Dobrodošli u zemlju mržnje i rasizma

Dobrodošli u zemlju mržnje i rasizma

Misliš na Britaniju, verovatno.

Vest od danas

LONDON - Britanski premijer Dejvid Kameron najavio je mere pooštravanja socijalnih beneficija za imigrante iz EU.

Te mere obuhvataju zabranu dobijanja pomoći za nezaposlene prva tri meseca tokom boravka imigranata u Britaniji i deportovanje imigranata koji prose ili spavaju na ulici, navodi AP.

Kameron je, takođe, predložio ograničavanje slobode kretanja radnika iz EU, rekavši da je takva politika dovela do "velike migracije" ljudi iz siromašnijih u bogatije zemlje članice EU.

link

Znam šta bi rekao za srpskog premijera da je ovako nešto izjavio, rekao bi da je rasista, a za Srbiju da je rasistička država.
To je onda valjda i Kameron i Britanija.
Ili nije, jer je rasizam srpska specijalnost?

Lako je pljuvati i tako sebe zavaavati da u očima drugih ispadaš heroj.
Ali teško da iko može ceniti nekoga ko pljuje po sebi, svojoj kući, svojoj porodici, naciji, državi.
Većina normalnih to prezire pa i onda kad im interesi nalažu da taj prezir sakriju.

Teže je malo razmišljati.
Ja te molim da to ipak pokušaš, i da zamisliš situaciju da ovo što se dogodilo u Bogovađi i Kovilajči, a čega se boje u Obrenovcu i Vračeviću, zamisli da se to dogodi u Beogradu npr.
Da se u Beogradu otvori centar za azilante.
I da tu dođe srazmeran broj azilanata onom broju koji je došao u Bogovađu.

Dakle da u Beograd dođe dva miliona azilanata, jer to je ta srazmera, da spavaju po ulicama, ulazima, parkovima, Da li bi to smatrao normalnim stanjem i bio baš oduševljen?

Kao sto rekoh na blogu Nebojse Milenkovica, ziveo sam u Engleskoj 1992/93 i znam i razumem vaznost Azila i mogusnosti koji ovaj otvara ljudima iz zemalja koje imaju probleme.

Ali moje pitanje je : " Zasto potpuno dva ista Bloga (ovaj i onaj Nebojse Milenkovica) ?
Ljudi , pa jel vi skupljate "Lajkove", Preporuke itd. pa ih prodajete ??

Ne razumem, ako je Drenaca imao misljenje zasto ga nije postavio kao komentar kod Milenkovica nego napravio "Klon" blog da skuplja komentare.

(SMAJLI koji se Krsti, i sad vidim da ga nema, izgleda da nije bio podoban)

Zaista,kako to da imamo toliko tih ksenofoba?
Niko da odgovori odakle te grupacije navijača!
Kako to da su ljudi za kratko vreme postali toliko netolerantni i agresivni?
Hoćete li prava pitanja ili folirantski lament nad sopstvenog mizernom karmom?
Hajdmo redom:Kako se postaje ksenofob?
Ili:kako sam postao ksenofobićan?!

U Srbiji žive rasisti i ksenofobi.

Bulgaria has extradited 46 Iraqi immigrants earlier on Wednesday with a charter flight from Sofia.

The operation is part of the Interior Ministry's strategy to deal with the refugee situation, reports Mediapool.bg.

All of the deported Iraqis have been refused refugee status in Bulgaria. Among them were families with children.

The Bulgarian government revealed its plans to deport around 200 immigrants per month. Other measures include placing asylum seekers in closed reception centers.

Deputy Interior Minister Vasil Marinov released information on Wednesday, saying that 11 072 persons have illegally crossed into Bulgaria from Turkey during 2013. His predictions are that the number of those entering will drastically drop over the following months.

The government is also controversially building a fence on its border with Turkey, which will most likely be completed in February

- See more at: http://www.novinite.com/articles/155919/Bulgaria+Deports+46+Iraqi+Asylum+Seekers#sthash.YCIIq5Sa.dpuf

Bulgaria: ‘Inhuman conditions’ spark protest at refugee camp

Urgent action is needed from the Bulgarian authorities to improve conditions at an emergency accommodation centre for asylum seekers near the Turkish border, Amnesty International said after scores of its residents – including people who fled armed conflict in Afghanistan and Syria – staged a protest today.

As many as 100 people threatened to launch a hunger strike in protest at the deplorable living conditions at Harmanli camp, south-eastern Bulgaria, where around 1,000 asylum-seekers are being detained on a former military base.

“It is appalling that people seeking refuge in the European Union are being trapped in limbo in such awful conditions with winter rapidly approaching. The Bulgarian asylum system has a burgeoning crisis with a backlog of applications – the authorities must act fast to ensure they don’t have a humanitarian crisis on their hands too,” said Barbora Černušáková, EU team researcher at Amnesty International, who visited Harmanli camp last week.

“We witnessed the deplorable conditions where some 1,000 asylum-seekers are being held in metal containers, tents and a dilapidated building of a former military complex. They must be given immediate access to proper asylum procedures and the Bulgarian authorities must ensure they have access to basic necessities such as proper food, shelter and sanitation. This is their right under international law.”

Although the Harmanli camp is already crowded, the Bulgarian authorities continue sending new asylum seekers there. Last week, Amnesty International researchers witnessed the arrival of a group of Syrian men. The newcomers were equipped with nothing more than a flimsy mattress and two thin, damp blankets – hardly adequate cover to pass the cold nights in an unheated tent.

Pregnant women, unaccompanied minors and other vulnerable individuals face the same dire conditions. Amnesty International recently interviewed a woman who was six-months pregnant – she had not eaten for two days and had to sleep on a mattress on the floor.

The camp has only three toilets and eight showers, but most camp residents Amnesty International spoke to said they refuse to use them as they are completely filthy. The camp’s residents are not allowed to leave to buy essential food. Instead, they rely on a supply of staples like potatoes, rice and bread. Many of them have been living in these conditions for as long as a month.

“Some of those trapped in Harmanli have been here for over a month without being told why and what will happen with them. There are no lawyers, there is no person in charge whom we can talk to,” Malalai, a young woman from Afghanistan told Amnesty International.

The inefficiency of Bulgaria’s asylum system was exposed in July this year, when a growing number of people started entering the country through the Turkish land border. More than 100 people have been entering the country on a daily basis, reaching a high of 10,000 in November.

This figure dwarfs last year’s number, and Amnesty International has documented in recent weeks how this influx has been met with violent xenophobic attacks and harassment of migrants and asylum seekers.

The Bulgarian authorities’ response to the increase has been wholly inadequate. Instead of providing people with adequate living conditions and ensuring their access to asylum procedure, the authorities “accommodate” them in centres where they are lost and forgotten by the system. Harmanli is one such place.

The asylum seekers allege that there is corruption in the camps. This is particularly pertinent in the closed ones, such as Harmanli.

“If you have money, you get out. Otherwise you stay here. All of us here, Afghans and Syrians got together to protest against these conditions,” said a male asylum seeker from Syria.

The director of Bulgaria’s State Agency for Refugees told Amnesty International that the authorities do not register the asylum seekers “accommodated” in Harmanli. Despite the thousand people housed at Harmanli, there is currently nobody even in charge of asylum claims.

“The camp in Harmanli is completely unlawful. There is no basis for its establishment in any of the adopted pieces of legislation and it is neither a centre for asylum seekers, nor a detention centre for irregular migrants,” said Iliana Savova, a Bulgarian refugee lawyer.

Bugarska postavlja žicu na granici sa Turskom

28.11.2013
Bugarske vlasti odlučile su da postave bodljikavu žicu u dužini od 30 kilometara na 274 kilometara dugoj granici sa Turskom kako bi sprečili ulazak ilegalnih imigranata
iz te zemlje.

Ministar odbrane Angel Najdenov izjavio je danas da će žica visine tri metra biti postavljena do februara 2014. godine. Protezaće se duž šume i brdovitog područja, jer je na tom mestu smanjenja vidljivost granične patrole.

Vlasti u Sofiji odbacile su kritike javnosti da se žica postavljankako bi se sprečio ulazak u EU izbeglica iz Sirije i drugih ratom zahvaćenih područja.

U vreme hladnog rata bugarske vlasti postavljale su žicu na granice kako bi sprečili gradjane da odu na Zapad. Te žice uklonjene su 2004. godine, kada je Bugarska ušla u NATO.

Migracije veće u Srbiji i Makedoniji nego na jugu Italije


Sicilija i Lampeduza pucaju pod izbjeglicama, ali ipak ih najviše u Europu dolazi drugom rutom: preko Grčke i Balkana. Njihov se broj u godinu dana upeterostručio. Srbija i Makedonija razvile su „migracijsku industriju“, u kojoj lokalno stanovništvo pomaže krijumčarima i njihovim klijentima.
Teren tvornice opeka (u Subotici) od nedavno je mjesto „utovara“ sve većeg broja migranata koji preko Grčke, Makedonije i Srbije pokušavaju ući u zapadnu Europu. Na ovom terenu kampiraju dok ne uđu u Mađarsku, a otuda dalje u područje Schengena. Ponekad ovdje ostaju nekoliko sati, ponekad nekoliko tjedana.

Broj uhvaćenih nelegalnih imigranata na ovoj je ruti u godinu dana porastao za 537 posto, objavila je ovog tjedna europska granična agencija FRONTEX. Prvi put od početka praćenja, 2008., jedna je ne-mediteranska država – Mađarska – najveća rupa u europskoj vanjskoj granici. Granica s Mađarskom proteže se tri kilometra zračne udaljenosti prema sjeveru od tvornice opeka u Subotici. Na smetlištu se uvijek nađe dosta materijala za vatru ili za kolibicu. Na pokrajnjem groblju ima čiste vode. Tako se ljudi lako mogu sakriti.

U tri je godine ruta preko Balkana postala najvažnija ruta za migrante, posebno iz Pakistana, Afganistana i Sjeverne Afrike. Broj Sirijaca sve brže raste. Migranti najprije dolaze iz Turske u Grčku, što je ujedno i najteža granica za čuvanje. Prošlih je godina na taj način godišnje u EU ušlo oko 10.000 imigranata. Od tamo uglavnom žele dalje u bogatije dijelove Europe. To se uglavnom obavlja uz pomoć krijumčara ljudima koji rade u Ateni te koji izrađuju lažne dokumente i osiguravaju prijevoz.

Prije nekoliko godina nelegalna migracija odvijala se uglavnom trajektima između Grčke i Italije, koje su obje članice Schengena, a dijeli ih samo jedna granica. Međutim, kontrole u talijanskim i grčkim lukama su pooštrene. Ograde oko luke su više. Granična policija s obje strane Jadranskog mora kontrolira sva vozila koja silaze sa ili ulaze na trajekt. FRONTEX pomaže Grčkoj na poboljšanju graničnih kontrola. Grčka vlada je od prošle godine stroga prema ilegalcima. Onaj koga uhvate riskira godinu i pol zatvora, a kada se otkrije iz koje države netko dolazi, slijedi deportacija. Kako je postalo teže ostati u Grčkoj i prijeći u Italiju, ruta prema sjeveru postaje sve popularnija među krijumčarima i njihovim klijentima.

Broj imigranata koji u Grčku ulaze preko Turske opada otkako je na granici s Turskom postavljena 12 metara dugačka ograda. Ipak, priljev je i dalje velik. FRONTEX je 2012. prijavio 37.220 nelegalnih pokušaja prelaska granice. U drugom tromjesečju 2013. zabilježena su 4532 nelegalna prelaska. Sada kada je teže preći kopnenu granicu, prelasci na moru postaju ponovno učestaliji. Sve veći broj imigranata preskače Grčku i ide direktno iz Turske u Bugarsku. Broj imigranata tamo se u posljednjih godinu dana povećao sedam puta. Centri za prihvat azilanata i pritvori su puni. Grade se novi prihvatni centri. Oko polovina imigranata izbjeglice su iz Sirije. Nastavno na graničnu ogradu u Grčkoj, sada je i bugarsko ministarstvo unutarnjih poslova najavilo izgradnju 30 kilometara duge i 3 metra visoke ograde na granici s Turskom. Bugarska prije nikada nije bila popularna jer je bugarska policija navodno stroga, a azilante i ilegalce na duže vrijeme zatvaraju.

Za razliku od Bugarske u Makedoniji ili Srbiji migranti nakon nekoliko sati, dana, najviše nekoliko tjedana ponovno su slobodni i mogu opet pokušati. Gotovo nitko Srbiju ili Makedoniju ne smatra krajem puta. Broj zahtjeva za azilom u tim se državama povećao, ali samo zato što migranti započnu proceduru kako bi nekoliko dana mogli mirno spavati, jesti i tuširati se. U slučaju da im zahtjev bude odbijen malene su šanse da će neka druga EU država te iste azilante poslati natrag u Makedoniju ili Srbiju, jer prema odredbama UNHCR-a Srbija nije sigurna „treća država“. Prvo UNHCR-ovo izvješće o Makedoniji je još u izradi.

I u šumama oko Bogovadže, gdje se nalazi najveći srbijanski azilantski centar, često kampiraju migranti. U blizini centra mogu lako doći u kontakt s krijumčarima, koji će im pomoći pri odlasku u Šengensku zonu. Srbi kažu da se posljednjih mjeseci sve više migranata okuplja u okolici grada Šida, uz granicu s Hrvatskom. Djelomično i zato što je Mađarska, uz pomoć EU-a, investirala u nadzor granice te je to postala prepreka. Kako je Hrvatska od 1. srpnja također članica EU-a, ta je država u očima krijumčara ljudima postala privlačnija.

Srbija (zarada na migrantima)

UN-ova organizacija za izbjeglice UNHCR govori o mješovitim imigracijskim strujama na Balkanu jer se lokalno stanovništvo koje bi također najradije otišlo miješa s novim migrantima. Kako je odnedavno Kosovarima postalo lakše putovati kroz Srbiju, povećao se broj kosovskih imigranata na putu prema Europi. Na granici s Mađarskom oni čine gotovo polovicu uhvaćenih imigranata.

Krajem 2009. ukinute su vize za Srbe i Makedonce za ulazak na područje Schengena. To je državama Schengena donijelo novi val azilanata. Pogotovo Albanaca i Roma iz južne Srbije i sjeverne Makedonije, koji uglavnom idu u Belgiju i Švicarsku. Tijekom 2010. postojale su turističke agencije koje su organizirale azil-putovanja. Samo što azilantima nisu govorili da se gotovo svi zahtjevi odbiju. Ipak, iako su međuvremenu gotovo svi to shvatili, ta činjenica nikoga ne zadržava. Mnogi smatraju da je putovanje u zapadnu Europu vrijedno rizika, jer država u kojoj zatraže azil ionako će platiti povratnu kartu. Bolje pokušati nego ostati kući u bijedi.

Različite države EU-a, među kojima su i Belgija i Nizozemska, prijetile su ponovnim uspostavljanjem vizne obveze ako se ne smanji broj azilanata. Srbe i Makedonce ta mogućnost užasava. Na graničnom prijelazu u Srbiji zato postoje leci u kojima se na srpskom, albanskom i romskom objašnjava kako lažni azilanti nemaju šansi. U letcima stoji i da Srbija poštuje ljudska prava. Granična policija obiju zemalja počela je stože kontrolirati Albance i Rome kada pokušavaju izaći iz zemlje. Tada ih ispituju koliko novaca imaju kod sebe za uzdržavanje te kamo idu. To je dovelo do žalbi zbog diskriminacije.

Često imigranti pokušavaju nekoliko puta prije no što uspiju prijeći granicu. Neki nemaju dovoljno novaca da plate krijumčare koji potkupljuju graničnu policiju. Zbog toga u Srbiji i Makedoniji postoje područja na kojima se skupljaju imigranti. U lokalnim novinama stalno se pojavljuju članci o krijumčarenju ljudima. U veljači ove godine je uhićen Dragan K. (52) iz Leskovca u Srbiji kada je petoricu Afganistanaca pokušao prokrijumčariti u Srbiju. U travnju 2011. je uhvaćen policajac u srpskom gradiću Ražnju, dok je u svom autu prevozio četvoricu Somalijaca preko makedonske granice. On je ostao bez posla. Desetak stanovnika gradića Preševa u Srbiji je u zatvoru jer su prevozili imigrante.

Sada se pomoć nelegalnim imigrantima strogo kažnjava. Shezai Shaqiri kaže da je zabranjeno dati im kruha. On se zato stalno informira o tome tko od stanovnika Miratovca pomaže imigrantima koji ovdje prijeđu granicu. Miratovac se nalazi u demilitariziranoj tampon zoni širokoj 5 kilometara, koja je uspostavljena 1999. kako bi se spriječilo da se sukob na Kosovu i kasnije u Makedoniji proširi na južnu Srbiju. Osim redovne policije i granične policije tamo su još uvijek česte i vojne patrole. Bolje se ovdje ne zadržavati duže. „Svakog dana se ovdje može vidjeti policijski kombi koji nakon posjeta sudu u Preševu ljude vraća u Makedoniju“, kaže Shaqiri. „Ali oni će i dalje pokušavati sve dok im ne uspije.“

Makedonija („slobodna zona“ bez policije)

Kako su Grčka i Makedonija već duže vrijeme u sukobu zbog imena Makedonije, grčka i makedonska policija „uopće ne surađuju“. „Vrlo jednostavno za krijumčare“, priznaje Sande Kitanov, (načelnik Odjela za borbu protiv krijumčarenja ljudima makedonskog Ministarstva unutarnjih poslova). U Makedoniji osuđeni kriminalci slobodno se šeću Grčkom. Kitanov kaže da se točno zna tko u grčkom gradu Solunu organizira krijumčarenje, ali to mu znanje ništa ne pomaže. Nemoguće je migrante vratiti u Grčku, jer ih grčka policija ne želi preuzeti. Kada stignu u Makedoniju, migranti taksijem odu do autobusne stanice. Autobusom se voze s kupljenom kartom. Sve po propisima. Na taj način ne upliću mnogo ljudi i ne upadaju jako u oči. U glavnom gradu Skopju presjedaju na autobus za Kumanovo, grad na granici sa Srbijom. Od tamo pješke idu kroz polja do sela Lojane, koje se nalazi odmah uz granicu.

Počekom ovog ljeta sve je počelo izmicati kontroli zbog broja imigranata koji su boravili u Lojanama i pokušavali prijeći granicu sa Srbijom. Ponekad je tamo bio više migranata od lokalnog stanovništva. „Neometano su se šetali uokolo. Policija je primala anonimne prijave od stanovnika koji se nisu osjećali sigurno“, kaže Kitanov. „Mnoga su domaćinstva u Lojanama bila upletena u krijumčarenje“.

Kao ni Srbija ni Makedonija nije migrantima krajnje odredište. Moraju proći kroz Makedoniju, nakon što iz Turske stignu u Grčku. Makedoniji bi bilo lakše zatvoriti oči i pustiti migrante da prođu. Politika koja bi po mišljenju stručnjaka za migraciju veoma nalikovala sadašnjoj praksi. Kitanov je očajan kad čuje takvo što. „Naravno da to nećemo učiniti.“ Makedonija želi, kao i Srbija, postati članica EU-a. Tijekom razgovora o tome – službeni pregovori još nisu otvoreni – poruka Bruxellesa je jasna. EU ne želi sito već tampon zonu. Makedonija još nije EU članica, ali također joj je potrebna pomoć, kaže Kitanov. Skupo je pronalaziti migrante te im osiguravati hranu i smještaj. Kapacitet prihvatnog centra je ograničen. „To nam je veliki problem“.
NRC Handelsblad, Nizozemska (Marloes de Koning)

***

Njemačke Kršćansko-socijalna unija (CDU) Angele Merkel, sestrinska bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU) i Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) nakon dva mjeseca pregovora postigle su koalicijski dogovor.
- Države zapadnog Balkana – Bosnu i Hercegovinu, BJR Makedoniju i Srbiju želimo proglasiti “sigurnim zemljama podrijetla” i kao takve uvrstiti u zakone i propise koji reguliraju azilantsku politiku.
Tako ćemo brže rješavati brojne zahtjeve tražitelja azila i moći brže okončati njihov boravak u Njemačkoj.