Oh, happy day, dobili smo još jedan na listi novokomponovanih praznika. Ako još niste čuli, danas je International Day of Happiness. Prošle 2012. g. Ujedinjene Nacije proglasile su 20.mart danom sreće. Smatra se da je sreća najveći i osnovni ljudski cilj, pa se na ovaj dan pozivaju sve zemlje na svetu da vode politike kojima će unaprediti dobrobit svih naroda.
Inicijativa za proglašenje Dana sreće potekla je iz Butana, čiji se građani smatraju jednim od najsrećnijih ljudi na svetu. Ova himalajska kraljevina zagovara alternativnu meru nacionalnog i društvenog prosperiteta, koju su nazvali Bruto nacionalni indeks sreće (GNH), kojim se odbacuju ekonomsko i materijalno bogatstvo kao jedini pokazatelji razvoja, i umesto toga usvajaju više jedan holistički pogled na stvari, po kome se duhovno blagostanje građana i zajednica smatra jednako važnim kao i materijalno blagostanje.
Tako i UN kažu - potrebne su nam bolje mere društvenog blagostanja, uključujući i sreću. Veći broj zemalja uključujući Kanadu, UK, Francusku, Italiju, dodao je mere sreće građana u svoje zvanične nacionalne statistike, a Amerika se takođe sprema da uradi isto.
Vlade zemalja srećnih građana imaju prirodnu tendenciju da se šepure nad visokim rangovima u anketama o sreći, jer prisvajaju zasluge za sreću građana.
A kako je kod nas? Hoćemo li i mi jednog dana imati prilike da prestanemo da se jadamo, i da očaj pretvorimo u nadu, i prihvatimo je široko raširenih ruku?
Pretpostavljam da datum proslave Dana sreće nije slučajno odabran - prolećni ekvinocij, tj. početak proleća, često pada na dan 20. marta.
Srećan vam početak proleća, nadam se da ste ove sezone već pronašli svoju detelinu sa četiri lista.
Ivo Andrić je rekao: “Čudno je to kako je malo potrebno da budemo srećni, i još je čudnije kako nam baš to malo nedostaje”.
Sreće nikada dosta, ona pravi zavisnike od nas. Kad dosegnemo, i prekoračimo neku sebi zadatu granicu, mi smo srećni. Ne zadugo, jer postavimo opet neku novu granicu, i tako u nedogled.
Šta je za vas sreća?
Više novca, nov auto, jahta, čaša vina, parče sira i par lepih očiju, zagrljaj, topao osmeh...?
Prošli su milenijumi, a da filozofi još uvek traže odgovor na pitanja o sreći. Neki psiholozi zaključuju da ona nije momenat trenutnog ushićenja, već osećanje ispunjenosti i zadovoljstva koje traje duže vreme. Kažu još da sreća ne zavisi isključivo od okolnosti u životu, već i od genetskog faktora. Bez obzira na to šta se događa u našim životima, bićemo srećni onoliko koliko je zapisano u našim genima.
I na kraju, a ne manje važno, neki, na pr. u Francuskoj, gunđaju i misle da je sve ovo previše, jer su UN već odvojile 120 dana za proslavu na razne teme - od džeza, migracije ptica, do žena na selu. Smatraju da se sreća na ovaj način trivijalizuje, ili sugeriše da je sreća od jednog dana, na nivou godine, dovoljna.