mirko.jpg

 

           Do njega sam stigao na isti način kao i do Borislava Pekića, Bruna Šulca, Kundere, Filipa Davida, Lasla Vegela i još nekih izvanrednih pisaca - preko Danila Kiša, negde pred kraj gimnazije, kada sam čitao dan i noć, potpuno nezasito. (Oni koji me poznaju, znaju da verujem u jednog književnog boga i da se on zove Danilo Kiš. Amin.)
          Prvo sam se dočepao Kovačevih pripovedaka, jer su mi uvek više
 
2009-05-04 09:37:04
Sport

Serbia Open

niccolo RSS / 04.05.2009. u 10:37

 

Počevši od danas, 04.05.2009. godine, u pa do 10. maja imaćemo prilike da na Dorćolu, na terenima «Milan Gale Muškatirović», pratimo Serbia Open, turnir kategorije ATP World Tour 250, u organizaciji porodice našeg najboljeg singl tenisera. Pre nego što pređem na učesnike da kažemo nešto o broju bodova i novčanim nagradama koje će teniseri poneti sa ovog turnira:

Pobednik će dobiti 250 poena i EUR 75.500 (EUR 22.750 u dublu). Finalista 150 poena i EUR 39.700 (EUR 11.450 u dublu). Polufinalisti dobijaju 90 poena i EUR 21.060 (EUR 6.200 u dublu), četvrtfinalisti 45 poena i EUR 11.425 (EUR 3.440 u dublu). Oni koji uspeju da uđu u 16 najboljih dobijaju 20 poena i EUR 6.740 (u dublu se ne dobijaju poeni pošto je ovo prva runda dubla, tako da će oni zaraditi samo EUR 940), dok oni koji izgube na samom početku mogu da se raduju samo novčanoj nagradi. Njima pripada EUR 4.055.

Nabrojmo ukratko i nosioce. Prvi nosilac je Novak Đoković, najbolje plasirani igrač koji učestvuje na ovom tuniru. Drugi nosilac je 24. igrač turnira, Ivo Karlović, a treći Igor Andrejev (25). Četvrti je Andreas Sepi (37), a peti nosilac Viktor Troicki (40). Peti nosilac je Ivan Ljubićić - 52. igrač sveta, a sedmi i osmi su 54. odnosno 55. igrač sveta, Arno Klemen i Kristof Rohus. U dublu imamo četiri para koji su postavljeni za nosioce. To su Zimonjić i Nestor (1. nosioci), Lukaš Kubot i Marah Oliver (2.), Stefen Hus i Ros Hučins (3.), a četvri nosioci su Simon Aspelin i Pol Henli.

 
2009-05-04 09:04:50

Vesna Pešić jača nego ikad

Jelena Milić RSS / 04.05.2009. u 10:04

 Napomena: Znam da je Jelena Gall stavila post na istu  temu ali i Ms Milic želi  da napiše nešto o sinoćnjem UN, oprostite joj, znate da je  ovisnik i da o istoj često piše

Kakav Nole-Rafa, ono je bio meč! Vesna Pešić koja je razvalila nepripremljenu a ostrašćenu Olju Bećković! Onaj Kecmanović, nisam fun, Mandić je bio manje više OK, al oni su meni ipak bili statisti u duelu Bećković -Pešić. Jesam nekoliko  puta kritikovala neke javne nastupe VP, onaj UN o Kosovu recimo,

 
2009-05-04 03:04:01

ISTORIJSKA ČITANKA: Tito - velikan ili opsenar

Strongman RSS / 04.05.2009. u 04:04

 Preveliki je broj iskorišćenih prilika da bi se njegova karijera pripisala samo sreći. Niti je to moguće postići uz pomoć samo jednog talenta ili tehnike.

 

3041_352264669_531106343b.jpg 

 
2009-05-03 21:25:24

YUGO partizani

Jelena Gall RSS / 03.05.2009. u 22:25

Čujem da se na Utisku nedelje upravo priča o Titu. Osuđena na stream - jedva čujem, sliku ni ne pokušavam da vidim, sve zapinje, šumi, šušti, krči, prelama se, zaglavljuje. A gosti zanimljivi (Igor Mandić, Vesna Pešić i Nenad Kecmanović), ne sumnjam da zanimljivo i pričaju. Povod, ako ste zaboravili - 4. maj, 29. godišnjica Titove smrti.

Ako među vama ima onih koji su uspeli da čuju šta su gosti rekli o našem nekadašnjem doživotnom predsedniku i Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, volela bih da to podele s ostalima, osuđenima na krčanje.

U zamenu nudim tekst iz hrvatskog Novog lista od 26. aprila 2009, kada je hrvatski predsednik Mesić govorio u Jasenovcu:

Mesić: Tito nije bio zločinac

Zasluge za slobodu mogu se pripisati i komunistima koje je vodio Tito, čovjek kojeg pamte kao legendarnog antifašističkog borca i državnika, rekao je Stjepan Mesić i dodao da, mada ima ozbiljnih stvari koje se Titu mogu staviti na teret, »komunistički pokret zbog toga nije bio zločinački, niti je Tito bio zločinac«. Suočeni smo s dva desetljeća dugom pogrešnom interpretacijom povijesti u školama, s posljedicama otvorenog koketiranja s ustaštvom, rekao je Mesić

 
2009-05-03 20:12:02

Vrhovni sud kao kompas broda zvanog SAD

Glas Amerike RSS / 03.05.2009. u 21:12

Predsednik SAD Barak Obama uskoro će biti u prilici da izabere svog prvog kandidata za sudiju Vrhovnog suda. Jedan od sadašnjih devetoro sudija, Dejvid Suter, najavio je nameru da se uskoro penzioniše.

Sastav američkog Vrhovnog suda veoma je važan za pravac u kome se zemlja kreće. U zavisnosti od toga da li u njemu čine većinu sudije konzervativnih, umerenih ili liberalnih gledišta, odluke koje taj sud donosi služe kao putokaz za sve druge slične slučajeve, što znači da mogu da okrenu zemlju u jednom ili

 
2009-05-03 19:45:17
Kultura

"La Maison des Amis des Livres"

myredneckself RSS / 03.05.2009. u 20:45

 

Neki dan sam naletela na jednu dobru stvar, na članak u kom se pominje Adrienne Monnier, i njena knjižara otvorena u nevreme Prvog svetskog rata, usred Pariza. Smatram da je to lepa i dobra priča, iz više razloga, i da lepe priče treba pričati, posebno zbog mladih, kojima danas skoro niko, pa čak ni roditelji, ne pričaju dobre priče, jer za to obično nemaju vremena.

Dakle, htela sam da ispričam nešto o mogućnostima izbora, i volji da izabereš, kad si bedan i gladan, i kad ti vihori rata, odnesu skoro sve. O nekim osnovnim stvarima. Da stvoriš nešto sopstvenim

 
2009-05-03 17:02:49

Saopštenje za javnost

Krugolina Borup RSS / 03.05.2009. u 18:02

Udruženje babica Srbije i Građanska inicijativa "Majka hrabrost"

Saopštenje za javnost, 01.05.2009.

 

"BABICA ZNA, ALI BABICA I RAZUME"
OBELEŽAVANJE 5. MAJA - MEĐUNARODNOG DANA BABICA

Od pamtiveka ženama su tokom porođaja pomagale žene. Suština te pomoći nisu bili samo iskustvo i znanje, već i duboko razumevanje. Jedno vreme, dominacijom takozvanih kontrolisanih bolničkih porođaja, porođaj je tretiran kao bolest koja je "lečena", dok su babice bile potisnute. Ovaj se model

 
2009-05-03 15:41:05

Crtice iz Barselone 4

Milutin Milošević RSS / 03.05.2009. u 16:41

Barselonu u reklamama često nazivaju gradom Gaudija. I zaista, među najprepoznatljivijim obeležjima grada, onima koje su obavezni deo svake turističke ponude, ističu se građevine koje je Gaudi sagradio, a ponajviše ona koju nije stigao da završi - crkva Sagrada Familia.

050612Barcelona245.jpg

 

Gaudi - Božiji arhitekta 

Hoćete da vam kažem gde sam našao svoj model? U drvetu, koje širi svoje grane, koje se nastavljaju u sve tanje i tanje grančice, na čijim krajevima je lišće. I svaki pojedinačni deo raste u skladno, veličanstveno, još od trenutka kada ga je Bog stvorio svojom umetnošču

 

tocsk
tocsk
 

Svaki mali potres na berzi pravi cunami u medijima. Zašto?

U ekonomiji se niko ne ponaša kako bi trebalo. Sve više ekonomista počinju da preispituju teorije Džona Stjuarta Milsa i drugih, po kojima ljudi na jedan racionalan način teže da maksimiraju svoju sreću. Posebno j emeđu mlađim ekonomistima, koji ulaze u modu, postalo moderno se obraćaju psihologiji

 
2009-05-02 20:37:41
Literatura

DOKAZ

Vojislav Stojković RSS / 02.05.2009. u 21:37

«Protagora iz Abdere je pre 2.500 godina izjavio: Kad su bogovi u pitanju, ja ne znam da li postoje ili ne postoje, od kakvog su materijala, ni kakav im je oblik. Od Protagore pa do danas egzaktne nauke nisu dale ni potvrdan ni odrečan odgovor o Božjoj egzistenciji, jer se tim pitanjem nisu ni bavile. Na stranicama koje slede ja ću izneti naučni dokaz da Bog postoji.»

 

 
2009-05-02 18:56:35
In memoriam

Desilo se na jučerašnji dan

dali76 RSS / 02.05.2009. u 19:56

 

Predhodnu noć sam izašao van, ali ubrzo sam se vratio kući na čuđenje mojih ukućana koji su inače, u vreme kad obično dolazim kući, spavali čvrstim snom. Naravno, tu ne računam dragu mamu koja se uvijek nekako budila, na moju žalost, čim bih ulazio u kuću. Svjetlo nisam palio sve u svrhu tihog i neprimjetnog dolaska, ali kao posljedica mraka na stepeništu zakačio bi drveni tanjur koji je na lamperiji uz stepenice imao služiti kao ukras, al' i kao moj izdajnik te mamin obaveštajac za tačno vreme kad, odnedavno punoljetni sin jedinac , stiže kući.

 
2009-05-02 17:15:16
Društvo| Politika

Da nam živi živi rad

Bojan Budimac RSS / 02.05.2009. u 18:15

Istorija Prvog maja u Turskoj je prilično napaćena. Prva proslava Prvog maja je održana, u tada Osmanskom carstvu, 1905. u Izmiru. Druga u Skopju (sada Makedonija) 1909. Tek godinu dana kasnije (1910) je Prvi maj prvi put obeležen u Istanbulu.

 
2009-05-02 17:13:39

раскалашна наивка

Черевићан RSS / 02.05.2009. u 18:13

 

састав на тему . . . непримеренуми

                               

пребројали нас (лажљиви) статистичари овдашњи и веле , првог априла 2009 ( која шала)  да је било 405165 малтежана ( + још кои десетак иљада нас у пролазу) распоређених неравномерно  по 3 отока Архипелагова.                                                

Нас у Валети... комада 9183, на 0,55 км2 

- у што сте бројни .стали би ми на млитав ,вели ми у skype дивану неко вече кум Дрнда.              

- пробај, му узвраћам , ал' незаборави и оних 40-ак хиљада кои се свакодневно туристички мувају по Граду.

 
2009-05-02 08:57:38
Društvo| Putovanja| Život

Club Leu

Avram Goldmann RSS / 02.05.2009. u 09:57

Foto: Mira Zdjelar
Foto: Mira Zdjelar

 

 

When dealing with ideology it is always necessary to ask not only what it expresses but what it represses. (Robin Wood: Personal Views)

 

Club Leu je studentski klub koji se nalazi na spratu jedne od zgrada Politehničkog univerziteta, u Bulevaru Iuliu Maniu, u Bukureštu, tamo gde prestaje širi centar grada a počinju da se prema Zapadu rastežu nepregledna naselja ružnih osmospratnica i sličnih solitera, izgrađenih u doba realsocijalizma i za doba realsocijalizma. Ako niste student Politehničkog univerziteta, vrlo su male šanse da ćete Club Leu lako pronaći čak i ako dobro poznajete grad. Usudio bih se reći, čak i ako znate njegovu adresu.

Pitanje koje se takođe može sasvim legitimno postaviti jeste zašto bi bilo ko i hteo da pronađe Club Leu pored mnoštva lepših, atraktivnijih, zanimljivijih i elegantnijih barova, klubova i pubova koji su se namnožili po glavnom gradu novopridošle zemlje Evropske unije. Odgovor na to pitanje mogao bi se verovatno, gotovo u vidu izgovora, pronaći u činjenici da se, po zakonima urbane geografije, na svakom javnom, ili čak polujavnom, gradskom prostoru ljudi iz ovih ili onih razloga zatiču, i da je lepota gradskog života baš u toj nepredvidjivosti kretanja miliona tačkica na ljudskoj mapi grada. Tako jedna tačkica, koja je imala logični, rutinski pravac kretanja, odjednom ga promeni i nađe se na neočekivanom mestu, za koje ni sama nije pretpostavljala da bi joj jednoga dana moglo biti odredište.

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana

Najaktivniji autori u poslednjih 15 dana