U enkciklopedijama stoji samo po nekoliko redova o Alojziju Alchajmeru (Alois Alzheimer). Rođen je 1864, umro 1915. Nemački neuropatolog i psihijatar. Više od ovih informacija nema. S druge strane, mnogo više stoji o bolesti koja nosi njegovo ime.
U Nemačkoj senovinar Mihael Jirgs (Michael Jürgs) fascinirao ovim tajanstvenim
Svaki mali potres na berzi pravi cunami u medijima. Zašto?
U ekonomiji se niko ne ponaša kako bi trebalo. Sve više ekonomista počinju da preispituju teorije Džona Stjuarta Milsa i drugih, po kojima ljudi na jedan racionalan način teže da maksimiraju svoju sreću. Posebno j emeđu mlađim ekonomistima, koji ulaze u modu, postalo moderno se obraćaju psihologiji
PRVI DEO: IDILA
Ovako kaže brošura o ovom idiličnom ostrvu:
„MOLAT - otok u Zadarskom arhipelagu, jugoistočno od otoka Ista, od kojeg ga dijeli tjesnac Zapuntel; 22,7 km2. U reljefu se ističu dva uzdužna vapnenačka bila (najviši vrh Knižak 142 m), odvojena Zapuntelsko-brguljskom udolinom (Zapuntelsko polje); Brguljski zaljev je u stvari njen jugoistočni potopljeni dio. Manja poprečna udolina (Molatsko polje) pruža se jugoistočnim dijelom otoka. Otok je pretežno pod mladom šumom i grmljem. Njegova uglavnom niska sjeveroistočna obala razvedena je brojnim uvalama
Siguran sam da na blogu ima zaljubljenika u poeziju. I ja sam jedan od njih. Zbog poezije sam i učio strane jezike. Pošto sam istoričar interesovali su me i pesnici Srbije i Hrvatske (ili srpski i hrvatski pesnici ili pesnici koji su pisali na srpskom i hrvatskom). Ovde ću pokušati da iz zaborava izvučem jedan deo njih, s nadom da postoje blogeri koji poznaju dela nekih od njih. Ja nemam - nisam uspeo da dođem do životopisa mnogih od njih, često ni do najosnovnijih podataka. Možda se i to osvetli. Satima sam sedeo u Kraljevskoj biblioteci i gledao/čitao stare srpske/hrvatske
U predhodnom blogu je bilo potpuno obrnuto.
Stajalo je da čovek treba da porazmisli pre neko što pređe na delanje. Tako stoji, ali postoje trenuci koje ako čovek propusti u letu učine da ništa ne bude urađeno. Ako čovek počne s ovim: „S jedne strane trebalo bi da ja ... ali, s druge strane ...", često je već prestala mogućnost delovanja onog trenutka kada se
U nekim slučajevima vidim sebe kako pripadam tipu koji gura da otvori vratana kojima piše „Povuci". I onda se upitam zašto se vrata ne otvaraju. Gurnem jače, a ipak su vrata i dalje zatvorena. Odmah pomislim da nešto nije u redu s vratima.
Kada stvari ne idu onako kako je zamišljeno, čovek se može upitati „Zašto?"
Ako pođemo od brojki profesora R. Hilberga, najkompetentnijeg stručnjaka za Holokaust i gledamo gubitke na Istoku Evrope tokom Drugog svetskog rata, izgleda ovako:
mrtvih Rusa: 20 miliona
mrtvih Nemaca: 3 miliona
Znači, ukupno na Istoku: 23 miliona
Tzv. „Konačno rešenje jevrejskog pitanja": 5,1 miliona mrtvih Jevreja
Ukupno: 26,6 miliona
Ne zaboravite da se 1,5 miliona ubijenih Jevreja ubraja u mrtve Ruse, ili kako oni u Rusiji kažu: „sovjetski građani ubijeni od strane nemačke invazione sile" što spomenik ubijenim Jevrejima (oko 32 000) u Kijevu
Da li je život šahovska tabla? Četvorougaoni i crno-beli? Nastanjen figurama koje su crne ili bele?
Ako tako razmišljaš trebalo bi da promeniš naočare ili način razmišljanja.
Svet nije crno-beo. Ljudi, ideje, dela su retko crna ili bela već u svim nijansama sivog i u bojama između crne i bele u celom spektru. Često je udobno i lagodno podeliti sve na crno i belo, jer tako sve bude mnogo razumljivije. Sami odlučujemo da su neki ljudi dobri, a neki drugi loši. Oni koji nisu sa nama, protiv nas su. U dogovoru sa samim sobom odlučimo šta je crno, a šta belo, i
Desetoro glumaca sedi za jednim dugačkim stolom na sceni i mesi testo za hleb. Testo se zatim stavlja u upaljene pećnice iza njih. Pored svakog od njih stoji jedan tumač koji komunicira sa glumcima na jeziku gluvonemih i prenosi replike publici. Publika ne može videti glumce, a ni čuti nas koji tu sedimo. Ne samo što su gluvonemi, već su i slepi u isto vreme.
Nalazim se u najnovijem pozorištu Tel Aviva, Nalaga'at. Ta reč prevodu otkriva nešto što je jedinstveno s tom scenom: „Izvoli, priđi i pipni". Ovim trima rečima predstavljaju nam se sredstva komunikacije
koja odslikavaju građanina i čoveka Srbije
Koja su u stvari dela na srpskom koja su naj-naj? Šta bi rekli strancima-dobronamernicima ili lokalnim neznalicama da pročitaju pa da shvate građane Srbije? Kultura i literatura su nešto najjače kod stvaranja pogleda na sebe i svet okolo. Želim i da vidim kako u stvari čitaoci Srbije vide sebe kroz