, deo svog posla "outsorsuju" indijskim IT firmama, obično budu vrlo nezadovoljni rezultatima.


Imaš tu primer i naše dijaspore, koja u inostranstvu važi za izuzetno pametnu i vrednu. Otišli ljudi tamo i prilagodili se sistemu. I ljudi ovde se prilagođavaju "sistemu". Svi se uvek prilagođavaju sistemu.
rade.radumilo rade.radumilo 14:52 01.08.2013

Re: U juga da staviš Šumahera i dalje je jugo.

Svi se uvek prilagođavaju sistemu.


To t' pričam, al problem je što jedno ministarstvo ne čini sistem. Potrebno je malo radikalnije izmeniti ovu kvazi-državu...
iqiqiq iqiqiq 14:53 01.08.2013

Re: U juga da staviš Šumahera i dalje je jugo.

I ljudi ovde se prilagođavaju "sistemu". Svi se uvek prilagođavaju sistemu.

Ako se ne prilagode, nadrljaju...
iqiqiq iqiqiq 14:55 01.08.2013

Re: U juga da staviš Šumahera i dalje je jugo.

Potrebno je malo radikalnije izmeniti ovu kvazi-državu...

Jbg mora korak po korak, ne može se jedan glomazan sistem promeniti preko noći,čista fizika, tj zakoni prirode. Ali se mora popravljati non stop, a kod nas se problemi samo gomilaju i svi čekaju da se sami od sebe reše
rade.radumilo rade.radumilo 15:46 01.08.2013

Re: U juga da staviš Šumahera i dalje je jugo.

Jbg mora korak po korak, ne može se jedan glomazan sistem promeniti preko noći,čista fizika, tj zakoni prirode. Ali se mora popravljati non stop, a kod nas se problemi samo gomilaju i svi čekaju da se sami od sebe reše


Nije baš tako jednostavno. Za početak, parcijalna rešenja u trulom sistemu mogu da dovedu do toga da samo rešenje napravi više štete nego koristi. Takođe, živimo u sistemu u kome određena ekipa likova pažljivo prati svaki pokušaj uvođenja reda (što bi njih onemogućilo da profitiraju) i potom određenim izmenama bilo predloženog rešenja ili neke druge oblasti dovedu do situacije da novouvedeno rešenje izazove još više štete, pa se onda kao "spasonosno" rešenje ponudi stari sistem.
Ovoj državi je potrebno da se prvo redefiniše kao država: Ustav, Predsednik, Skupština, Vlada, Vrhovni Sud. Da se obezbedi sistem poluge i kočnice između ovih institucija i da se onemogući da jedna od njih pod svoju direktnu ili inderektnu komandu stavi one druge. Posle možeš da dovedeš pojedince koji će da srede pojedinačne segmente...
iqiqiq iqiqiq 16:55 01.08.2013

Re: U juga da staviš Šumahera i dalje je jugo.

rade.radumilo

mudro zboriš, ali ne možemo mi svi dok se redefiniše sve što si nabrojao (a može to da potraje) da se kao ekran "friz" ili stavimo na "stend baj", dakle mora paralelno i to što predlažeš i neka kratkoročna rešenja koja će koliko toliko da poprave situaciju
westvleteren westvleteren 15:30 01.08.2013

Srbija medju klozetima


1. Da li škola ima WC (ne poljski)? tačan odgovor: da

2. Da li je taj WC pristojan (ne čučavac)? tačan odgovor: da

3. Da li taj WC smrdi? tačan odgovor: ne

4. Da li je taj WC čist? tačan odgovor: da

5. Da li se taj WC redovno čisti? tačan odgovor: da

5. Da li se taj WC čisti odgovarajućim higijenskim sredstvima i alatima? tačan odgovor: da

6. Da li WC ima toalet papir i sapun? tačan odgovor: da


Jos pre proslogodisnjih izbora ja sam obecao da cu glasati za partiju koja obeca ciste klozete (na stanicama, u vozovima, bolnicama, skolama...)
Toliko su mi niski kriterijumi da vise nista ne trazim i ne ocekujem od nasih politicara; ni datum ni Kosovo ni Evropu ni ruske milijarde ni kanal do Soluna, samo da ociste klozete ako umeju. Izgleda da ni toliko ne umeju.
Jukie Jukie 17:01 01.08.2013

Re: Srbija medju klozetima

Neko reče, Krugolina, da si preskočila pitanje "Da li škola ima vodu?"
iqiqiq iqiqiq 17:17 01.08.2013

Re: Srbija medju klozetima

Neko reče, Krugolina, da si preskočila pitanje "Da li škola ima vodu?"

Odavno kažem da treba posetiti škole u ruralnim sredinama, da se napravi paralela, jeste neke nemaju ništa od onoga što se pretpostavlja, ni vodu ni kanalizaciju.

Moj dalji predlog je da se državni službenici iz Ministarstva prosvete koji sede u Nemanjinoj šalju bar na godinu dana u manje sredine, u školske uprave bar, da dobiju osećaj šta je Srbija i kako izgleda školski sistem van Nemanjine
stasava stasava 19:10 01.08.2013

krastavci

Interesantno je doći do rešenja koje bi jedan nefunkcionalni sistem preobrazilo u funkcionalan, dobar. Pri tome, šta bi to bila dodatna, nova i dobra energija, zatim, kako sistem, odnosno podsistem može da bude dobar ako i ostali, sa kojima se preklapa pa i onaj najveći, koji ih sve sadrži, nije dobar? Pri tome treba imati u vidu da većina delova nije u redu, a ti delovi koji nisu u redu ne mogu da se zamene, i koji će se krastavci ukiselititi ako se podrazumeva da se ukišeljeni neće otkiseliti. O, nije to tako jednostavno....nimalo.Za početak treba da znamo ko može da bude nastavnik u Finskoj-najbolji učenici i najbolji studenti, sa izuzetno visokim prosekom, sa puuuuuuuno prakse, radom na istraživanjima, projektima, objavljivanim radovima.Nema dodirnih tačaka, jer se BU ne kotira visoko, u raznoraznam istraživanjima i rangiranjima , za druge bolje da ne pričam. Zato, ukidanje udžbenika podržavam ali kod nas nikako, jer bi haos bio još veći. Dalje, jednostavno mora da se počne od najbitnijeg-od promene PLANA I PROGRAMA, koji je srž svega, a uprkos formalnim šminkanjima mi suštinu koja je rak rana našeg obrazovnog sistema ne pipamo. To sa pripremama ne stoji, naročito ako se ne shvata formalno...pobogu, treba se pripremiti za čas, i to ti spada u osmicu, pa ako nemaš moralnih obaveza onda platu moraš da oradiš, aman zaman. Stvari koje se van već dugo rade i koje su i dobri radnici kod nas radili, samo je sada dobilo neku obavezujuću formu i naziv-portfolio , stvari koje se odnose na ocenjivanje učenika i koje omogućavaju da temeljnije pratiš napredovanje učenika, da praviš manje greške u proceni, da sve bude preciznije a time i jasnije, deci, roditeljima i nastavnicima, prosvetari su dočekali sa cikom-Jaoj, jadni mi, prave od nas knjiške moljce, zatrpavaju papirima, bla, bla......formativno ocenjivanje je svuda normalno i potrebno, ali, mi ćemo i to svesti na formalnost.....umorih se. a od krastavaca šta će biti, ne znam...
iqiqiq iqiqiq 19:23 01.08.2013

Re: krastavci

jednostavno mora da se počne od najbitnijeg-od promene PLANA I PROGRAMA, koji je srž svega,

apsolutno se slažem, ali ne čekajte eksperte nego se povežite u okviru istog predmeta i dajte kao nastavnici konkretne predloge, a roditelji će da stanu uz vas, pa ko bolje od nastavnika može da razume plan i program i šta je realno u praksi

Za početak treba da znamo ko može da bude nastavnik u Finskoj-najbolji učenici i najbolji studenti, sa izuzetno visokim prosekom, sa puuuuuuuno prakse, radom na istraživanjima, projektima, objavljivanim radovima.


prvo kvalitet, nastavnik je srž sistema, najpotrebniji i najznačajniji, a onda ih treba i platiti da mogu dostojanstveno da žive. Onda će im se i roditelji i deca obraćati sa "Vi" i neće neka trećerazredna roditelj-protuva da vam preti i da vas ucenjuje.
Jukie Jukie 20:25 01.08.2013

Re: krastavci

Ne znam kako su studenti ostalih predmeta učili da treba pisati pripreme, ali nama su dali primere nekih priprema i rekli da tako treba da ih pišemo. To je bilo dosadno, ja sam umirao pišući zaglavlje, tim pre što nam NIKADA NIGDE NIJE objašnjeno kakve su te tri vrste ciljeva časa, pa smo morali da gledamo u pasulj šta da napišemo (onaj cilj gde se odnosi na gradivo je bio jasan, ali ona druga dva nisu). Onda su nam doveli neke nastavnice da nam pričaju o tome kako rade, i sve i jedna je rekla da one ne pišu takve pripreme i da to napišemo na ispitu a posle batalimo (preneražena profesorka metodike grdi prstom ne-ne). Ono što nam jesu rekle je da one imaju sveščice gde imaju naslov lekcije i ispod toga teze (kao paragrafe) da bi se prisetile šta sve spada u tu lekciju (da nešto ne preskoče). To sam posle koristio kada sam radio u gimnaziji i jako mi je prijalo (u osnovnoj školi mi nije trebalo jer na onom nivou gradiva mogu da improvizujem ako malo prelistam udžbenik). E u osnovnoj su jednom rekli da će doći strašni inspektori i da moramo da pišemo prave pripreme. Tako ja spremim celo jedno mesečno poglavlje (nisu nikad došli), i onda primetim da je mnogo lakše da prvo spremim spisak pitanja koja treba da odgovaraju pa da onda unazad napravim pripreme, i to probam i bilo je mnogo lakše. U svakom slučaju, a) postoje strašni inspektori zbog kojih se cvika i niko ne zna šta će tačno tražiti, i b) neke druge generacije su pisale desetak i više (ako se računaju slike) strana pripreme za JEDAN ČAS kada su polagali metodiku, i ko zna da li je to u stvari ono što ti strašni inspektori traže. E ja radije ne bih pisao deset i više strana priprema za svaki čas.
BigBadWolf BigBadWolf 07:22 02.08.2013

Re: krastavci

onda primetim da je mnogo lakše da prvo spremim spisak pitanja koja treba da odgovaraju pa da onda unazad napravim pripreme, i to probam i bilo je mnogo lakše.


To se zove ishodi, u sustini odredis sta ucenik treba da zna na kraju godine, podelis na tromesecja i krenes unazad. Super stvar. Kod nas je bilo price da se to uvede, ali se odustalo u korist standarda, koje nit ko razume, niti je jasno cemu sluze, a i jos uvek i nema za sve predmete (3 ili 4 godine od kako su uvedeni).

A pripreme su tek posebna prica, formalizam u svojoj nagoroj formi.
bocvena bocvena 10:53 02.08.2013

Re: krastavci

A pripreme su tek posebna prica, formalizam u svojoj nagoroj formi.


Zašto tako misliš? Često slušam o besmislenosti godišnjih, mesečnih, akcionih i inih planova. To, kao gubitak vremena, papira, to niko ne gleda i ne poštuje.

Suština je da je dobro planiranje i priprema pola odradjenog posla i tome treba pristupati vrlo temeljno i utrošiti puno vremena. Dakle, to što rukovodstvo škola i nastavnici tom poslu pristupaju kao mučnoj obavezi nije argument protiv. Dobar izveštaj je pokazatelj šta je bilo loše i šta treba da se menja, a dobar i detaljan plan isključuje improvizaciju i ujednačava kriterijume i štiti sistem od raspada.

Profesor početnik bi morao da piše one najklasičnije pripreme (da, da, Juki, one od deset strana, sa sve ciljevima i pitanjima i zamišljenim odgovorima za sva tri dela časa,domaćim zadacima, istraživačkim zadacima za sledeči čas...i onda zabeleškama šta je od predvidjenog zaista moguće uraditi ili šta promeniti u budućnosti)...i tako za sve profile kojima predaje i sve godine) Pa jedno pet godina kasnije može sebi da dopusti da ih sažima i svodi na teze, kao podsetnik.

A ako ih za pet godina ne izmeni potpuno i ne pronadje nove metode za to isto, malo se zaheb'o i uparložio.

Improvizacije su nas i dovele dovde.

Kao svako sve može i sve zna, i obučeni majmun bi mogao da bude profesor. Čemu pedagogija, metodika i studije, tu je google i primeri dobre prakse iz inostranstva? Tri seminara, dnevnik u šake i bez saveta i kontrole drljaj po deci kako znaš i umeš. Pa ko preživi, pričaće.

Kru je potpuno u pravu da je forma postala bitnija od suštine. Važno je da piše da će biti i da je uradjeno, a da li je zaista i da li je imalo smisla, nije bitno. (a ako ništa i ne napišeš,kakvi li će tek onda biti rezultati?) E ta pravila su postavili u Ministarstvu i sad svako igra po njima kako mu se ćefne jer ni prave kontrole nema. Nekadašnji inspektori su bili grozni (ali je unutrašnja kontrola bila jača i svrsishodnija), današnji su smejurija i bitnije su im metode nego znanje.

Proces učenja je spor i zahteva trud svih uključenih u njega. Nema prečica i nema preskakanja stepenica. To ne znači da je učenje muka i dosada, ali nije ni samo film na Diskaveriju.



Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana